ŠARENGRAD, mjesto na desnoj obali Dunava u Hrvatskoj ( Srijem ), smješten je na geografskim koordinatama 45o16' 20'' sjeverne širine i 19o 25' 32'' istočne dužine, povezan je cestama s istočnim susjedom Ilokom, zapadnim Vukovarom, te južno preko Bapske i Šida ( SiCG ) sa suvremenim autoputom za Zagreb odnosno Beograd.
Stariji dio naselja, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 86 m n/m, smjestio se u dolini potoka Dobra Voda usječenoj u praporni ravnjak, a mlađi dio razvija se uz rijeku Dunav i uz glavnu cestu.
Stariji dio naselja, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 86 m n/m, smjestio se u dolini potoka Dobra Voda usječenoj u praporni ravnjak, a mlađi dio razvija se uz rijeku Dunav i uz glavnu cestu.
Danas u Šarengradu postoji cca 500 kuća u kojima je prema popisu 1991. živjelo 1046 stanovnika, od čega je 90,6 % bilo Hrvata (911), 4,7 % Srba (47), 4,1 % Jugoslavena (47) i 4,1 % ostalih (41 neizjašnjenih ). U starosnoj strukturi stanovništva bilo je 60 % u dobi preko 30 godina.
Prije okupacije 17. X.1991., u Šarengradu je živjelo cca 100 umirovljenika, a u stalnom zaposljenju u Šarengradu i okolnim mjestima bilo je 178 osoba. Po kvalifikacijama bili su zastupljeni trgovci, tekstilni radnici, poštari, traktoristi, šumarski tehničari, šumski radnici, gumarski radnici, ekonomisti, liječnik, medicinske sestre, kapetan riječne plovidbe, riječni brodari, poljoprivredni tehničari, konobari, vozači kamiona i autobusa, kondukteri, učitelji i nastavnici, metalski radnici, građevinski radnici, policajci, bankarski i drugi službenici.
Na obradivim površinama bilo je cca 1.800 ha oranica najviše kvalitete ("černozem"), 200 ha vinograda i voćnjaka i 200 ha šuma, od čega je oko 80 % bilo u privatnom vlasništvu s prosječnom površinom od 6 ha po domaćinstvu.
Najveći dio poljodjelske proizvodnje ostvarivan je u suradnji s "Vupik" Vukovar, R.j. Kooperacija Šarengrad, a proizvodio se kukuruz, ječam, pšenica, soja, suncokret, šećerna repa, grah, krumpir, duhan, te stolno i vinsko grožđe, a u stočarskoj proizvodnji uzgajano je 2.000 svinja, 300 junadi, 100 mliječnih krava, 200 konja, 300 ovaca i oko 10.000 kokoši nesilica. U ekstenzivnom uzgoju u Adi bilo je oko 200 goveda, 150 konja i 1.500 svinja. U mjestu je bilo 130 traktora sa svim potrebnim priključcima i 7 kombajna u privatnom vlasništvu, a u R.j. "Vupik" 20 traktora i 5 kombajna.
U mjestu je djelovala 1 gostionica , privatna trgovina, trgovina "Agrokomerca" Ilok, 10 privrednih ribara, 1 obrtnik bačvar , 1 stolar , 2 svećenika (Rimokatolički i Pravoslavni) i 15 Časnih sestara Karmelićanki .
Prije okupacije 17. X.1991., u Šarengradu je živjelo cca 100 umirovljenika, a u stalnom zaposljenju u Šarengradu i okolnim mjestima bilo je 178 osoba. Po kvalifikacijama bili su zastupljeni trgovci, tekstilni radnici, poštari, traktoristi, šumarski tehničari, šumski radnici, gumarski radnici, ekonomisti, liječnik, medicinske sestre, kapetan riječne plovidbe, riječni brodari, poljoprivredni tehničari, konobari, vozači kamiona i autobusa, kondukteri, učitelji i nastavnici, metalski radnici, građevinski radnici, policajci, bankarski i drugi službenici.
Na obradivim površinama bilo je cca 1.800 ha oranica najviše kvalitete ("černozem"), 200 ha vinograda i voćnjaka i 200 ha šuma, od čega je oko 80 % bilo u privatnom vlasništvu s prosječnom površinom od 6 ha po domaćinstvu.
Najveći dio poljodjelske proizvodnje ostvarivan je u suradnji s "Vupik" Vukovar, R.j. Kooperacija Šarengrad, a proizvodio se kukuruz, ječam, pšenica, soja, suncokret, šećerna repa, grah, krumpir, duhan, te stolno i vinsko grožđe, a u stočarskoj proizvodnji uzgajano je 2.000 svinja, 300 junadi, 100 mliječnih krava, 200 konja, 300 ovaca i oko 10.000 kokoši nesilica. U ekstenzivnom uzgoju u Adi bilo je oko 200 goveda, 150 konja i 1.500 svinja. U mjestu je bilo 130 traktora sa svim potrebnim priključcima i 7 kombajna u privatnom vlasništvu, a u R.j. "Vupik" 20 traktora i 5 kombajna.
U mjestu je djelovala 1 gostionica , privatna trgovina, trgovina "Agrokomerca" Ilok, 10 privrednih ribara, 1 obrtnik bačvar , 1 stolar , 2 svećenika (Rimokatolički i Pravoslavni) i 15 Časnih sestara Karmelićanki .
Danas je stanje potpuno drugačije, na Šarengradsku Adu se ne može ( još uvijek je pod kontrolom vojske SiCG ) pa je shodno tome broj stoke bitno smanjen. Nakon domovinskog rata dio stanovništva se nije vratio, dio je umro, tako da danas Šarengrad ima oko 500 stanovnika i nalazi se u sastavu Grada Iloka zajedno sa naseljima Bapska i Mohovo. U mjestu radi nekoliko obrtnika ( ribari, stolari, bačvari), najviše je zastupljena poljoprivreda, mjesto ima osnovnu školu, mjesni ured i poštu, trgovinu i gostionicu.
