EGZOTICNE BILJNE VRSTE U TUROPOLJU

ZASTO NE?

Damir Drvodelic, dipl.ing.sum.

Kao sumar i veliki ljubitelj prirode, zelja mi je upoznati siru javnost o mogucnosti uzgoja egzoticnog bilja na podrucju nase regije tj. Turopolja, Pokuplja i Vukomerickih gorica. Nazalost o tome se nije puno govorilo ni pisalo, a rijetki su oni koji su nesto nabavili i uzgojili. Uzgoj egzoticnog bilja koje zelim predstaviti moguc je na ovim prostorima u sasvim normalnim uvjetima tj. bez staklenika i plastenika. Uzgoj je u vecini slucajeva jednostavan i slican uzgoju kultura koje su na ovim prostorima prisutne od prije i narod ih pozna.

Cesto razmisljam o covjeku, posebno danasnjem, kojemu je neophodan povratak prirodi i zelenilu. Priroda je prekrasna na ovom podrucju, a zelja mi je i radost uciniti je jos ljepsom, raznolikijom, egzoticnijom. Oduvijek sam se pitao zasto ne bi bilo moguce i u Turopolju uzgajati egzoticne vrste iz cijeloga svijeta, naravno kojima pogoduje podneblje i klima.

Visegodisnjim iskustvom i rezultatima koje sam postigao zakljucio sam da je ovo podrucje vrlo pogodno za uzgoj puno vrsta egzoticnog bilja. Sve te kulture zasluzuju da oplemene i uljepsaju Vas zivotni prostor. Njegovanjem i promatranjem kako rastu, razvijaju se, cvjetaju i plodonose, dozivjet cete veliko zadovoljstvo, radost i srecu, sto ce siguran sam utjecati na Vase dusevno i tjelesno zdravlje i na Vas radni elan. Neopisiva je radost i zadovoljstvo koje sam vise puta dozivio uzgajajuci egzoticne kulture. Koliko sam puta podijelio tu radost sa svojim prijateljima, rodbinom, susjedima. Probajte, vidjet cete da se isplati. Zelim Vam puno uspjeha.

EGZOTICNE VRSTE I SORTE RAJCICA IZ CIJELOGA SVIJETA

UVOD

Porodica: Solanaceae (pomocnice)

Rod: Lycopersicon

Vrsta: Lycopersicon lycopersicum - rajcica

Izgled biljke: Poznata biljka koja se danas uzgaja u velikom mnostvu formi po cijelom svijetu. Razlikuju se po velicini, obliku, boji i vremenu sazrijevanja.

Vrijeme cvjetanja: VI-IX mjesec

Opca rasprostranjenost: Europljani su upoznali rajcicu za vrijeme spanjolskih osvajackih pohoda po Americi. Vec su u to vrijeme peruanski i meksicki Indijanci uzgajali veliki broj sorti. Prvi opis ove biljke u Europi datira iz 1557. godine. U Europi je rajcica dugo vremena smatrana otrovnom biljkom. Tek koncem 18. stoljeca pocinje njegova znacajnija upotreba kao povrca.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Uzgaja se sirom Hrvatske.

Djelotvorne tvari: Cijela biljka sadrzi alkaloid solanin – zreli plodovi samo u tragovima (0,007 %).Nezreli plodovi sadrze nesto vise solanina. Zreli plodovi sadrze jos i znatne kolicine saponina, boje likopina i karotina, vitamina C, organskih kiselina, histamina, antibiotsku tvar tomatin.

Upotreba: U sluzbenoj medicini bez primjene. U narodnoj medicini dijelovi zrelog ploda stavljaju se na cireve da prije «sazri».U homeopatiji iscrpine iz svjeze biljke protiv zestokih glavobolja i reumatskih tegoba. Plodovi se koriste kao ukusno povrce.

Koji se dio biljke sabire: Plodovi i mlade, vitalne stabljike.

Toksicnost: Zabiljezeni su slucajevi preosjetljivosti na rajcicu, koja se manifestira odredenim tegobama u probavnom traktu. Smatra se da ih uzrokuje solanin i histamin.

