Alkar

Dinko Šimunović

1. O piscu

Dinko Šimunović rodio se 1873. godine u Kninu. Djetinjstvo je proveo u Koljanima, selu u Cetinjskoj krajini blizu Vrlike, što je imalo presudno značenje za njegovo književno stvaranje. Uzrok tome bio je neizmjenično veliki broj motiva, likova i cjelovitih književnih sadržaja iz toga kraja. Išao je očevim koracima, te je završio učiteljsku školu u Arbanasima kraj Zadra. Učiteljsku dužnost vršio je u Dalmatinskoj zagori, u selima Dicmu I Hrvacama. Kroz taj životni period produbio je svoje spoznaje iz djetinjstva i mladosti. To je uzrokovalo početak njegovog književnog rada. Kao književnik prvi put je prepoznat u javnosti istaknuvši se svojim radovima i člancima. 1909. premješten je u Split gdje je radio u Obrtničkoj školi, gdje je radio do umirovljenja 1927. godine. Ostatak svog života posvetio je pisanju. Preminuo je 1933. godine u Zagrebu. Od svog književnog rada mogu se izdvojiti pripovjetka Mrkodol, Roman Tuđinac i knjige Đerdan, Mladi dani, Mladost, Dvije pripovjetke i Alkar.

 2. TEMA: Ljubav Rašice i Salka prema Marti i prema tradiciji i junaštvu

MJESTO RADNJE: Sinjskom polju (selo Begluk)

VRIJEME RADNJE: XIX. st. (vrijeme kada su Cetinjani istjerali Turke iz svog kraja)

OSNOVNA MISAO: junaštvo i snaga uvijek pobijeđuju

3. Opisi krajolika

''Golemo Sinjsko polje na žarkom ljetnom suncu činilo se još veće, jer modrušasta maglica sakrivaše očima udaljene brijegove. Sve je mirovalo u podnevnom žaru, a daleke, daleke kamene planine jače se modrile vireći nepomično iza te niske i tanke maglice. Činilo se da je cijela Krajina u raskošnu ljetnom snu ili kao da počiva nakon ljute borbe i izvršena junaštva. Krajem toga polja vuče se tihano nevelika rijeka, a koje silno sunce dizaše onu plavu maglu, da se kroza nju poigra svojim zrakama."

4. a) Lik Marte,

b) izgled i osobine Salka i Rašice,

c) međusobni odnos Salka i Rašice te njihova usporedba

a) Marta je mlada i lijepa djevojka, najljepša u tom kraju. Iako siromašna svidjela se mnogim mladićima. Osječajna je i nije nikoga htjela povrijediti, no zbog svoje ljubavi i nesigurnosti bila je jako nesretna. Odjednom se u njoj bude osjećaji odlučnosti i ona odabire svoj životni put. Marta je imala 20 godina i uskoro se trebala udavati. Njezin odnos sa Salkom je bio iskren, no kasnije je shvatila da ona njega ljubi samo kao lijepa dječaka i druga iz djetinjstva. Znala je da on nju silno ljubi i nije ga htjela povrijediti. Ona je zavoljela Rašicu, čovjeka punog časti i ponosa i kojeg treba da se boji. U Rašici je vidjela pravog muškarca i junačinu i očekivala je da će Rašica i Salko to rješiti. Čim bi pomislila da ju obojica ljube, smutila bi joj se duša i samo bi plakala. Njezinu tugu i bol razujela je njezina majka, koju je voljela svim srcem i ništa nije skrivala od nje, iako su mnogi tvrdili da je Stana vještica. Marta na rubi iznemoglosti i patnje donosi odluku da se neće udati za Salka nego za Rašicu. Htjela je kraj toj tjeskobi što je muči i tugi što joj srce davi, pa je odlučno postupila i nije požalila, jer je znala da bi udajom za Salka počinila još veći grijeh, jer ona voli Rašicu i nije spremna lagati i varati. U tim trenucima zaboravila je na Salkove osjećaje, ali i patnju koju ju i ona proživljavala. Prenaglo je reagirala otjeravši ga iz kuće, no vjerojatno je shvatila da i ona ima pravo sretnoga života do kojeg je teško doći. Mnogi pate, a na kraju je patio i Salko, no ciljevi koje je htio ostvariti u životu potaknuli su ga na daljnju borbu.

b) Salko je bio momak djetinjeg lica i velikog rasta. Imao je obilnu i plavu kosu sa velikim očima i dugim trepavicama. Pozitivne moralne osobine mu dolaze do izražaja u prvom djelu djela. Tu se prikazuje kao snažna osoba čvrstog karaktera. Pokazivao je osjećaje odlučnosti i pažnje kada je posjećivao Martu unatoč glasinama o njenoj majci. Također kada je trebalo utješiti uvijek je bio kod nje, što nam otkriva osjećaj ljubavi. Dojam o sebi kvari na očevom vjenčanju. Njegova djetinjasta narav tada je došla do izražaja, te nemogućnost podnošenja poraza tjera ga u ludilo.

