Glas Slavonije 15.03.2006.
Da im se vrati ada na Dunavu - Šarengrad bi oživio
ŠARENGRAD - Šarengrad je selo na području grada Iloka u kojemu živi oko 500 stanovnika, i to uglavnom starijih, jer i oni mladi koji su se vratili iz progonstva samo su u manjem broju ostali u selu. Otišli su drugdje gdje će imati osigurana radna mjesta i druge životne sadržaje kojih u Šarengradu već godinama nema. Vijećnik Gradskog vijeća Ivan Mijić ovdje je još 1998. godine izabran za predsjednika Mjesnog odbora, a kako Odbor nije odonda proveo izbore, Šarengrađani ga još uvijek smatraju čelnim čovjekom. Problema u selu, kaže Mijić, ima mnogo. Najviše ih muči što se, kako oni misle, sporo rješava problem Šarengradske ade, jer ada je njima oduvijek mnogo značila. Tamo je pedesetak obitelji držalo stoku. Bilo je krava, konja i svinja. Danas u adu ne smiju čak ni ribari, a uz adu je uvijek bilo najviše ribe. Kad bi im se ada vratila, život bi im bio mnogo bogatiji. A ovako mogu i dalje biti samo siromasi jer ne mogu sa stokom u adu, a nema ni drugih mogućnosti zarade za život. Što bi onda moglo ovdje vezati mlade. I ceste su im neuređene, nogostupa gotovo da i nema pa se čak i u jedinu seosku gostionicu najlakše ulazi u gumenim čizmama. Ceste i nogostupe su raskopali izvođači prilikom obnove obiteljskih kuća i tako ostavili veliki nered u selu. Ministarstvo obnove je obećalo da će sve popraviti, ali se već pet godina nitko ne pojavljuje. Najgore je u Osječkoj ulici, gdje vodeni izvori plave teren, pa stanovnici gaze po dubokom blatu. Već godinama traže da se uredi i seoski potok koji je zamuljen i plavi podrume obiteljskih kuća. Potok je navodno zagađen i odbačenim starim lijekovima, dobivenim od inozemnih donatora, i drugim otpadom iz bivšeg Doma za starije osobe koji je u vrijeme krajinske vlasti bio smješten u samostanu prognanih časnih sestara. Zapušten je i seoski dom pa ne postoji mogućnost za bilo kakve kulturne i druge aktivnosti. Nedovršen je i Vatrogasni dom čija je gradnja prekinuta zbog jugosrpske okupacije i progonstva. Vrlo ružnu sliku pruža i ruševna zgrada bivšeg skladišta VUPIK-a, koju vlasnik želi prodati, ali nema kupca. Ta bi zgrada mogla dobro poslužiti malim obiteljskim gospodarstvima koja bi se trebala udružiti u poljoprivrednu zadrugu. S obzirom na vrlo atraktivan položaj, moglo bi se ozbiljnije razmišljati i o turizmu, ali i za to treba sredstava koja selo ne može samo osigurati. Pored već sagrađene obaloutvrde duge 500 metara, kojom se spriječilo odronjavanje zemljišta iznad obale Dunava, trebalo bi uz rijeku sagraditi i šetalište s klupama i rasvjetom te omogućiti priveze za čamce. Traže Šarengrađani da se uredi prilaz stepenicama i rasvjeta do zapuštene gradine sagrađene u 15. stoljeću, koja bi mogla slu žiti i kao izvanredan vidikovac. Ljuti ih i sve gušći promet teških kamiona iz Bugarske, Rumunjske, Turske i drugih država koji danonoćno tutnje selom i oštećuju ceste i sve više ugrožavaju kuće, pa i ljude. O svemu tome za sada razmišljaju sami jer potpore vlasti ni u čemu nemaju. Ipak, ima i svijetlih točaka u životu Šarengrada.Vrlo temeljno se obnavlja crkva sv. Petra i Pavla, što pretežito financira Ministarstvo kulture, Biskupija đakovačka i srijemska te donatori. Uređuje se i nogometno igralište i gradi nova ambulanta koja je sada tek pod krovom, pa očekuju da će se gradnja završiti ove godine. Na nogometnom igralištu novu ogradu, drenažu terena, gradnju nove moderne svlačionice, nadstrešnica, sjedala za publiku i gradnju kafića sam financira vukovarski poduzetnik Franjo Krešić, rođeni Šarengrađanin. Ni njemu nitko ne nudi novčano sudjelovanje u ovoj akciji.Na kraju posjeta Šarengradu zapisali smo i zanimljivu priču o Cenacolu, zajednici liječenih ovisnika. Bila je velika uzbuna u selu kad je ta institucija trebala doseliti u šarengradski samostan. Gotovo cijelo selo je, osim župnika i nekoliko pojedinaca, bilo protiv toga. Morao je intervenirati i biskup. Danas svi hoće pomoći zajednici jer njeni članovi marljivo rade i vrlo često pomažu i stanovnicima.
