Grčka

Your location: www.tomark.org /Grčka/Trojanski rat	Otvori sve linkove u novom prozoru

Učlanite se, besplatno je!

Besplatne Stvari

Film-DVD-Video

PC Igre

Teta Dana

Webmajstori

Upiši neki traľeni izraz.

1.Trojanski rat # 2.Grčka mitologija # 3.Grčka vjerovanja # 4.Olimpijske igre u Grčkoj
5.Grčka pjesma i glazba # 6.Grčka filozofija # 7.Grčka umjetnost

1. TROJANSKI RAT

Troja-antički grad u sjeveroistočnom dijelu Male Azije. Prema legedni osnovao ga je Dardanov unuk Tros po kojemu se zemlja zvala Troada, a tada neutvrđena prijestolnica Troja.

Legenda o trojanskom ratu govori kao o najslavnijem ratničkom pohodu i velikm vojnim sukobom između grčkih saveznika, koje je poveo mikenski kralj, i Trojanaca. Taj rat vodio se u razdoblju između 1350. i 1100 g. pr.K. Povod za rat, po legendi, bila je otmica Helene, ľene spartanskog kralja Menelaja.
Trojanski kralj Prijam traľio je na neki naćin zadovoljštinu za otmicu svoje sestre Hezione koju nije mogao od Grka vratiti milom. Stoga Prijam dade opremiti brodove, stavi ih pod zapovjedništvo svoga sina Parisa i naredi zaploviti prema grčkom otoku Kiteri. Kada je trojanska mornarica sretno prispjela na otok, Paris je naumio poći u Spartu kako bi došao do svoje tetke Hezione.
U to vrijeme u Sparti je u odsutnosti kralja Manelaja dvorom upravljala sama kraljica Helena. Bila je to najljepša ľena svoga vremena. Kada je Paris ugledao Helenu, čija je ljepota bila ravna ljepoti same boľice ljubavi Afrodite, čitava svrha ratnog puta iščezla je u tom času iz njegove duše. Učinilo mu se da je ovdje došao samo zato da otme Helenu. Tada navali na palaću, otme lijepu Helenu i krene prema svome gradu, Troji. Na putu Egejskim morem Paris ču od morskog boga kobno proročanstvo koje će pogoditi Trojanske domove i to zbog otmice Helene.
Grčka vojska pod vodstvom brata Menelaja, mikenskog kralja Agamemnona, planira osvetu za otmicu Helene. Prvo su naime nastojali pregovorima sa Trojancima postići cilj, no sam trojanski kralj Prijam još uvijek nije ništa znao o otmici grčke kneginje ni o sudbini svoga sina Parisa.
U međuvremenu Grci su poćeli opsjedati sa silnom vojskom Troju, visokim zidovima, branicima i kulama, od boľje ruke obzidan krasan grad i tvrđavu. Tako je započela borba između ta dva naroda.
Glavni grčki junaci koji su se isticali u toj borbi bili su Ahilej, Patroklo, Diomed, Nestro, Odisej i dva Ajanta. Među trojanskim junacima isticali su se Hektor i to kao najhrabriji trojanski junak, zatim Paris, Eneja, Memnon i amazonka Pentezileja.
Osim svih ovih silnih junaka među Grcima i Trojancima i mnoga boľanstva pomagala su jednima, ali i drugima. Tako su Grcima pomagali bogovi Posidon, Hera i Atena, a Trojancima boľia Afrodita i bogovi Zeus i Ares.
Iako je grčka vojska bila nadmočnija i već razorila mnoge gradove ipak je bila uzaludna opsejeda Troje. I nakon devet godina ratovanja Agamemnon se htio pokoriti zapovijedi boga Zeusa i vratiti se u očinsku zemlju. No boľica Hera i Atena opominju grčke junake da to sada nikako ne čine.
