Čuvaj se senjske ruke
August Šenoa
1. O piscu
August Šenoa rodio se 1838.g. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pravne nauke studirao je u Zagrebu i Pragu. Kratko vrijeme boravio je u Beču. od 1866. godine stalno živi u Zagrebu gdje je i umro 1881. Za vrijeme svoga kratkoga života Šenoa je mnogo pisao, iako je obavljao mnoge dužnosti : gradski bilježnik, senator, dramatur Zagrebačkog kazališta i urednik raznih književnih časopisa. Bio je svestrano obrazovan čovjek svog vremena. Poznavao je nekoliko europskih jezika i pratio sva društvena zbivanja u Hrvatskoj i van nje. Pisao je pjesme, pripovjetke, romane, kritike, feljtone. Za 20 godina književnog rada ispisao je oko milijun slova u prozi i dvanaest tisuća stihova. Njegova najpoznatija djela su Branka, Prosjak Luka, Prijam Lovro, Zlatarovo zlato, Diogenes, Čuvaj se senjske ruke i Kletva.
2. TEMA: Život i borba uskoka u gradu senju
OSNOVNA MISAO: Nikad nikome ne smijemo slijepo vjerovati, istina uvijek izađe na vidjelo
MJESTO RADNJE: Senj, Rijeka, Graz, Rim, Venecija
VRIJEME RADNJE: 16.stoljeće
3. Povijesni elementi
Ovu pripovjetku je August Šenoa gradio na istinitom događaju koji se odvio 1601. Nakon dugotrajnog proučavanja likova i povijesnih događaja, sve elemente je uklopio u jedno djelo. Osnovu radnje čine povijesni elementi, od kojih su najvažniji sukob uskoka i Mlečana, pohod austro - mletačke vojske na Senj, vješanje senjskih junaka, protuudar Senjana i smaknuće Josipa Rabata.
4. Okarakterizirani pozitivan i negativni lik
Od mnogih likova u ovome djelu za negativnog lika sam izabrao generala Josipa Rabatu, a za pozitivnog kneza Martina Posedarića. Rabata je bio deblji i jači čovjek. Na kratkom vratu mu je stajala debela glava. Na okruglom licu mu se vidjelo nisko i prignuto čelo, gusto nabrane obrve, bijelo - modre oči i krupni nos. Pod njim su stajale debele usnice. Imao je dugu, plavu kosu. Brkovima i bradi nije bilo traga. Iako se kroz cijelu pripovjetku ističe se kao jaka i čvrsta osoba, na kraju otkriva svoje pravo lice ; pokazuje se kao slaba i nejaka osoba kukavičke naravi, jer se radi svojih osobnih razloga, usprotivio se Austriji i Veneciji te nemilosrdno obješavao Hrvatske junake. Zatim je počeo raditi nerazumne poteze kao što su otpuštanje pomoćnika i ubijanje senjske djece i žena. Potpuna suprotnost njemu u fizičkom opisu i moralnoj karakterizaciji je Martin Posedarić. On je bio visok i širok čovjek silnih prsiju. Lice mu je bilo duguljasto i blijedo. Crne oči i duga brada odudarale su od njegova lika. To snažno tijelo odijevala je haljina od platnenog sukna i uske crne gaće. Na glavi mu je bila crvenkapa. On je odlika pravog junaka. To je isticao svojom dužnosti kneza grada Senja. Za Senjane i sam grad bio je spreman umrijeti, što se i dogodilo. Njegova smrt nije bila uzaludna jer je potakla moral odbjeglih junaka na oslobađanje grada i vraćanje mira i slobode.
5. Obrazloženje naslova
U pripovjetci Čuvaj se senjske ruke radnja započinje dolaskom Josipa Rabate na mjesto namjesnika grada Senja, u cilju da Mleci i Austrijanci pokore uskoke. Da bi to učinio, Rabata je prvo potkupio biskupa Josipa Antuna da sklopi ugovor s uskocima o slobodnoj plovidbi po Jadranu. Postizanjem uvjeta za mobilizaciju, austro - mletačka vojska kreće na grad Senj te ga osvaja. Nakon okupacije, mnogi senjski junaci su obješeni, a među njima i Martin Posedarić. Da bi ponovno mir i slobodu te osvetili kneza, mala četa odbjeglih junaka koristi odlazak vojske iz grada te pod vodstvom vojvode Danila Barbe vraćaju Senj i ubijaju Rabatu. Donekle sretan završetak upotpunjuje vjenčanje vojvode Đure i Klare Posedarić. Kao zaključak, na kraju knjige napisano je "Čuvaj se senjske ruke!" baš zato da se istakne borbenost i junaštvo Senjana.
6. Fabula djela u sedam elementa
Šenoa je pripovjetku napisao tako što je postepeno nizao radnje na različitim mjestima i na kraju ih povezao u jednu cijelinu. Od mnogo radnji, izvukao sam sljedeće : 1. Dolazak Rabate u Senj, 2. Potajni dogovor o napadu na uskoke, 3. Pohod austro - mletačke vojske na Senj, 4. Okupacija grada i smaknuće Martina Posedarića, 5. Dogovor odbjeglih junaka, 6. Smaknuće Josipa Rabate, 7. Vjenčanje Đure i Klare.
7. Stil Augusta Šenoe
Ovo djelo je Šenoa pisao jednostavnim i živim stilom. Da bi što bolje dočarao fabulu, bira određene riječi i koristi talijanizme. Od izražajnih sredstva najviše prevladavaju poredbe i metafore u cilju da stvori što bolje slike. Meni se osobno dopada njegov stil zbog zanimljivog rječnika.
Napravio: Toni Sardelić, e – mail: toni.sardelic@st.hinet.hr