OPCENITO O RAJCICI

Rajcica (Lycopersicon lycopersicum) povrtna je vrsta koja pripada porodici pomocnica. Potjece iz tropskih predjela srednje i Juzne Amerike, odakle je zajedno s krumpirom, grahom, kukuruzom i duhanom potkraj 15. stoljeca prenesena u Europu. Isprva su se Europljani prema njoj odnosili sumnjicavo zbog odbojnog mirisa biljke, smatrali su je otrovnom. Stoga su je uzgajali samo kao ukrasnu biljnu vrstu zbog bujnog grmolikog rasta, kojoj su glavni ukras cinili cvjetovi s pet zutih latica, a potom i crveni plodovi. Dugo je vremena trebalo proci dok nisu otkrivena njena hranjiva svojstva. Medutim, u 19. je stoljecu doista ustanovljeno da listovi i nezreli zeleni plodovi sadrze otrovne tvari, ali i to da su zreli crveni plodovi vrlo ukusni i korisni za ljudski organizam. Stoga ih pocinju koristiti kao namirnicu, a danas je zbog prehrambenih potreba uzgoj rasiren na svim kontinentima.

Rajcica se moze uzgajati na otvorenom iz sjemena i presadnica (rana i kasna proizvodnja), u klijalistima, te u staklenicima. Najmasovnije se proizvodi na otvorenom jer je to najjeftinije. Prema visini stabljike rajcice se dijele na visoke i niske, a prema trajanju vegetacije na rane, srednje rane i kasne sorte. Ima i drugih podjela, na primjer: sorte za staklenike, sorte za uzgoj na otvorenom, sorte za berbu kombajnom, sorte prema otpornosti, plodnosti, krupnoci plodova, boji, tehnoloskim osobinama itd.

Rajcica je biljka umjerene klime i ima velike zahtjeve prema toplini, svjetlosti, vlazi i tlu. Temperatura je vrlo vazna i krece se od 15º C do 30º C. Ispod i iznad toga ucinak je slab. Uspjesan uzgoj rajcice na otvorenom ovisi izravno o temperaturi. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je izmedu 25º C i 30º C, za rast i razvoj je od 18º C do25º C danju i oko 15º C nocu. Uz pretpostavku da se iz sjemena proizvode presadnice u optimalnim uvjetima, presaditi se mogu na otvoreno kad je temperatura iznad 15º C. Na nizoj temperaturi prestaje cvatnja, na 10º C i rast.

Rajcica je vrlo osjetljiva na mraz i ugiba vec na –1º C.

Rajcica ima i velike zahtjeve prema svjetlosti – to je heliofilna biljka. To je biljka dugog dana i treba joj barem 12 svjetlosnih sati na dan. U suprotnom se biljka slabo razvija, kasni zrioba, a urod je slab. Svjetlost je narocito vazna u fazi razvoja presadnica. Ako je nema dovoljno, biljke rastu sporije, izduzuju se i kasnije daju male prinose. Stoga se ne smije uzgajati na zasjenjenim povrsinama.

Veliki su joj i zahtjevi prema vlazi zbog velike lisne povrsine: osim zemljisne zahtijeva i umjerenu zracnu vlagu. Stoga se mora predvidjeti mogucnost natapanja za suse jer inace otpadaju cvjetovi i plodovi. Biljke su na manjak vode posebice osjetljive upravo u razdoblju zametanja i rasta plodova. Ukoliko se plodovi formiraju, jer ima nesto vlage, onda se razvijaju prazni – suplji. To razdoblje traje od 2 do 3 mjeseca i berba se obavlja u vise navrata, a moramo osigurati dovoljno vode. Nakon cvatnje, dnevne potrebe rajcice se krecu od 6 do 7 l/m².Tijekom berbe nakon svakog je branja obvezno natapanje i to u kolicini od 20 do 30 l/m².Pri tome se moraju uzeti u obzir kolicina i raspored padalina. Natapa se umjetnom kisom. Opet, visoka vlaga tla uvjetuje pucanje plodova, a posebno ako su oscilacije u vlazi vrlo velike. Ova se teskoca izbjegava jedino odrzavanjem normalne vlage tla. Biljka dobro podnosi i susi zrak ako je optimalna relativna vlaga zraka od 50 do 60 %. Tlo je takoder bitno za uspjesnu proizvodnju. Rajcica zahtijeva dobro strukturno tlo, najbolji se rezultati postizu na dubokim, rahlim, toplim, pjeskovito-glinenim tlima, bogatim hranjivim tvarima u lako topivu obliku. Odgovara joj slabo kiselo tlo (ph 6-6,5), ali se moze uzgajati i na kiselim tlima (do ph 5,5). Smatra se biljkom - indikatorom nedostatka kalcija u tlu, jer se u tom slucaju javlja kloroza, prvenstveno mladih listova. Rajcica je vrlo zahvalna na gnojenju stajskim gnojivom i to najbolje u jesen godinu prije.

