|
|
|
INFO KUTAK |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
SLIJEPAC JURIO 154 NA SAT Domingo Merino (55) je, naime, baš nakon
prometne nesreće 1996. godine izgubio vid - odnosno tako su tvrdili
liječnici. Osiguravajuća kuća mu je potom isplatila premiju od 540.000 eura. www.iskon.hr 01.08.2004. INTERES SLIJEPIH ZA ARTI-MUSICES I OSTALU GLAZBENU LITERATURU
Sljepoća
je uvijek bila i biti će teška invalidnost, a u Hrvatskoj je ovim
invaliditetom pogođeno oko 5800 osoba, koje su registrirane pridvadesetak
udruga slijepih koje djeluju uglavnom na županijskom nivou koje inače
objedinjava Hrvatski savez slijepih – da tako kažem “Krovna nacionalna
organizacija”, a uz navedene Udruge, djeluje ih još nekoliko koje su
registrirane na državnom nivou i neovisne su od već spomenutoga “HSS-a”. U
ovom bih tekstu htio dotaći problematiku neopskrbljenosti dovoljnim
količinama literature za slijepe učenike i studente. Ovaj problem uz ostalo zahvaća
i područje glazbene literature, pogotovo nota. Najbolje to mogu reći na svom
primjeru, jer se Brailleove note mogu nabaviti samo u Firenzi i Veneziji i to
po astronomskim cijenama. Kada sam pripremao završni ispit iz glasovira na
kojemu sam svirao dvije kompozicije hrvatskih skladatelja (Dore Pejačević i
Tome Restija), moj mi je profesor svaku notu diktirao iz standardnog zapisa,
i učio sam ih napamet jer, vjerovali ili ne, na Brailleovom pismu postoji
samo nekoliko objavljenih djela nekog hrvatskog autora a može ih se nabaviti
jedino pri “Hrvatskoj knjižnici za slijepe” ili u Osnovnoj školi za slijepe i
slabovidne “Vinko Bek” u Zagrebu. Također treba reći da je nešto naslova
naših autora i to uglavnom s kraja devetnaestog ili početka dvadesetog
stoljeća moguće pronaći u “Biblioteci saveza slijepih Srbije”, no zbog još
uvijek nepostojanja platnog prometa između Hrvatske i Srbije nije moguće
učlanjenje u navedenu biblioteku i korištenje tih notnih materijala. S obzirom na navedeno, svatko
se snalazi kako najbolje može, a najčešće tako, da se sav sadržaj izdiktira i
prepiše pomoću posebne Brailleove mašine. Tek se onda može krenuti s
učenjem. Postoji i još jedna varijanta, a ta je da se sadržaj snimi na kasetu
pa da se iz toga uči. Ova se varijanta pokazala mnogo adekvatnijom jer
omogućuje brže učenje uz manji utrošak vremena za pripreme. No neki su ljudi
izgleda uočili koliko slijepima treba pomoć i u čemu im mogu pomoći pa su se
time dobro okoristili. Tako u vrhu nekih udruga postoje ljudi, koji će vam
beskompromisno za jedan obični Brailleov udžbenik naplatiti 4000 ili 5000 kn,
po potrebi i više, ili također dobro naplatiti demo-verziju nekog programa za
računalo, koja se u svakom trenutku može besplatno skinuti sa interneta. Bez
obzira što je Brailleovo pismo posebno i što su njegova izdanja skuplja nego
ostala, nitko me ne može uvjeriti da je cijena toliko visoka. Ovo je potpuno
provjerena informacija jer sam i sam iskusio nekoliko takvih slučajeva. A
najgore u svemu tome je to, što ovakve malverzacije rade slijepi slijepima,
pa smatram da to mora ići šire da ostali budu informirani da i u samim
udruženjima slijepih nužno ne funkcionira ona poznata izreka: “SVI ZA
JEDNOGA, JEDAN ZA SVE”. No s dolaskom računala mnoge
su stvari krenule na bolje. Sada se pružila mogućnost za digitalizacijom
knjiga koja je mnogostruko povećala brzinu dolaska informacija od slova na
