|
Upiši neki traženi izraz.
|
 |
|
|
CHARLES BAUDELAIRE
(1821-1867)
Rođen: 9. travnja 1821. u Parizu
Umro: 31. kolovoza 1867. u Parizu
jedan od najvećih francuskih pjesnika, najvaľniji
prethodnik gotovo svih preobraľaja pjesničkog izraza
od simbolizma do naših dana. Tijekom samotnoga
djetinjstva u rodnom Parizu i teške traume izazvane
preudajom voljene majke u preosjetljivu Baudelaireovu
psihu uvukle su se klice sjete, tjeskobe i bunta koje
će bujati i razarati ga cijeloga ľivota. Sablazan i
zgraľanje koje je svjesno pobuđivao vrlo izazovnim,
razuzdanim vladanjem u učmaloj građanskoj sredini
zabavljeli su ga i nagonili da svoj takozvani
sotonizam uvije u što izazovniju i skandalozniju pozu.
U umjetničkim krugovima Pariza, pogotovu boemskim,
sklapa mnoga poznanstva, ali istodobno objavljuje i
uspjele likovne recenzije, surađuje s knjiľevnim
časopisima.
Ali je Baudelaire u izboru motiva, izraza, jezika,
ugođaja i atmosfere potpuno nova i izvorna pjesnička
ličnost. Među modernim pjesnicima prvi je prikazao
sumornost urbanih situacija i perspektiva, obrađujući
njihove potpuno nove, ali i šokantne, dotada
nezamislive motive.
Pisao je kritike o modernoj umjetnosti, bavio se
prevođenjem (Europi je otkrio Poea- s kojim duhovno i
estetski suosjeća ), a najveću slavu stekao je svojim
pjesmama. Zbirka Cvjetovi zla (1857) značila je pravu
senzaciju u tadašnjim krugovima. Pjesniku je donijela
slavu i neugodnosti (osuđen je na globu). U pjesmama
je Baudelaire zapravo ľelio dati nov osjećaj ljepote,
koji je njemu samom omogućio da otkrije nepogrešivi
izraz vlastite duše. Duboko je vjerovao da ona svoju
vlastitu domovinu nalazi tek s one strane vidljivog i
mogućeg, u duhovnome.
Godine 1868. objavljena je druga pjesnička zbirka
(pjesme u prozi) Male pjesme u prozi. Umro je
neshvaćen i razočaran.
Njegova poezija duguje svoju trajnost i punoću
jedinstvenoj jasnoći jezika i njegove boje, ali
Baudelaireova najveća slava ipak je u tome što je iz
njegova djela izravno poteklo nekoliko velikana
svjetske poezije poput Verlainea, Malarmea i Rimb
ALBATROS
Često za zabavu mornari na brodu
Love albatrose, bijele morske ptice
©to prate brodove uz duboku vodu
Kao ravnodušne, tihe suputnice.
Tek što ih uhvate i na daske stave,
Vladarice neba nespretno i bijedno
Spuste svoja krila i, pognute glave,
drľe ih ko vesla postiđeno, čedno.
O, kako je mlohav taj putnik krilati!
Nedavno prekrasan, kako li je ruľan!
Netko mu kljun draľi onim što dohvati,
Drugi oponaša hod mu tako tuľan.
Pjesnik je nalik tom gospodaru neba
©to ľivi u buri i carskog je roda,
U zemaljskoj hajci nema što mu treba
I silna mu krila ne daju da hoda.
Baudelairova poezija prodire duboko u psihu, to je
obraćanje svom dubokom "ja" , punom tajnovitosti,
nedefiniranosti, groze, tamnih i nejasnih slutnji.
Baudelaire čitave cikluse pjesma posvečuje ľenama.
Njegov odnos prema ľeni izuzetno je čudan. Za razliku
od ostalih pjesnika koji su ľenu uzdizali do nebeskih
visina, Baudelaire prezire ľenu nazivajući je s
demonom, mučenicom, prokletnicom.ľene Baudelaire
smatra ograničenim, glupim i sposobnim samo da
zadovoljavaju muškarca. Išao je iz krajnosti u
krajnost, čudi se što ľena ima pristup u crkvu.
®ene koje su inspirirale Baudelaire bile su Jeanne
Duval ili Crna Venera, Apolonije Sabatier, Bijela
Venera i Marije Danlrme Madona
* Glupost je čest ures ljepoti.*
Charles BaudelaireVeza
s lijepom mulatkinjom Jeannom Duval izazvala je
zgraľanje u
grrađanskoj sredini.
®ivio je boemskim ľivotom, bio je egocentrik, odavao
se pretjeranim senzualnim uľicima.
Razapet između 2 krajnosti: između CVJETOVA(kojima
teľi) i ZLA (kojem se odaje)- tako će postati pjesnik
bola i SPLEENA, tjeskobe modernog čovjeka i njegovih
uzaludnih napora za pribliľavanje idealu i ljepoti.
CVJETOVI ZLA- njegova jedina zbirka pjesama koja je
objavljena 1857.g.(i posvećena Th.Gamtieru), a kasnije
je još proširena pa danas sadrľi oko 200 pjesama i
podjeljena je u 6 ciklusa:
- Spleen i Ideal - Cvjetovi zla
- Pariške slike - Pobuna
- Vino - Smrt
zbirku je pisao 15 god., koncentrirana je na
krajnostima( dobro-zlo, ljubav-grijeh, lijepo-ruľno
itd.)
Nazivamo ga PROKLETIM PJESNIKOM, pjesnika Tajne,
mračne ljepote i privlačnog zla
|
|
|
Na
bannnner
|