ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE
POJMA
" 6.
Po tom
reče Bog: neka
bude svod posred
vode, da rastavlja
vodu od vode.
7. I
stvori Bog svod,
i rastavi vodu
pod svodom od
vode nad svodom,
i bi tako.
8. A
svod nazva Bog
nebo. I bi
veče . . ."
Knjiga postanka
: " Prva knjiga Mojsijeva "
Mnogima je poznat
ovaj citat, ali
dobro objašnjenje toga
opisa baš i
nije lako naći. Usporedba
plinovitih omotača Zemlje
i Venere može
dati dobar opis
tih stihova. Oko Venere
se nalazi mnogo
veća masa plinova
nego u zračnom omotaču Zemlje, ali
zbog stišljivosti plinova
i gravitacije omotač
Venere nije mnogo
deblji od omotača Zemlje. Povećanjem mase plinova
samo se povećava
tlak, temperatura i
gustoća sloja. Prema
daljnjim stihovima zaključujemo da je dva
sloja vode bilo
prije nastanka uvjeta za život,
tj. temperatura je
mogla biti i
znatno viša od
sadašnje, što znači
kako su mnoge tvari
koje su danas
u tekućem i
krutom stanju, u to vrijeme
bile u plinovitom stanju. Slika prikazuje
približne vrijednosti gustoće
plinovitog omotača Zemlje
za razne količine vodene
pare u atmosferi, pri čemu
je gustoća u kg
po kubičnom metru, a
pojedine krivulje s
lijeva na desno
odgovaraju slojevima dubine
vode od po
10 km pretvorene u vodenu
paru. Vodena para
nastala od 37 km
debelog sloja vode
ima na površini gustoću
od oko 1024 kg po kub.metru,
tlak od 3700
bara i temperaturu od 500 stupnjeva
celzijusa. Vodena para
koja se zbog
hlađenja vanjskih slojeva
kondenzira i počne
padati ne može
pasti na manju
visinu od one
na kojoj je
gustoća atmosfere približno
jednaka gustoći vode
od 1000 kg / k.metru, a zbog izrazito
velike površinske napetosti
prema drugim tekućinama,
kapljice vode se
skupljaju u jedan cjeloviti sloj vode koji
s donje strane
izgleda kao vodeni
svod.
S obzirom da
iz daljnjih stihova
ne možemo naslutiti
kako je nestao
gornji svod, možemo pretpostaviti kako se postepenim
hlađenjem spustio i
spojio s donjim svodom, možda je neki
dovoljno veliki meteor
potisnuo dovoljnu masu
gornjeg svoda pod gušći
sloj vodene pare
koja se dizanjem
na veću visinu
ohladila i postala
rjeđa od vode itd.
Za ovu analizu
je uzet u
obzir samo utjecaj
vodene pare, ali
s obzirom kako danas
na površini nema
tolike mase vode,
objašnjenje treba proširiti
i na utjecaj drugih tvari veće
molarne mase koje
su na toj temperaturi u
plinovitom stanju ili
uzeti u obzir
i mogućnost kako
su znatno veće
količine vode od ove na
površini nakon spuštanja
svoda jednostavno nestale
u pukotinama tla
i sada se nalaze na
nekoj dubini zatrpane kasnijim
tektonskim poremećajima, tj.
kontinenti možda ne
plutaju na slojevima rastopljene
lave nego na
30 km debelom sloju vode.
Kako u takvom okruženju nije bio moguć život na
Zemlji, postavlja se pitanje kako su
pisci Biblije znali za ovu prirodnu pojavu, tj. ili su posjećivali naš planet u
to doba ili su im ta znanja prenesena od Stvoritelja u širem smislu.
Ovom prilikom se
može postaviti pitanje
što bi bilo da se
gornji svod radi daljnjeg hlađenja zamrznuo prije
nego što se
spojio s donjim
svodom? Led je
nešto manje gustoće od
vode i stvorio bi se
čvrsti ledeni omotač
oko planeta i
plinovitog omotača. Daljnjim hlađenjem
plinova ispod leda
on bi ostao na svom
mjestu kao što se
ne uruše ni
ledene kućice Eskima.
Nakon dovoljno dugog
perioda cijeli sustav
bi se stabilizirao pri
nekoj temperaturi i
gustoći plinskog omotača
ispod ledene kore.
Možda su
u pravu neki
znanstvenici i ufolozi
koji smatraju kako
na ledom prekrivenom
Jupiterovom mjesecu Europa
postoje uvjeti za
razvoj, ali moguće
i neka vrsta života?