Ako to nije napravljeno, moze se pognojiti samo u «kucice» neposredno prije sadnje. Koristiti treba samo dosta odstajalo stajsko gnojivo, jer ako je svjeze moze djelovati stetno. Zajedno sa stajskim gnojem treba dodati 5-10 g mineralnih gnojiva s vise fosfora i kalija i to samo ako je gnojivo dosta odstajalo. Ako nije, dodati treba mineralno gnojivo s vise dusika. Tijekom plodonosenja rajcicu treba i prihranjivati – prvi put kada su plodovi na prvoj grancici velicine oraha, a drugi put kada plodovi pocinju crvenjeti. Dodajemo KAN u kolicini 20 do 30 g/m².U tom je razdoblju nasad potrebno stititi od plemenjace. Zastita se provodi nakon ubiranja zrelih plodova. Primjenjujemo samo pripravke kratke karence, onih koji dopustaju berbu sedam dana nakon njihove primjene. Odredivanje berbe ovisi o tome koliko je vremena potrebno od berbe do konzumiranja. Ako se radi o 5 do 6 dana, plodovi se beru dok su jos ruzicasti, dok se za 3 do 4 dana ubiru plodovi svjetlocrvene boje. Najkvalitetniji plodovi, koji se odmah upotrebljavaju, tamnocrvene su boje, a oko peteljke mogu biti svjetlocrveni. Pri berbi peteljku je najbolje odrezati skarama. Na taj nacin necemo ostetiti nedozrele susjedne plodove. Povoljno vrijeme za berbu su rani jutarnji ili pred vecernji sati. U to doba plodovi nece biti rosni ni topli. Valja istaknuti da se potkraj sezone berbe mogu brati i zeleni plodovi, koji se spremaju na hladno mjesto.

SORTE I VRSTE RAJCICA CIJI JE UZGOJ MOGUC I U TUROPOLJU

1.MESNATA RAJCICA «ANANAS» (Lycopersicon lycopersicum) Narancasto-crvene boje s prerezom poput kriska ananasa. Vrlo krupna, do 1 kg teska. Meso zbijeno, jedro i dosta socno, s vrlo malo sjemena. Uzgajamo je kao i sve nama znane rajcice. Posebno je predlazem za salate, gdje izgleda vrlo dekorativno.

2.BESJEMENA RAJCICA «MADERA» (Lycopersicon lycopersicum) Ovo je jako rijetka i trazena rajcica s vrlo malo sjemena. Daje vrlo ukusne plodove. Uzgoj sasvim normalan. Hibridna sorta.

3.BIJELA RAJCICA «BEAUTE BLANCHE» (Lycopersicon lycopersicum) Rajcica srednje bujnog stabla, vrlo rodna, debelog rebrastog ploda. Boje je mlijeka, koja katkada prelazi u zuckasto-bijelu nijansu. Sok je blagog okusa, obilan i sladak. Ova je rajcica vrlo rijetka sorta, idealna za djecu. Uzgajamo je sasvim normalno kao nase uobicajene sorte rajcica. Zbog zanimljivog kontrasta boja sadite ju s crnom (cokoladnom) rajcicom. Ukoliko se odlucite za ovu sortu rajcice bit cete ugodno iznenadeni rodnoscu, debljinom, kvalitetom i ukusom plodova koje daje. Predlazem je kao nezaobilaznu sortu za aranziranje jela u kojem izgleda jako dekorativno.

4.TRESNJOLIKA RAJCICA «CERISETTE» (Lycopersicon lycopersicum) Rajcica koja rada u grozdovima. Vrlo rodna sorta, gotovo neosjetljiva na bolesti. Predlazem je za salate. Moze se servirati cijela ili takova koristiti za aranziranje jela. To je vrsta rajcice kiselkasto-slatkog okusa s vise sjemenki.