listovima knjige, do njenoga slijepog korisnika. Digitalizacija se vrši putem
skenera, koji sadržaj knjige u digitalnom formatu prebacije na tvrdi disk, a
slijepa ga osoba može čitati pomoću posebnog govornog programa, koji je
baziran na sintezi ljudskoga glasa, koji čita sve što se nalazi na ekranu. Na
taj se način uz malo truda oko skeniranja može pročitati bilo koja knjiga. Uz to postoji i još jedno
poboljšanje: ne samo da slijepa osoba brže dolazi do željenog sadržaja nego
posao digitalizacije knjiga može obavljati potpuno samostalno. Računala su
također poboljšala i komunikaciju slijepih s ostalim svijetom, ali i bolju
međusobnu komunikaciju putem e-maila Skoro svaka udruga slijepih ima svoje
glasilo u kojem se uz vijesti iz udruge izvještava o događajima iz svakodnevnog
života. Proučavajući sva ta glasila, došao sam i do «Magazina +» glasila
udruge slijepih Istarske županije. «Magazin +» je časopis u kojem zaista
možete naći vrlo širok izbor tema. Npr: ekologija, estetika, humor,
psihologija, prehrana, moda, informatika, Internet, GSM itd. Njegov urednik
David Podreka, isto tako se intenzivno bavi glazbom. Razgovarajući s njim
ustanovio sam da se mnogi čitatelji «Magazina+» također bave glazbom bilo
profesionalno bilo iz hobija. Tako sam i osobno napisao jedan članak, u
kojemu sam zamolio sve koji su zainteresirani za časopise Muzičke akademije u
Zagrebu: «Arti musices» i «IRASM», neka mi se jave pa ću dati prijedlog o
digitalizaciji barem jednog časopisa. Odaziv je bio prilično velik, i to ne samo iz
Hrvatske, nego i iz inozemstva. U petak 10. svibnja 2002. na
sastanku Hrvatskog muzikološkog društva, u kratkim sam crtama izložio problem
nedostatka literature prilagođene slijepima koja nam je neophodno potrebna, i
dao prijedlog o digitalizaciji nekog od časopisa, ili da se od strane
zainteresiranih napravi lista prijedloga, koja bi dalje išla na razmatranje.
Moje je izlaganje prihvaćeno vrlo toplo i s puno razumijevanja na čemu svima
najljepše zahvaljujem. Ne moram ni spominjati da sam i
ja zainteresiran za sva tekuća glazbena zbivanja, pa ako bi mi bilo tko mogao
poslati neke od svojih tekstova, biti ću mu duboko zahvalan. Osobno mislim da je ovaj korak
izuzetno koristan. Bez obzira na to što su mogućnosti slijepih osoba ipak uže
nego kod ostalih ljudi, vjerujem da imamo mnogo energije, da se ne mirimo s
postojećim stanjem i da s entuzijazmom i optimizmom želimo gledati na svijet
oko nas. Bojan Bertek, www.hmd-music.hr 03.08.2004 OTVORENO IZLETIŠTE ZA SLIJEPE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U subotu 4. rujna
svečano je otvoreno izletište za
slijepe Sansovo u Bakarcu. Izletište je otvorio župan Primorsko-goranske
županije Zlatko Komadina i gradonačelnik grada Kraljevice Gojko Gudac.
Otvaranju su prisustvovali ugledni gosti iz Zagreba, Osijeka i Pule, te
mnogobrojni članovi naše Udruge. Tom prigodom Zlatko Kuftić, predsjednik
Udruge slijepih Istarske županije, uručio je reljefnu kartu Republike
Hrvatske predsjedniku Udruge slijepih PGŽ Dušku Miočiću. Izletište Sansovo je
naime bivše nogometno igralište nogometnog kluba "Bakarac", kojeg
je Grad Kraljevica ustupio našoj udruzi na neograničeno korištenje.
Primorsko-goranska županija osigurala je 50.000 kuna za uređenje izletišta,
viseće kuglane, platoa za treninge i druženje članova, te uvođenje vode.
