|
Grci su tvorci filozofije.
"Filozofija je doista prije svega grčka stvar i
onaj tko i danas jo filozofira nalazi se, htio to ili
ne, znao to ili ne, u neprekidnom razgovoru s Grcima"
Iz želje da pokuaju razumjeti i objasniti svijet koji
ih okružuje, i iz tog razmiljanja, javljaju se počeci
grčke filozofije i to već u 6.st.pr.Kr.
Takav filozofski način razmiljanja, prvenstveno o tome
kako je nastao svijet i kako bi trebalo organizirati
ljudsko drutvo, zauzima posebno mjesto u grčkoj kulturi.
Mnoga
su nagađanja o tome zato i kako filozofija započinje
upravo u Grčkoj. No Grci su pripadali jednoj visokoj
duhovno-materijalnoj civilizaciji, koja je imala ekonomsko
blagostanje i povoljne soijalno-političke prilike u
svojim gradovima. Zatim su imali osobiti geografski
smjetaj svoga obitavalita u blizini starim kulturnim
carstvima Azije, otvorenost moru, i bujanje primorskih
trgovačkih sredita.
Najstarija faza grčke filozofije je materijalistička.
Tu je prije svega kozmoloko razdoblje u kojem ih je
zanimalo prapočelo svega postojećeg. Doli su do zaključka
da se u svim stvarima krije neka ista tvar koja se unatoč
svim promjenama održava, i da je upravo ona, ta tvar,
praelemenat od kojeg je sačinjena čitava priroda.
Antropoloko razdoblje (antrologija , grč. antropos=čovjek
+ logos=riječ, govor) je pak razdoblje gdje se interes
vie usmjerio na čovjeka, te njegov odnos prema svijetu
i naravno na same međusobne odnose ljudi.
Najstariji helenski filozofi bili su Tales iz Mileta,
koji za prapočelo prirode smatra vodu, zatim Anaksimen
koji smatra da je to zrak, te Anaksimandar koji za praelemente
uzima neodređenu materiju koju zove apeiron.
Bilo je i filozofa koji su kao prapočelo prirode vidjeli
u vie praelemenata kojima upravljaju kozmičke sile.
Demokrit i Leukip svoje filozofsko razmiljanje tumače
kroz atomizam.
Filozofsko učenje Haraklita iz Efora, koji ima svoju
nauku o vatri kao prapočelo svijeta, u suprotnosti je
sa metaforičkom koncepcijom svijeta. Za njega je priroda
pozornica neprestanih promjena u kojoj sve teče, nastaje
i nestaje i to sve kao rezultat neprestalne borbe suprotnosti.
Za njega je borba suprotnost pokretačkih sila u razvoju
prirode i sve pojave gleda u kretanju i razvoju te se
njega smatra osnivačem dijalektike.
Jo jedan filozof zauzima važno mjesto među helenskim
filozofima. Pitagora, izbjeglica iz Samosa, pretežno
se bavi matematikom. Filozofska koncepcija svih pitagorovaca
je ona prema kojoj su kvantitativni odnosi, brojevi,
osnovni činioci cjelokupne stvarnosti. Pitagora je posebno
značenje dao matemetici.
Svi ovi filozofi dali su na osobit način obilježje kozmolokom
razdoblju grčke filozofije.
U drugom antropolokom razdoblju grčke filozofije javljaju
se Sofisti koji sve vie potiskuju pitanja o prirodi
a sve vie se zauzimaju za čovjeka i za njegov svijet.
Povratak
na vrh
|