5.RAJCICA «BRANDY» (Lycopersicon lycopersicum) Srednje bujna kasna debela rajcica. Plodovi su crvenkasto-narancasti, s malo sjemenki, cvrsti, socni, profinjenog vinskog okusa. Kako bi bili sto uspjesniji u uzgoju ove interesantne rajcice, radite to presadnicama: gnojenje i zalijevanje za ovu vrstu znaci uspjeh u uzgoju. Ona ce Vam to vratiti posebnim i vrlo lijepim plodovima 300 – 500 g teskim, koji ce Vas oduseviti.

6.RAJCICA «CAROTINA» (Lycopersicon lycopersicum) To je najljepsa od svih tamno narancastih rajcica koje postoje. Socna, mirisna, slatka, ona se jede s uzivanjem. Dobro je oblikovana i gotovo okrugla, otporna na bolesti i vrlo rodna. Narocito je bogata provitaminima. S obzirom da je neophodna za dobro zdravlje, ona zasluzuje i dobro mjesto u Vasem vrtu. Pokusajte ju uzgojiti. Bit ce to izazov za Vas, ali i zadovoljstvo. To je vrsta rajcice koja se takoder uzgaja normalno kao i svima poznate rajcice. Predlazem je svakako za salate, gdje u kombinaciji sa drugim vrstama izgleda fantasticno. Raritetna sorta.

7.TAMNOCRVENA (CRNA) RAJCICA «BLACKY» (Lycopersicon lycopersicum) Debela, glatke koze, a boja joj postaje cokoladna pri kraju zrenja. Meso poput bifteka s okusom putra, vrlo slatko i bez kiseline. To je sorta rajcice specificnog slatkastog ukusa i boje, tako da se cini kao da je trula. Predlazem je saditi u kombinaciji sa bijelom rajcicom zbog kontrasta boja. Posebna dekoracija i iznenadenje u Vasem vrtu. Raritetna sorta.

8.STALNOZELENA RAJCICA «EVERGREEN» (Lycopersicon lycopersicum) Rajcica smaragdne boje. Ostaje zelena i kad je zrela s okusom svjezeg voca. Plodovi se beru kad se pojavi sara ljuske crvenog luka. Vrlo rijetka sorta. Odlicna je za salate i dekoraciju. Uzgoj sasvim normalan. Okus slican sorti «green zebra».

9.STALNOZELENA RAJCICA «GREEN ZEBRA» (Lycopersicon lycopersicum) Stalno zelena rajcica srednje velicine sa zelenim i zutim prugama. Ova rajcica je vrlo slasna i posebnog okusa. Idealna za salate ili svjeza uz aperativ. Posebno ukusan tek. Uzgoj bez problema. To je po meni jedna od najukusnijih i najljepsih sorti. Svakako je valja nabaviti da uljepsa i oplemeni Vas vrt. Raritetna sorta.

10.ZUTA PAPRIKOLIKA RAJCICA «JAUNE» (Lycopersicon lyvopersicum) Slici na debelu zutu papriku praznu iznutra. Idealna za punjenje. Koza joj je cvrsta i debela. Pravi kulinarski izazov! Postoji i crvena varijanta. Vrlo je rodna i zahvalna sorta, jednostavnog uzgoja. Kod sadnje mozete kombinirati zutu i crvenu formu.

11.BODLJIKAVA RAJCICA «LITCHI» (Solanum sisymbriifolium) Jos jedna rijetka biljka koja izlazi iz svoje cahure. Ta vrsta je poznata samo rijetkim botanicarima i prakticki vrtlari je ne poznaju. Biljka dostigne oko 130 – 170 cm visine. Pokrivena je bodljikama. Cvjeta svjetloplavim cvjetovima, iz kojih se radaju grozdovi plodova zavijeni u ljuske isto tako bodljikave kao kestenove. Zagasito crveni plod je debeo kao tresnja. Treba cekati da se ljuska potpuno otvori kako bi se izvadili plodovi koji su slatki i kiselkasti, po okusu malo slicni liciju – kineskom vocu. Jedu se svjezi, ukuhani ili kao ukusni pekmez. To je nesvakidasnje povrce – voce. Presadnice proizvodimo od ozujka do svibnja i sadimo na razmak 1,20 x 1,20 m. Ako imate staklenik ili plastenik i krenete s ranijom proizvodnjom, tada cete dobiti znatno ranije ovo povrce – voce. Jedna zanimljivost: ovu rajcicu rado posjecuju krumpirove zlatice i to masovno, ali joj ne mogu gotovo nista uciniti – nauditi, te je tako lici-rajcica prirodni «sakupljac» zlatica, a Vi ih samo pazljivo pokupite i unistite. Rajcica je sasvim otporna na sve bolesti i stetocine. Otporna je na temperaturu do -3ºC.Lici rajcicu kao ni ostale nemojte saditi blizu krumpira. Ako zelite lijepo razgranatu biljku, zaperke nije potrebno kidati. Obvezno je vrsiti gnojenje i zalijevanje po uputama za ostale vrste rajcica. Osobno sam uzgojio lici-rajcicu visoku 2,30 m. Plodovi su pogodni za dekoraciju tako da se ne vade iz cahure. Takovo jelo izgleda vrlo egzoticno i neobicno. Moze se kombinirati i sa drugim sortama i vrstama rajcica za salatu. Raritetna vrsta.