Autor: S.SALIHOVIĆ
Ada nije zaboravljena
Na prigovore da se sporo rješava problem Šarengradske ade gradonačelnik Iloka Mladen Papak poručuje da ada nije zaboravljena. Ada je ipak oduvijek bila hrvatski teritorij. Ali, kad je već tako, treba strpljenja. Ovih je dana u Vojvodini boravila delegacija Vukovarsko-srijemske županije i tom se prilikom razgovaralo i o Šarengradskoj adi. Uskoro će u Novom Sadu o tome razgovarati i delegacija Hrvatskih šuma. Što se pak tiče izbora mjesnih odbora, Gradsko poglavarstvo priprema izbore koji će se ubrzo održati - istaknuo je gradonačelnik.
Da im se vrati ada na Dunavu - Šarengrad bi oživio
ŠARENGRAD - Šarengrad je selo na području grada Iloka u kojemu živi oko 500 stanovnika, i to uglavnom starijih, jer i oni mladi koji su se vratili iz progonstva samo su u manjem broju ostali u selu. Otišli su drugdje gdje će imati osigurana radna mjesta i druge životne sadržaje kojih u Šarengradu već godinama nema. Vijećnik Gradskog vijeća Ivan Mijić ovdje je još 1998. godine izabran za predsjednika Mjesnog odbora, a kako Odbor nije odonda proveo izbore, Šarengrađani ga još uvijek smatraju čelnim čovjekom. Problema u selu, kaže Mijić, ima mnogo. Najviše ih muči što se, kako oni misle, sporo rješava problem Šarengradske ade, jer ada je njima oduvijek mnogo značila. Tamo je pedesetak obitelji držalo stoku. Bilo je krava, konja i svinja. Danas u adu ne smiju čak ni ribari, a uz adu je uvijek bilo najviše ribe. Kad bi im se ada vratila, život bi im bio mnogo bogatiji. A ovako mogu i dalje biti samo siromasi jer ne mogu sa stokom u adu, a nema ni drugih mogućnosti zarade za život. Što bi onda moglo ovdje vezati mlade. I ceste su im neuređene, nogostupa gotovo da i nema pa se čak i u jedinu seosku gostionicu najlakše ulazi u gumenim čizmama. Ceste i nogostupe su raskopali izvođači prilikom obnove obiteljskih kuća i tako ostavili veliki nered u selu. Ministarstvo obnove je obećalo da će sve popraviti, ali se već pet godina nitko ne pojavljuje. Najgore je u Osječkoj ulici, gdje vodeni izvori plave teren, pa stanovnici gaze po dubokom blatu. Već godinama traže da se uredi i seoski potok koji je zamuljen i plavi podrume obiteljskih kuća. Potok je navodno zagađen i odbačenim starim lijekovima, dobivenim od inozemnih donatora, i drugim otpadom iz bivšeg Doma za starije osobe koji je u vrijeme krajinske vlasti bio smješten u samostanu prognanih časnih sestara. Zapušten je i seoski dom pa ne postoji mogućnost za bilo kakve kulturne i druge aktivnosti. Nedovršen je i Vatrogasni dom čija je gradnja prekinuta zbog jugosrpske okupacije i progonstva. Vrlo ružnu sliku pruža i ruševna zgrada bivšeg skladišta VUPIK-a, koju vlasnik želi prodati, ali nema kupca. Ta bi zgrada mogla dobro poslužiti malim obiteljskim gospodarstvima koja bi se trebala udružiti u poljoprivrednu zadrugu. S obzirom na vrlo atraktivan položaj, moglo bi se ozbiljnije razmišljati i o turizmu, ali i za to treba sredstava koja selo ne može samo osigurati. Pored već sagrađene obaloutvrde duge 500 metara, kojom se spriječilo odronjavanje zemljišta iznad obale Dunava, trebalo bi uz rijeku sagraditi i šetalište s klupama i rasvjetom te omogućiti priveze za čamce. Traže Šarengrađani da se uredi prilaz stepenicama i rasvjeta do zapuštene gradine sagrađene u 15. stoljeću, koja bi mogla slu žiti i kao izvanredan vidikovac. Ljuti ih i sve gušći promet teških kamiona iz Bugarske, Rumunjske, Turske i drugih država koji