Borba između Trojanaca i Ahejaca vodila se dalje sve dok jednom prilikom nisu sam Paris i knez Menelaj izašli na dvoboj. Izmjenjivali su se i dvoboji druugih junaka i to sve pod opaskom svojih boľanstava. I jedna i druga strana stalno su imale velike gubitke ljudi. No volja boga Zeusa bila je da dođe do pobjde Trojanaca, a da se Ahejci pobjeđeni povuku, što oni svakakao nisu htjeli prihvatiti jer su vjerovali da ih je neko boľanstvo dovelo ovdje.
Dogodi se i drugi poraz Grka i to u boju oko bedema kojeg su podigli bez volje bogova. Trojanci su se primakli k samim grčkim lađama. Taj čas bog Posidon stane na stranu Ahejaca, te se borba nastavila. To je bila volja Zeusa i boga Posidona. Ponovo su mnogi junaci smrtno stradali i sjedne i s druge strane.
No bog Zeus sazove skupštinu bogova na Olimpu te ima dopusti da mogu pomagati objema stranama, i bogovi krenuvše u boj.
Sada su vodstvo u bitci dobili Ahejci na čelu sa Ahilejem. Ahilej ubija Hektora ispred zidina trojanskih i tako osvećuje svoga mrtva pobratima Patrokla, kojemu još priređuje i razne pogrebne svećanosti.
Ahilej pak ne ľeli mrtvo tijelo Hektora vratiti u Troju sve dok sam kralj Prijam nije došao do njihovih lađa i dao veliku otkupninu za mrtvo tijelo svoga sina. Vrativši mrtvo tijelo Hektorovo u očinski dom, Trojanci su obavili sve posmrtne obrede u velikoj ľalosti.
Sada su se Trojanci nalazili iza svojih zidina kada im iznenada u pomoć dođe amazonska kraljica Pentezileja, koja je u borbi protiv Ahejaca mnoge neprijatelje poubijala ali ubrzo i sama smrtno stradala od Ahileja. Trojanci se ponovo moraju povući pred Grcima. Još jednom u pomoć im stiľu Etiopljani sa svojim vladarom Memnonom, koji je također poubijao puno grčke vojske. Međutim i on sam ubrzo smrtno strada a Trojanci ostanu u strahu i povuku se pred neprijateljem.
No u skorašnjoj borbi pogiba Ahejski junak Ahilej kojemu jednako kao i drugim junacima prirede posmrtne igre.
S druge strane u narednim borbama pogiba i trojanski junak Paris. Poslije svih ovih pogibija započe juriš na Troju u kojoj pogibaju mnogi Trojanci na zidovima i kulama. Ahejci pod vodstvom Odiseja na razne lukave načine ľele pokoriti Trojance.
Tako su nadmoćni Grci opsjedali Troju gotovo deset godina sve dok je nisu zauzeli prijevarom.
Praveće se da napuštaju opsadu grada, ostavljaju pred Trojom velikog drvenog konja u kojemu su bili skriveni najbolji grčki ratnici. Trojanci, unatoč opomenama proročice Kasandre i svećenika Laukonta, uvlaće konja u grad. U konju skriveni ratnici otvaraju ostalim Grcima gradska vrata i tako je grad osvojen. Iz poraľene Troje spašava se samo malen broj Trojanaca među kojima i Eneja. Ostale većinom ľene i djevojke Grci odvode na svoje lađe i zarobljenštvo.
Dugo još bjesnio je poľar i pokolj u Troji. Plameni stup uspinjao se visoko u zračne prostore, objavljujući propas nesretnoga grada stanovnicima otoka i brodarima koji su ovamo-onamo plovili po moru. Kralj Menelaj odvodi svoju ľenu Helenu iz zapaljene Troje, zadovoljan u srcu što ju je ponovo stekao.
No na zapovijed gnjevnog Posidona more pred Trojom razlilo se preko obalo i razorilo sve utvrde i bedeme što su ih Grci kod svojih brodova i pred opsjednutim gradom bili podigli.
Tako za kratko vrijeme od golemog pothvata ne osta ništa drugo osim razvalina grada Troje i nekoliko brodova s grčkim junacima na povratku i zarobljenim Trojankama.

Povratak na vrh