12.RAJCICA»MADAGASKAR» (Lycopersicon lycopersicum) Vrlo kasna rajcica ruzicasto zute boje, malih plodova koji se jako dugo cuvaju. Kod nas uspijeva bez problema, ali je pogodnija za Primorje i otoke.

13.KOKTEL RAJCICA «MIRABELLE» (Lycopersicon lycopersicum) Sitna rajcica sitnih bijelih ili zuckastih plodova formiranih u grozdovima. Stabljika je niska i vrlo bujna. Plodovi su kiselkastog i oporog okusa, odlicni za ajvar ili kecap egzoticnog okusa. Uzgoj bez problema.

14.KRUSKOLIKA RAJCICA «POIRE» (Lycopersicon lycopersicum) Plodovi ove rajcice su poput grozdova osrednjih kruskica crvene ili zute boje, izvanredna okusa. Vrlo je rodna i otporna sorta delikatesnih rajcica oko 20 g tezine. Ove rajcice su odlicne za salate, a posebno za dekoraciju, ako se kombiniraju zuta i crvena nijansa. Uzgajaju se poput svih obicnih rajcica uz kolac. Odlicno reagiraju na gnojenje i zalijevanje. Podesne su za uzgoj i u plasteniku – stakleniku.

15.DIVOVSKA RAJCICA «POTIRON» (Lycopersicon lycopersicum) Uzgoj divovske rajcice «Potiron» jednak je uzgoju nama vec poznatih rajcica, ali ipak zahtijeva, prije svega, uzgoj iz presadnica (ali i direktna sjetva daje nesto slabije rezultate), bogato nagnojene kucice, redovito zalijevanje i folijarnu prihranu, kao i ostavljanje na stabljici 3-5 plodova ako zelite divovske plodove. Obvezno je trganje zaperaka. Uzgajamo je uz cvrsti kolac oko 150 cm visok. Razmak 100 x 100 cm. Kasna sorta, opojnog okusa, jako zbijenog mesa. Dostize do 1,2 kg. Paznja! Krumpirove zlatice je posjecuju radije nego druge rajcice. Ovo je sorta rajcice s najvecim genetskim potencijalom na svijetu ( plodovi do 1,2 kg).Takve plodove mogu dati i slijedece sorte: »Russe», «Delicious», «Big Beef», «Giant Belgium» i «Dinner Platte». Obilna rodnost je svojstvo ove malo poznate vrste rajcice. Ako zaista zelite divovske plodove, savjetujem Vam raditi po strucnoj literaturi o uzgoju «super» rajcice. Tri najvaznija cimbenika uzgoja divovske rajcice su:1.sorta,2.ubrzavanje razvoja korijenskog sustava i 3.ostavljanje sako nekoliko cvjetova na biljci. Posebno je pogodna za salate i za kuhanje.

16.PAPRIKOLIKA RAJCICA «ANDINE» (Lycopersicon lyvopersicum) «Rogata Andina» (Andska paprika) je osebujna sorta; debele, dugacke i vrlo ukusne rajcice oblika paprike «roga». Podrijetlom je iz Kordiljera (Anda). Uzgajamo je kao i sve nama poznate rajcice. Naraste do oko 150 cm visine. Daje plodove u grozdovima, a odlikuju se visokim sadrzajem suhih tvari. Sadrzi vise secera, a manje kiselina od klasicne okrugle crvene rajcice. Ova je rajcica pogodna za punjenje razlicitim nadjevima. Za uspjesan uzgoj trazi oslonac, pa se preporucuje za uzgoj na malom prostoru. Vrlo je otporna na vremenske nepogode. Rano dospijeva. Listovi su dugi i vise, sto omogucuje i malo guscu sadnju. Mislim da ova vrsta zasluzuje dobro mjesto u Vasem vrtu. Raritet.

