|
|
Motori s unutarnjim izgaranjem toplinski
su motori kod kojih se toplina pretvara u mehanički rad. To se postiže
odvijanjem nekog toplinskog procesa unutar nekog mehaničkog sistema.
Motori koji služe za pogon automobila, kamiona, autobusa, radnih strojeva,
brodova, plovila, agregata itd., danas najcešće koriste Ottov, Dieselov
ili Sabathe-ov toplinski proces. Ovi procesi već u svojim teoretskim
postavkama imaju velike toplinske gubitke. Mehaničke konstrukcije
motora donose dodatne gubitke energije (neovisno da li se radi o klipnoj
konstrukciji ili Wankelovoj rotacionoj) pa motori ukupno iskorištavaju
samo oko 35% energije sadržane u gorivu.
Slikovito prikazano: od svake litre goriva samo 3,5 dcl pretvara se
u mehanički rad. Preostalih 6,5 dcl potencijalne energije istovremeno
se pretvara u toplinu i predaje okolišu.
Time se osim VELIKOG GUBITKA TOPLINE (energije) - bitno ZAGRIJAVA
OKOLIŠ.
Motori na benzinske gorive ćelije, koji su još u razvojnoj fazi i
zasad ostvaruju snagu dostatnu tek za pokretanje osobnih vozila, iskorištavat
će oko 50% energije sadržane u gorivu. Preostalih 50% energije također
će biti izgubljeno za dobivanje korisnog rada.
Problem slabog iskorištenja energije kod motora s unutarnjim izgaranjem,
autor je riješio fundamentalno novim pristupom vođenju procesa i raspolaganja
toplinom u rotacionoj mehaničkoj konstrukciji motora. Pri tome je
autor postavio NOVI TOPLINSKI PROCES. Uobičajeno je da se toplinski
procesi nazivaju prezimenom autora pa je nazvan - Krajnovićev toplinski
proces.
Novootkriveni - patentirani - koncept rada rotacionog motora temelji
se na odvijanju DVA toplinska procesa u istom mehaničkom sistemu.
Time se omogućuje mnogo veće pretvaranje topline u mehanički rad,
tj. mnogo veće iskorištenje energije sadržane u gorivu.
U takvom motoru ISTOVREMENO se mogu odvijati: |
  KRAJNOVIĆEV
TOPLINSKI PROCES |
 CARNOTOV
TOPLINSKI PROCES |
| |
| Krajnovićev
toplinski proces |
Carnotov
toplinski proces |
 |
 |
Takvim odvijanjem procesa u rotacionoj mehaničkoj
konstrukciji s jednim stehiometrijskim punjenjem goriva ostvaruje
se više no DVOSTRUKO VEĆI KORISTAN RAD no što ga ostvaruju Ottov,
Dieselov ili Sabathe-ov proses.
Orijentacijski termodinamički proračuni pokazuju da je iskorištenje
energije veće od 80%.
TIME SE BITNO SMANJUJE POTROŠNJA GORIVA I ZAGRIJAVANJE OKOLIŠA!
Za razliku od drugih potencijalnih oblika iskorištavanja energije,
ovaj način pretvaranja topline u mehanički rad može se ODMAH PRAKTIČNO
PRIMJENJIVATI.
Potrebna su relativno mala financijska ulaganja za izradu prototipa
i razvoj konstrukcije.
|
|
