Iz velegradskog podzemlja
Vjenceslav Novak
1. O piscu
Vjenceslav Novak rodio se 1859. g. u Senju. Bio je dijete činovničke obitelji. Pošto je u Zagrebu završio učiteljsku školu, učiteljavao u radnom gradu, a zatim je u Pragu studirao muzičku akademiju. Završivši akademiju, postao je nastavnik učiteljske škole u Zagrebu. Životni put Vjenceslava Novaka bio je težak. Imao je veliku porodicu, a materijalno stanje austrijskog činovnika bilo je vrlo skučeno. Osim toga, Novak je bolovao od tuberkuloze. U jednom alpskom liječilištu našao se zajedno s isto tako bolesnim pripovjedačem iz Slavonije - Josipom Kozarcem. Nakon što je preminuo 1905. godine, Vjenceslav Novak ostavio je sedam romana i velik broj pripovijedaka.
2. TEMA: Prikazivanje malograđanskog stanovništva, njihovih zgoda i prilika u tom dobu
OSNOVNA MISAO: Moramo se oduprijeti štetnim navikama i stvarima u životu jer zbog nekih od njih možemo nesvjesno uraditi nešto štetno po sebe i svoje bližnje
MJESTO RADNJE: park, imanje plemića, krčma, kuća
VRIJEME RADNJE: zima
3. Glavni likovi u pripovijetci i njihove osobine
- Mika (nepromišljen - zanesen pićem počinio je ubojstvo, dobar - unatoč svemu, u dubini duše je bio dobar, marljiv i vrijedan - redovito je tražio posao koji bi obavljao dobro, brižan - brinuo se za ženu i djecu unatoč djelu koje je počinio)
- Jankić (nepromišljen - uporno tjera sebe i Miku na nepotrebno opijanje, bezbrižan - uopće ne misli na svoju obitelj, radišan - obavlja svoj posao brzo i dobro)
- Lucija (brižna - brine se za djecu, muža i kuću, radišna - obavlja sve poslove u kući bez prigovora, dobra - voli muža bez obzira na to što je ubio njihovo dijete, pobožna - smatra da sve što je počinjeno Božja volja)
4. Socijalni elementi
U pripovijetci Iz velegradskog podzemlja prikazano je siromaštvo i jad sitnog građanstva u to doba, te njihova borba za svaku krunu. Često su gladovali i jedva prehranjivali obitelji. Život pod austrijskom vlašću bio je težak. Njihov utjecaj uvelike je sputavao djelatnosti u državi i njen razvoj. No ipak u ta teška vremena volja za učenjem i radom, te vjera u Boga držali su siromahe na životu. Ali kakvi su god bili i oni su ljudska bića s manama i vrlinama. Svejedno, od njih možemo naučiti se dobrom ponašanju, marljivosti i vjeri, te onome najvažnijem - opraštanju.
Napravio: Toni Sardelić, e – mail: toni.sardelic@st.hinet.hr