17.RAJCICA «ROSE» (Lycopersicon lycopersicum) Porijeklo ove rajcice je planinska Svicarska. Nije previse rodna, ali je pravi dozivljaj za gurmane. Vrsta je vrlo skromna, otporna na hladnocu. Ne zahtijeva posebno gnojenje. Vazno je da se prestaje zalijevati kad pocne crvenjeti. Kozica je vrlo tanka. Preporucujem je u raznovrsnu uporabu.

18.DIVOVSKA RAJCICA «RUSSE» (Lycopersicon lycopersicum) Vrlo krupna i trazena rajcica. Okrugla, siroko trbusasta, slatka i mirisna, bujne vegetacije. Relativno je kasna i vrlo otporna sorta. Jako je trazena i cijenjena. Ukoliko zelite fascinirati svoje znance i prijatelje divovskim plodovima oko 1 kg tezine pridrzavajte se sljedecih uputa: najbolje je proizvesti presadnicu u ozujku i travnju, koju cete presaditi u svibnju u dobro pripremljenu u bogato nagnojenu i rahlu zemlju. Uzgoj uz oko 150 cm visok kolac, redovito zalijevanje i prihranjivanje, kao i ostavljanje 3-5 plodova po biljci. Obvezno je trganje zaperaka. Preporucujem uzgoj na razmaku od 100 x 100 cm. Ova rajcica se odlikuje visokim sadrzajem suhih tvari i bogato je ispunjena mesom. Ukoliko je uzgajate bez prorjedivanja na 4 etaze, moguce je ocekivati prinos i do 10 kg po biljci. Ovo je vrsta rajcice koja izvanredno reagira na dobro gnojenje. Potencijal sjemena je velik, a ostalo ovisi o Vama kako cete raditi i sto zelite od uzgoja. Plodovi ove rajcice u prosjeku su teski 800 grama, a nije rijetkost naci primjerke tezine preko 1 kg. Neobican je oblik lista, slican listu krumpira. Ima dobru otpornost na bolesti i stetnike. Odlicna je za salate. Raritet.

19.DVOBOJNA (TIGRASTO ISPRUGANA) RAJCICA «TIGRELLA» (Lycopersicon lycopersicum) Dosta bujna rajcica (do 1,5 m visoka) sitnijeg okruglog ploda crvene boje ispruganog zutim uzduznim prugama. Plodovi su izvanredne kvalitete, dugo se cuvaju i tek onda postanu posebno slatki i ukusni. Ova sorta je vrlo otporna. Uzgoj je normalan, kao kod nama vec poznatih rajcica. Ovo je relativno rana sorta. Pogodna je prije svega za uzgoj na otvorenom, ali se pokazala dobrom i pri uzgoju u plasteniku – stakleniku. Izvanredna je za salate i aranziranje jela.

20.POSEBNA RAJCICA «MEKSIKO» (Physalis ixocarpa) Posebna vrsta male rajcice zelenkasto – zute boje. Plod je uvijen u svilenkastu kosuljicu. Uzgoj bez problema, vrlo otporna. Jakog i karakteristicnog okusa. Sluzi za pripremu egzoticnog umaka. Moze posluziti u ukrasavanju raznih jela, tako da se ne vadi iz kosuljice. Izgled je nesvakidasnji.

21.LJUBICASTA RAJCICA «TOMATILLO» (Physalis ixocarpa) Iz iste porodice kao prethodna vrsta, ali ljubicasto – crne boje prekrivena svilenkastom kosuljicom. Dodaje se jelima zbog egzoticne arome. Upotreba kao kod prethodne vrste.

