U ovom dijelu možete pročitati, vidjeti i čuti naše radove koji su poslani na natjecanje Europa u školi.
Prvi rad je povijesna crtica učenice Kristine Brodarić, a drugi rad je glazbeni uradak Kristine Ivančan
DR. JOSIP ŠIROKI BAČEK
O 120. OBLJETNICI ROĐENJA
Odlikašica sam. Iako idem tek u 6. razred, znam puno povijesnih činjenica koje nastojim razumjeti, povezivati ih i protumačiti si svrsishodnost toga učenja. Ne uspijeva mi to baš uvijek. Čini mi se da ljudi koji ne vole svoje mjesto, svoju ulicu, svoje dvorište ili vrt, koji se ne zanimaju za povijest svojega mjesta i ljudi koji su se tu rodili i živjeli, uzalud bubaju svjetsku povijest govoreći o globalizaciji i europeizaciji.
Virovci su poznati ljubitelji vlastite povijesti, pogotovo ako se njome možemo ponositi! Obljetnice rođenja prave su prilike za sjećanje na znamenite sumještane!
O 120. obljetnici rođenja prvoga Hrvata koji je u Beču stekao doktorat na području muzikologije ponosna sam što sam Virovka i što upoznajem prošlost rodnoga mjesta listajući stare zbornike Virje na razmeđu stoljeća i u razgovoru s odraslima prikupljajući anegdote iz života toga velikoga čovjeka, Virovca, Hrvata i Europljana.
Rodio se 8. ožujka 1882. u Virju
Prisjećamo ga se kao perspektivnog etnomuzikologa , izumitelja različitih glazbeno-akustičkih sprava i glazbenog kritičara .Josip Široki potječe iz siromašne seljačke obitelji u kojoj kao najstarije dijete – prema virovskom običaju dobiva nadimak Baček. Njegov glazbeni život počinje uz pomoć bogatog trgovca Avirovića koji mu je omogućio gimnazijsko školovanje u Sremskim Karlovcima. 1902.g. maturiravši u Zagrebu upisao se na Pravni fakultet ,a godinu dana kasnije otputovao je u Beč i uz financijsku pomoć đurđevačke Općine nastavio studij na tamošnjem Filozofskom fakultetu. Josip Široki Baček je prema zastupljenim predmetima dobio svestranu naobrazbu s težištem na filozofiji, matematici, fizici i književnosti. Profesori su mu bili i priznati hrvatski znanstvenici Jagić i Rešetar. Disertaciju Josipa Širokog smatramo izgubljenom s obzirom na to da je nema gdje bi trebala biti - u bečkom arhivu .Sa Božjom pomoći i dobrom voljom položio je muzikološki rigoroz u Beču .
U svojstvu suradnika fonografskog arhiva bečke Akademije znanosti snimao je naše narodne napjeve. U Beču je održao zapaženo predavanje o fonografskom snimanju dijalekata. Bio je aktivan i na području glazbene akustike. Na temelju njegovih nacrta konstruiran je monokord ,a iz dokumenata patentnog ureda iz Beča vidimo da je 1913. prihvaćen njegov izum pod nazivom Universaltonometer.
Godine nakon izbijanja 1. svjetskog rata Široki je zazirući od vojne obaveze proveo u rodnom Virju . Pronađeni su Bačekovi notni zapisi , stihovi, opisi običaja itd. Iz 1925. g. datira Bačekova zamisao o «muzičkom institutu» koji bi imao etnografski dio, knjižnicu, glazbeno – povijesni dio i zbirku starih glazbala . Institut bi iskazivao aktivnost u suradnji s radijem te u priređivanju predavanja i natjecanja narodnih pjevača i svirača.
Nažalost, sve je ostalo samo na ideji. Neobično je što se potom zaposlio u Rudarskom satništvu u Zagrebu i objavio knjižicu «Naše rudno blago i bogatstvo». Pisao je čak o mriještenju bolena u Dravi i nalazištu fosilnih riba u Lici.
Njegov način života, neobičan za naše prilike, pokretao je priče i legende.
Naš se Baček unatoč svojemu sviračkomu umijeću nerado odlučivao na sviranje, bio je pravi otkačeni Europljanin u Virju. Spavao je u perju, nije imao cijelu bijelu košulju - već samo prednjicu i orukavlje. Vodio je evidenciju o imendanima i rođendanima svojih sumještana i tako se prehranjivao. Svi u Virju znaju da je jeo samo svojom žlicom i vilicom, a onda bi redovito taj pribor za jelo kao zaboravljao. Sutradan bi se u vrijeme objeda ili večere vraćao pitati ljubazne domaćine nije li možda kod njih ostavio žlicu i vilicu!?
Poznavatelji njegovih ljubavnih prilika i neprilika tvrde da se zapravo vratio zbog burne i neodržive ljubavi s nekom majoricom.
Prvi hrvatski doktor muzikologije umro je 1963. godine potpuno zaboravljen u koprivničkoj bolnici.
Doktorska diploma
Josipa Širokija iz 1909.
( Original čuvamo u školi,
u kabinetu glazbene kulture)
Kristina Brodarić
6. b, 12 godina
povijesna crtica
UJEDINJENA EUROPA
Tekst i glazbu za pjesmu napisala je učenica 7. a razreda Kristina Ivančan.
Ako želite poslušajte ju u midi formatu .