Rašica je bio krupanog i moćnog izgleda, no ipak vitak. Odlika je uzornog lika još od svog djetinjstva, kada se od njega zahtjevalo mnogo. Uvijek se držao svojih principa i radi njih neko vrijeme bio nesretan (kada se nije oženio Stanom radi njenog unakaženog lica). Iz toga otkrivamo njegovu upornost. Nakon postajanja vrhovnikom Begluka i povratka iz Hajduka ponovno otkriva ljubav i s njom svoju osjećajnost. Bio je i neshvaćen jer ljudi su za njega zbog njegove hladnokrvnosti i strogoće smatrali da nije u stanju voljeti i biti voljen. Svoju odlučnost otkriva kada se suprostavlja sinu za svoju ljubav. Kao pravi junak iskazuje se tim činom, a ne samo osvojenom alkom.

c) Odnos Salka i njegovog oca Rašice ustvari nikad nije bio korektan. Od svog rođenja Salko je uvijek bio zapostavljen od svog oca: prvo radi očevih dužnosti arambaše Bengluka, pa radi njegovih sudjelovanja u Hajdučkim operacijama. Kada se napokon oslobodio pustih dužnosti između njihovih dobrih odnosa stala je nova prepreka – Marta. Njihova ljubav prema njoj uzrokovala je njihov sukob koji završava jednako tragično za Salka (ludilom) kao i za Rašicu (gubljenjem jedinog sina). Ipak, tragični završetak mogao se izbjeći Salkovim doraslim ponašanjem, tj. prihvaćanjem Martine odluke da se oženi njegovim ocem. Po tome se Salko razlikuje od svog oca – nije naučen podnositi poraze jednako kao i pobjede. To možemo smatrati razlogom zašto je Rašica pravi junak i preavednik.

5. Objašnjenje Martinog izbora i osobni sud njene odluke

Glavni uzrok Martinog izbora možemo smatrati to što je u Salku vidjela samo prijatelja iz djetinjstva, dok je u Rašici našla pravog muškarca za kojeg se može oženiti. Pak, radi svoje neodlučnosti uzrokovala je patnju sebi i momcima. Nakon alke shvaća da ako ikad želi biti sretna, mora potisnuti svoju bolnu patnju te izabrati. Nakon Rašicine pobjede odlučuje mu postati žena. Njen postupak smatran potpuno opravdanim jer njenom daljnjom neodlučnosti svi bi ostali nesretni. Ovako je sebe i Rašicu učinila sretnima, a za Salkovo ludilo uopće se ne mora smatrati odgovornom jer za ljubav se mora biti spreman učiniti žrtve. Znala je da će morati jednog povrijediti, a osim toga tragedija se mogla izbjeći Salkovim pravilnijem ponašanjem.

6. Utjecaj očevog vjenčanja na Salka, njegova psihološka stanja sa primjerima

Očevo vjenčanje na Salka je djelovalo razarajuće. Neprihvaćanje stvarnosti i razvoja situacije otjeralo ga je u ludilo. Ipak je na njemu bilo da prihvati posljedice Martine odluke, no taj teret za njega je bio previše. Ipak ga osuđujem radi njegove razmaženosti i nemogućnosti da se podnese časno i pravedno. Dio krivnje preuzima mu i otac koji nije bio kod sina kada mu je trebao najviše – u razvoju. On se za vjenčanja počeo se neobično ponašati. U njemu su prije bjega zavladali bijes ("…strašno se bijesnilo skupilo u njegovim žilama"), ljutnja ("Salko je kršio i lomio padajući preko starih grobova."), ljubomora (citat "Čekaj Marta, i ja sam alkar!") i sram ("Odlazio je od Rašice, Marte i alkara što je dalje mogao.").

7. Osobni dojam

Ovo djelo me se dojmilo radi svoga bogatog riječnika i velike poučnosti. Smatram da se od Rašice i Marte može mnogo naučiti o povlačenju pravih odluka i držanja svojih načela. Isto tako poučan može biti i Salkov slučaj po kojemu moramo naučiti podnositi poraz kao ljudi te ne dati da nas neuspjeh uništi, već da nam bude motivacija za uspjeti.

Napravio: Toni Sardelić, e – mail: toni.sardelic@st.hinet.hr

Povratak na lektire