22.VISEGODISNJA DRVENASTA RAJCICA (Cyphomandra betecea) Ovo povrce (voce) dolazi iz Novog Zelanda. Tamo je vrlo omiljeno, te ga uzgajaju u gotovo svakom domacinstvu. Rijec je o visegodisnjoj drvenastoj rajcici koja se vrlo lako uzgaja kod nas. Biljka se zimi unosi u temperirani prostor. Sjetva ove vrste rajcice moguca je cijelu godinu. Zanimljivosti vezane uz ovu vrstu: -u izgledu biljke – listovi preko pola metra siroki; -u dugovjecnosti biljke-imat cete jednu rajcicu 12 i vise godina; -u davanju uroda cijele godine-zamislite, 10. godina, u bilo koje doba imate ukusne plodove; -u okusu i uporabi plodova – plodovi su specificna okusa, vrlo bogati vitaminom C (100 g ploda=31 mg vitamina C), sadrzi provitamn A, cak vise od mrkve, bogati zeljezom,…; -u snaznom rastu – za godinu dana biljka izraste 2 metra, a ukupna visina je oko 3 metra; -u vrlo dekorativnim cvjetovima i podovima. Cvjetove rado posjecuju kukci, ali je vrsta samooplodna; -u vremenu davanja plodova – do prvih plodova treba cekati 2 godine, a nakon toga 10 godina daje ukusne plodove, dok se neki plodovi zamecu, drugi rastu, a treci se beru i tako cijele godine (10 godina); -u raznolikosti uporabe plodova – ovu vrstu mozemo svrstati u voce ili u povrce, sto ovisi kako se plodovi koriste za jelo; -u kolicini plodova po biljci – po stablu mozete ubrati 20-ak kg plodova tokom jedne godine x 10 godina = 200 kg ukusnih plodova u zivotu biljke; -ovu vrstu rajcice mozete obrezivati skarama za vocke (buduci da je i ona drvenasta), kako biste dobili grmoliku formu. To nisu sve zanimljivosti vezane uz ovu vrstu rajcice .Odlucite se za ovu vrstu, kako bi ste otkrili i druge zanimljivosti.

23.RAJCICA ZA BALKON «MINIBEL» (Lycopersicon lycopersicum) Postoje rajcice niskoga i kompaktnog rasta, osobito prikladne za uzgoj u balkonskim sanducima ili vecim posudama, ali i za minijaturni vrt. Rajcica «Minibel» je jako kompaktna, kratkoga habitusa i tamnozelenih listova. Preporucujem uzgoj u nesto vecim cvjetnim posudama uz malu, ali cvrstu potporu, jer treba drzati masu plodova. Drzite ju na suncanom, ali ipak malo zasticenom mjestu.Za vrijeme velikih vrucina obilato je navodnjavajte ili zalijevajte (ali nikako po listu) uz potrebnu zastitu, ako se pojave gljivicne bolesti, kao i gnojenje tekucim gnojivom. Ovakav uzgoj ce Vam omoguciti da dugo i uvijek pri ruci imate svjeze, s osobnom ljubavlju proizvedene plodove. Pri izboru posude za uzgoj «balkonske rajcice» budite oprezni, jer ce uspjeh izostati ako se odlucite za premalu posudu (u vecem koritu mozete posaditi i nekoliko biljaka zajedno. Zemlja neka bude plodna i propusna, a prije sadnje je pognojite kompleksnim gnojivom:40 – 50 g/m².Tijekom vegetacije biljke dohranjujte tekucim mineralnim gnojivom svakih 15-ak dana. Vrlo je vazno, osobito za ljetnih vrucina, cesto i obilato zalijevanje. Iz pazusca listova redovito uklanjajte zaperke, kako bi biljke dugo i dobro rodile, bas kao i kod uzgoja «pravih», vrtnih rajcica. Ne zaboravite Vasoj rajcici osigurati potporanj! Posadena u drvenom sanduku ili bacvici, osobito ce se lijepo doimati ako se bude naslanjala uz potporanj od prirodna materijala – primjerice o bambusov stap ili brezov kolac. Estetike radi, privezite je likom ili obicnim konopcem. Ovisno o izabranoj sorti, berba ce poceti u srpnju i trajati najmanje dva mjeseca. Razmislite na koji cete dio balkona ili terase smjestiti posudu s rajcicom. Kako bi dobro rodila, kako bi plodovi imali pun o prepoznatljiv okus, rajcica mora rasti na suncanom polozaju. Postoji vise boja ove sorte rajcica.

