OSNOVE HRVATSKE BRAJICE

	Osnovni podaci
	Aktualne informacije
	Akti Udruge
	Tijela udruge
	Ciljevi i zadaci
	Prava i obveze članova
	Aktivnosti Udruge
	Slijepi u Istri
	LUČ - EDUKA
	Film i brosure
	O nama
	Financiranje Udruge
	Foto galerija
	Osnove hrvatske brajice
	Info kutak
	Index

I. BRAILLEOV SUSTAV

Uvod

Braillevo pismo - brajica - pismo za slijepe jest reljefno točkasto pismo. Za tvorbu znakova brajice koristi se

šest točkica, s pomoću kojih se mogu dobiti 63 znaka. Točkice se označavaju brojevima od jedan do šest.

Znak od svih šest točkica zove se šestotočka. On je pravokutna oblika, visok tri, a širok dvije točkice. Šestotočka se okomito može podijeliti na dvije okomice (vertikale), a vodoravno na tri vodoravnice (horizontale). Lijeva okomica sastoji se od točkica 1, 2 i 3, a desna od točkica 4, 5 i 6; gornja vodoravnica sastoji se od točkica 1 i 4, srednja od točkica 2 i 5, a donja od točkica 3 i 6. Šestotočka se upotrebljava ispred nekih znakova kada stoje samostalno kao znak za orijentaciju. Samostalno su prepoznatljiva trideset i dva znaka, a trideset i jedan znak može se prepoznati samo uz koji drugi znak ili eliminacijom s pomoću pravila o upotrebi znakova brajice.Znak koji se sastoji od točkica jedne šestotočke jest jednostavan znak. Zbog nedovoljna broja jednostavnih znakova koriste se u brajici i složeni znakovi koji se dobivaju kombinacijom dvaju ili više jednostavnih znakova.

Podjela jednostavnih znakova brajice

Znakovi brajice razvrstavaju se u sedam skupina - šest po deset i jedna od tri znaka.Brojevi u zagradama označuju točkice od kojih se sastoji znak.

Prva skupina (osnovna)

Druga skupina (osnovna + točkica 3)

Treća skupina (osnovna + točkice 3 i 6)

Četvrta skupina (osnovna + točkica 6)

Peta skupina (osnovna spuštena za jednu vodoravnicu)

Šesta skupina (promjenom okomice dvaju prvih znakova osnovne skupine dobiva se prvi, osnovni par, a ostali parovi kao skupine od druge do pete)

Sedma skupina

PRIKAZ PODJELE JEDNOSTAVNIH ZNAKOVA BRAJICE

PRVA SKUPINA

DRUGA SKUPINA

TREĆA SKUPINA

ČETVRTA SKUPINA

PETA SKUPINA

ŠESTA SKUPINA

SEDMA SKUPINA

II. SLOVA Vrh obrasca

Dno obrasca

a) Hrvatska abeceda

Mala i velika slova

Velika su slova složeni znakovi koji se sastoje od malih slova i predznaka (točkice 4 i 6). Za više velikih slova upotrebljava se poseban predznak (točkice 4 i 5).

Tri glasa koji nemaju u latinici posebne znakove, nego se pišu složenim slovima (dvoslovima): dž, lj, nj, u brajici imaju posebne znakove, a pisanje složenim slovima dopušta se samo onda kada je to nužno te radi isticanja posebnosti latinice.

b) Najčešća strana slova

Mala i velika slova

III. BROJEVI

a) Arapski brojevi

Za pisanje arapskih brojeva upotrebljava se predznak za arapske brojeve

(točkice 3, 4, 5 i 6) te znakovi prve skupine (prvih deset slova latinske abecede) koji služe kao znamenke.

Predznak za arapske brojeve piše se samo na početku broja.

U višeznamenkastih brojeva mogu se skupine od po tri znamenke (polazeći zdesna nalijevo) odvojiti točkom, npr.

To se odnosi i na decimalne brojeve kad imaju više od tri znamenke:

b) Rimski brojevi

Za pisanje rimskih brojeva na brajici koriste se odgovarajuća velika slova.

IV. PRAVOPISNI ZNAKOVI

Znakovi za naglaske i dužinu

(pišu se ispred samoglasnika na koji se odnose)

Znakovi podrijetla

V. OSNOVNI MATEMATIČKI ZNAKOVI

VI. POSEBNI PREDZNACI I ZNAKOVI ZA ISTICANJE

VII. OBLIKOVANJE TEKSTA

Pisanje nadnaslova

Nadnaslov se centrira. Ako ne može stati u jedan redak, piše se u više redaka i svi se dijelovi centriraju. Iznad njega su dva, a ispod njega jedan prazan redak.

Pisanje naslova

Naslov se centrira. Ako ne može stati u jedan, piše se u više redaka i svi se dijelovi centriraju. Naslov može početi najranije na četvrtom slovnom mjestu. Naslov se od prethodnoga teksta odvaja najmanje jednim praznim retkom, a tekst se ispod njega ne odvaja.

Pisanje podnaslova

Podnaslov počinje na trećem slovnom mjestu. Ako ne može stati u jedan, prenosi se u novi redak i nastavlja na šestom slovnom mjestu. Podnaslov se od prethodnoga teksta odvaja jednim praznim retkom, a ne odvaja se ni od naslova ni od teksta koji slijedi.

Pisanje odjeljka

Odjeljak počinje na trećem slovnom mjestu. Ako to nije potrebno, ne odvaja se praznim retkom.

Pisanje pjesama

Pjesme se grafički "preslikavaju" na brajicu. Ako stih ne može stati u jedan redak, nastavak se prenosi u idući i počinje pisati na četvrtom slovnom mjestu u odnosu na početak prethodnoga retka.

Razmaknuto (spacionirano) pisanje

U brajici se slova ne razmiču (spacioniraju), nego se ispred svake riječi i iza nje ostavljaju tri prazna slovna mjesta.