Uređenje izletišta pomoglo je i Brodogradilište Kraljevica donacijom cijevi
za rukohvate. Tvrtka GP "Krk" asfaltirala je cestu od magistrale do
izletišta, te se započelo i sa uređenjem staze od izletišta do mora u dužini od
400 metara. Novouređeno izletište za slijepe Sansovo prostire se na površini
od 7.000 kvadratnih metara, omeđeno mediteranskom šumom, uređenim
parkiralištem, s kojeg se pruža prekrasni vidik na Bakarski zaljev. Nakon otvaranja
izletišta za slijepe Sansovo, na njegovom travnatom terenu održano je treće
natjecanje slijepih radioamatera Hrvatske u organizaciji Udruge slijepih
Primorsko-goranske županije. Na natjecanju u goniometriji sudjelovalo je 15
slijepih i slabovidnih natjecatelja iz Udruge slijepih radioamatera
"Galeb" Rijeka, zagrebačkog društva "Luj Braille", te
sekcije radioamatera iz Osijeka. Natjecatelji su na igralištu imali zadatak
što brže pronaći postavljene odašiljače. Prema rednom broju natjecatelji su
osvojili slijedeće rezultate: 1. Tomislav Lilić 2. Emil Punoš 3. Žarko Dadasović 4. Mihael Đurašin
5. Marjan Smokrović 6. Novica Dražetić 7. Dražen Dražetić 8. Janko Popovski 9. Tihomir Branković 10. Savo Golić 11. Juraj Kopljar 12. Damir Ugrin 13. Sanja Stefanović 14. Davor Bunić 15. Gospava Barišić Po završetku turnira iz
goniometrije za sve sudionike i uzvanike upriličen je ručak u ribljem
restoranu "Škarpina" u
Kraljevici gdje je glavni sudac ARG-e Božidar Pasarić pročitao službene
rezultate natjecatelja. Ujedno su dodijeljeni pehari i medalje za ekipno
osvojeno mjesto, te medalje za pojedinačne osvojene plasmane. Poslije ručka
nastavljeno je druženje radioamatera i ostalih uzvanika. Poneki su se za kraj
ljeta osvježili u moru, te uživali u sunčanju, upijajući posljednje snage
ljetnog sunca, dok su drugi ostatak vremena proveli u razgledavanju
Kraljevice, idiličnog i lijepog primorskog grada, njenim kulturno znamenitim
sadržajima i nadasve prelijepom pogledu na cijeli Kvarnerski zaljev. Sa tvrđave ovoga grada ujedno se pruža
pogled prema zapadu, odakle se može promatrati romantičan zalazak sunca. Zvucima harmonike
zabavljali su nas harmonikaši: Janko Popovski
iz Osijeka i Damir Ugrin iz Buzeta, koji su nam uljepšali subotnje
popodne i proslavu svečanog otvaranja izletišta za slijepe. Uz pjesmu, muziku
i ugodno druženje zadržali smo se do večeri. Novootvoreno izletište
za slijepe Sansovo u Bakarcu nova je destinacija za druženje u prirodi,
rekreaciju, sport i odmor kako za
Udrugu slijepih Primorsko-goranske županije, tako i za slijepe cijele
Hrvatske. Rijeka,8.rujna2004.
Piše: Kuzman Landeka Srednja škola Mate Balote Poreč Učenička Eko-partola otkrila je jednu opasnu rupu na pločniku kod naselja
Balota na glavnoj cesti Novigrad – Poreč (konkretnije kod pothodnika uz
naselje Balota) koja uopće nije obilježena. Apeliramo na odgovorne u gradu da se što prije popravi pločnik kako još
netko ne bi nastradao
06.
svibanj 2005. PRIMOPREDAJA PROSTORIJA PODRUŽNICI UDRUGE SLIJEPIH U
POREČU 02. SRPNJA 2005. Sa užitkom se odazvavši pozivu naših prijatelja iz
Udruge slijepih Županije Istarske, popratili smo ovaj za sve nas osobe sa
invaliditetom značajan događaj. U samom centru Grada Poreča te je subote bio
centar svijeta za naše slijepe prijatelje. Uz zvuke naše grupe Magnolija,
radosno je presječena vrpca kao simbol jednog novog druženja i aktivnosti
podružnice slijepih Poreč. Uz mnogo poznatih osoba bili su tu i prijašnji i
sadašnji gradonačelnik Grada Poreča, Grada koji i inače prati sve vrste
aktivnosti osoba sa invaliditetom, sa područja svoga Grada. Čestitamo udruzi slijepih, bilo je ugodno družiti se sa
Vama. Pogledajte novootvorene prostorije i uživajte… Davor Komar RBA
otvorila podružnicu u Rovinju te pomogla lokalne projekte s više od 110
tisuća kuna Rovinj, 10. veljača 2006. Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) danas je na
prigodnoj svečanosti službeno otvorila podružnicu u Rovinju, na Trgu
brodogradilišta bb, što je 41. poslovnica RBA u Hrvatskoj i 21. grad u kojem
je RBA prisutna. Svečanosti
su prisustvovali predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović, izvršni direktor