24.RAJCICA ZA STAKLENIK I PLASTENIK (Lycopersicon lycopersicum) Posebna sorta vrlo rana i otporna s posebno slatkim i ukusnim plodovima. Jednako se dobro uzgaja na otvorenom.

25.MESNATA RAJCICA «ALTAISKY» (Lycopersicon lycopersicum)

Tamnocrvena sorta, vrlo otporna, slatka, idealna za kuhanje. Pljosnata, rebrasta i vrlo rodna. Uzgaja se normalno.

26.BRESKOLIKA RAJCICA (Lycopersicon lycopersicum)

Srednje krupna sorta, osebujnog je izgleda i kvalitete. Raritet.

27.RAJCICA «BUDAI TORPE» (Lycopersicon lycopersicum)

Vrlo rana sorta rajcice, ekskluzivne kvalitete. Uzgaja se normalno, ali bez kolca. Daje sitne okrugle plodove izrazito crvene boje. Raritetna sorta.

28.RAJCICA «CANADA» (Lycopersicon lycopersicum) Ukusna i socna, neobicno krupna, odlicna za ukuhavanje, ali i za salate. Uzgaja se bez problema uz cvrstu potporu. Raritetna sorta.

29. DIVLJA RAJCICA (Lycopersicon lycopersicum)

Vrlo je dekorativna, jestiva. Uzgoj je moguc na balkonu i na otvorenom vrtu. Daje sitne zute plodove u grozdovima. Zanimljiva sorta.

30.MESNATA RAJCICA «CLOVER» (Lycopersicon lycopersicum)

Oblika je djeteline s cetiri lista. Uzgaja se iskljucivo u sjeni, za razliku od ostalih. Slabe je rodnosti, ali zato vrlo originalna sorta.

31.ETIOPSKA RAJCICA (Solanum aetiopicum) Osrednji trbusasti, lagano rebrasti plodovi nagorkog okusa, povoljnog za egzoticne umake. Osim jestivog ploda jestivo je i mlado lisce kad se prokuha. To je vrlo egzoticna i rijetka sorta rajcice, u Turopolju gotovo nepoznata. Kod uzgoja potrebno je obratiti paznju na krumpirove zlatice koje ugrozavaju listove i plodove. Etiopsku rajcicu nije potrebno koliti, buduci da ima niski rast.

32.VISOKA KECAP RAJCICA «DE BERAO» (Lycopersicon lycopersicum) Brazilska sorta sitnijeg jajolikog ploda. Vrlo otporna. Dobro pognojena uz pritku naraste do 4 metra i daje masu vrlo ukusnih plodova koji se dugo cuvaju. Preporucujem je za salate ili jos bolje za egzoticni kecap. Svakako bi je trebali imati u svom vrtu.

33.RAJCICA «VOLOVSKO SRCE» (Lycopersicon lycopersicum)

Krupna i ukusna sorta rajcice porijeklom iz Turske. Odlicna za salate ali i za ukuhavanje. Ovo je jedina sorta od navedenih za koju smatram da se dosta prosirila po Turopolju, sto je za pohvalu.

34.INDUSTRIJSKA UKRAJINSKA RAJCICA «TARAS» (Lycopersicon lycopersicum)

Sorta rajcice za direktnu sjetvu, okruglih ujednacenih, osrednjih (200 – 300 g teskih) plodova, otporna sorta. Preporucam je za kuhanje soka.

35.MESNATA FRANCUSKA RAJCICA «MARMANDE» (Lycopersicon lycopersicum)

Stara francuska sorta. Daje mesnate, krupne i vrlo ukusne reznjevite rajcice. Uzgoj normalan.

36.CRNO-CRVENA AUSTRALSKA RAJCICA (Lycopersicon lycopersicum)

Srednje bujna sorta, jajolikih, sitnih, tamnocrvenih i vrlo ukusnih plodova. Raritet.

37.ZUTA OKRUGLA RAJCICA «ZUTA KRALJICA» (Lycopersicon lycopersicum) Vrlo prinosna, okruglih, vrlo otpornih plodova. Uzgoj uz cvrstu dugu pritku. Zbog zanimljive zute boje izgleda velicanstveno pripremljena na salatu. To je vrsta posebnog ukusa sa vise sjemena.

38. MINI RAJCICA Dosta komercijalna sorta sitne rajcice. Plodovi odlicno podnose transport i skladistenje. Zahvalna sorta za uzgoj u vrtu.