Yugo na drva






Inžinjer Anton Peterka se nije zbunio zbog nestašice benzina na pumpama već je svoj Yugo prilagodio novom gorivu koje ima svuda. Vjerovali ili ne ali Yugo 45 pored benzina može koristiti i drva. Sam vlasnik kaže da to nije nova tehnologija već da je stara 125 godina. U ložište stane oko 35 kg. drva što je dovoljno da se prijeđe oko 145 km. Princip se zasniva na nepotpunom sagorjevanju drveta. Zbog nedovoljne količine zraka stvaraju se plinovi: uljik-monoksid, koji je osnovno gorivo, vodik i metan. Dobivena mješavina plina je zapaljiva isto kao i benzinske pare.
Da bi se auto pokrenuo potrebno ga je prije " naložiti ". Cijela konstrukcija napravljena je od čelićnog lima i teška je oko 60 kg.
Dio u kojem gore drva sastoji se od dva cilindra. U unutrašnji dio se stavljaju drva i on je sa pet dizni povezan sa cijevi kroz koju plin dolazi u filtere. Na srednjem dijelu cilindra nalazi se otvor kroz koji se bakljom potpali vatra. U sistemu mora biti uspostavljen vakuum, pa se otvori kroz koje se ubacuju drva i cisti pepeo zatvaraju poklopcima skinutim sa kanti za mlijeko, koji su ovdje zbog dobrog dihtanja našli novu primjenu.
Plin se u filterima čisti od fizičkih nećistoća - prašine i hladi tako da sa 250 - 300 stupnjeva do motora stigne ohlađen na 25 - 30 stupnjeva.
Yugo je najplikadniji za prepravku jer ima dovoljno prostora kod motora da se smjesti ventilator koji se pokreće strujom iz akomulatora i povuće plin iz ložišta. Kada smjesa postane zapaljiva, što se lako provjeri upaljačom, ventilaor se iskljući i stavi u dio u kojem se plin mješa sa zrakom u odnosu jedan naprama jedan i poput benzinskih para iz karburatora, koji je ovdje skinut, pokreće motor. Plin nije pod pritiskom već se proces odvija u sistemau vakuuma.
Jedina izmjena je " mješalica " za plin koja se stavlja umjesto karburatora. Ono što posebno fascinira je potrošnja i razlika u cijeni izmežu ova dva goriva. Umjesto litre benzina troše se 2,5 kg. drva. Na 100 km izgori 20 kg drva što znači da je ovakva vožnja i do 10 puta jeftinja nego na benzin ( kojeg do nedavno nisu ni imali ). I to nije jedina prednost prilikom vožnje - naime, ispušni plinovi imaju mnogo manje štetnih komponenti, tj. okolina se manje zagađuje.
Benzinci rade na stupnju kompresije od 8 do 10, dizel motori od 17 do 22 a ovaj plin na 12 do 13 stupnjeva. Plinska smjesa ima oko 2590 Kj na metar kubni, dok benzinska ima 3344 Kj, zato je motor slabiji i umjesto 45 konja dostiže 27 do 28. Tako da mu je najveća brzina oko 85 km/h. Na sporiju vožnju utjeće težina i otpor zraka zbog narušene aerodinamike zbog vanjske peći.
Da bi se auto pokrenuo potrebno je 15 do 20 minuta da se drvo razloži. U ložionik stane oko 30 do 35 kg. drva što je dovoljno da se prijeđe 140 do 145 km.Ukoliko se auto ostavlja da stoji manje od sat vremena ne isplati se gasiti motor već ga se ostavlja da radi u leru.

Orginal ovoga teksta potražite na adresi:

http://www.medijaklub.cg.yu/zanimljivi/zanimljivi01-00/19-5.htm