Sektora poslovanja sa stanovništvom Ivan Vidaković, direktorica RBA
podružnice Rovinj Dragica Balog, župan Istarske županije Ivan Jakovčić,
gradonačenik Grada Rovinja Giovanni Sponza te ostali predstavnici Grada,
Raiffeisen grupe i mnogobrojni gospodarstvenici. Suvremeno
opremljena Podružnica proteže se na 300 m2 korisne površine, a za klijente će
biti otvorena od ponedjeljka do petka i to od 8:30 do 15:30 sati, a utorkom
od 8:30 do 17:30 sati. Građanima će biti dostupne sve bankarske usluge,
uključujući štedne i ulagačke proizvode, tekuće račune, osobno bankarstvo te
proizvodi cjelokupne Raiffeisen grupe, a lokacija je opremljena i 24-satnom
zonom u kojoj su stalno dostupni bankomat i info stup. Pored spomenutog, u
Podružnici je omogućeno i poslovanje pravnim osobama i obrtnicima - platni
promet u zemlji i inozemstvu te ostali proizvodi. Na
svečanosti otvaranja RBA je uručila nekoliko donacija. Po pet tisuća kuna
uručeno je: Društvu osoba s invaliditetom Rovinj kao pomoć pri nabavci
ortopedskih pomagala za članove društva te Udruzi slijepih županije
Istarske - podružnici Rovinj za nabavku ortopedskih pomagala za slijepe
osobe. Donacija u vidu kompleta CD učililca od 1. do 8. razreda uručena je Osnovnoj
školi Vladimir Nazor, za unapređenje obrazovanja svih učenika škole. Osim
toga, RBA je i ove godine tradicionalno odlučila sponzorski podržati projekt
Turističke zajednice Istarske županije "Neka moja Istra blista" pa
je tom prigodom zamjeniku direktora Ureda Turističke zajednice Istarske
županije, Tomislavu Marinu Brečeviću uručen ček u iznosu od 100.000 kuna. www.rba.hr INFORMACIJE RADNO
VRIJEME PRIJEMNE KANCELARIJE UDRUGE Ponedjeljkom,
utorkom, srijedom, petkom od 7:00 do 15:00, pauza od 10:30 do 11:00 Četvrtkom
od 11:00 do 19:00, pauza od 14:30 do 15:00 KONTAKT MOBITEL – PREDSJEDNIK 098/665 – 411 PRIJEM STRANAKA KOD PREDSJEDNIKA Četvrtkom
od 16:00 do 19:00, uz prethodnu najavu Svi zainteresirani za reljefne karte
prilagođene slijepim osobama, mogu kontaktirati tvrtku TRI M D.O.O.
proizvodnja reljefnih karata i 3D modela Poreč, gospodina
Mladena Milohanića na mobitel 098 254-399 i telefon 052/453 235, 052 453
237
Zaključno sa 12.07.2004, Udruga slijepih
Istarske županije ima 325 redovnih članova, od toga na školovanju 11, u
radnom odnosu 27, a na čekanju posla 13.
02.07.2005. godine pod pokroviteljstvom Lions cluba Poreč,
gradonačelnik grada Poreč gospodin Edi Štifanić svečano je otvorio prostorije
Udruge slijepih Županije istarske Podružnice Poreč. Luca Bužleta, Borinići - podružnica Pula, koja je rođena
26.04.1905 godine najstarija je članica Udruge slijepih Istarske županije.
Slijepom
se smatra prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a koju je
preuzela i Hrvatska, osoba koja ima potpuni gubitak osjeta svjetla ili ostatak
vida sa korekcijom ili bez korekcije do 3/60 (0,05). Članovi Udruge
mogu biti: -
Redovni -
Nominalni -
Podupirući -
Počasni Redovnim članom može postati
slijepa osoba - dakle osoba kod koje je oštrina vida na boljem oku uz
najbolju moguću korekciju 0,05 i manje ili ako je njezin ostatak centralnog
vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju 0,25 uz suženje vidnog polja
na 20 stupnjeva ili manje, kao i pravna osoba na osnovu odluke Skupštine
Udruge. Nominalni članovi su slijepe osobe
s ograničenom ili bez poslovne sposobnosti koji nemaju prava sudjelovanja u
radu tijela Udruge. Podupirućim članom mogu postati osobe
koje pomažu i pridonose radu Udruge. Počasni članovi su članovi koji
su se značajnije istaknuli u radu Udruge. 22. veljače 1951. godine utemeljen je prvi odbor
budućeg Udruženja u sastavu: -
Miho Banković – povjerenik Grada Pule, -
Ivan Brenko, -
Anton Buić – u ime Saveza boraca -
Anđelo Finderle – povjerenik socijalnog staranja, -
Perica Kapuralin – referent zaštite odraslih -
Anđelina Molinarić -
Ruža Petrović – potpredsjednik -
Josip Štiković -
Ivan Ušić – predsjednik -
Josip Ušić – tajnik UDRUGA
SLIJEPIH ISTARSKE ŽUPANIJE
Temeljna
udruga Hrvatskog saveza slijepih, te članica Saveza udruga osoba s invaliditetom Istarske
županije
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|