danonoćno tutnje selom i oštećuju ceste i sve više ugrožavaju kuće, pa i ljude. O svemu tome za sada razmišljaju sami jer potpore vlasti ni u čemu nemaju. Ipak, ima i svijetlih točaka u životu Šarengrada.Vrlo temeljno se obnavlja crkva sv. Petra i Pavla, što pretežito financira Ministarstvo kulture, Biskupija đakovačka i srijemska te donatori. Uređuje se i nogometno igralište i gradi nova ambulanta koja je sada tek pod krovom, pa očekuju da će se gradnja završiti ove godine. Na nogometnom igralištu novu ogradu, drenažu terena, gradnju nove moderne svlačionice, nadstrešnica, sjedala za publiku i gradnju kafića sam financira vukovarski poduzetnik Franjo Krešić, rođeni Šarengrađanin. Ni njemu nitko ne nudi novčano sudjelovanje u ovoj akciji.Na kraju posjeta Šarengradu zapisali smo i zanimljivu priču o Cenacolu, zajednici liječenih ovisnika. Bila je velika uzbuna u selu kad je ta institucija trebala doseliti u šarengradski samostan. Gotovo cijelo selo je, osim župnika i nekoliko pojedinaca, bilo protiv toga. Morao je intervenirati i biskup. Danas svi hoće pomoći zajednici jer njeni članovi marljivo rade i vrlo često pomažu i stanovnicima.
Autor: S.SALIHOVIĆ
Ada nije zaboravljena
Na prigovore da se sporo rješava problem Šarengradske ade gradonačelnik Iloka Mladen Papak poručuje da ada nije zaboravljena. Ada je ipak oduvijek bila hrvatski teritorij. Ali, kad je već tako, treba strpljenja. Ovih je dana u Vojvodini boravila delegacija Vukovarsko-srijemske županije i tom se prilikom razgovaralo i o Šarengradskoj adi. Uskoro će u Novom Sadu o tome razgovarati i delegacija Hrvatskih šuma. Što se pak tiče izbora mjesnih odbora, Gradsko poglavarstvo priprema izbore koji će se ubrzo održati - istaknuo je gradonačelnik.
________________________________________________________________________________________________________
Glas Slavonije 06.09.2001.
Dio hrvatskog Podunavlja još je pod okupacijom SRJ!
OSIJEK - Hrvatske granice uopće, a posebice prema SR Jugoslaviji imaju svoju dugu povijesnu uvjetovanost i povijesni razvoj, a pokojni prof. dr. Ljubo Boban dijeli ih u dva sektora. Prvi sektor obuhvaća dio granice od ušća Drave u Dunav, nizvodno, a to je i prije dolaska Turaka bila hrvatsko-ugarska granica. Požarevačkim (1718.) i Beogradskim (1739.) mirom granica se ustalila na Dunavu i Savi, do njezina ušća u Dunav. Drugim riječima u hrvatski državni prostor ušao je Srijem, do zaključno sa Zemunom. Kod podjele na banovine mnogo se manipuliralo tim prostorom.
U prijelaznom razdoblju, u Drugom svjetskom ratu, u okviru NDH, uspostavljena je granica kakva je bila do 1918. godine, također zaključno sa Zemunom. Pitanje državnog razgraničenja nametnulo se na kraju rata, kada su se federalne jedinice počele konačno i teritorijalno definirati. Radi razgraničenja između Hrvatske i Vojvodine (Srbije) osnovana je tzv. Đilasova komisija, s predstavnicima Hrvatske i Vojvodine. Komisija je predložila da linija razgranicenja budu Ilok i Šid u Vojvodini, no stanovništvo Iloka očitovalo se za uključenje u Hrvatsku. Takvo razgraničenje zakonski je fiksirano (Skupština Srbije) Zakonom o ustanovljenju i ustrojstvu Autonomne pokrajine Vojvodine od 1. rujna 1945. godine.
Đilas i Badinter definirali granice
Drugi sektor obuhvaća granice prema Srbiji (Vojvodini) na Dunavu. Ta je granica nastala 1945. kada je po prijedlogu iste, Đilasove komisije, Baranja usla u sastav Hrvatske. Komisija je konstatirala da se u Bačkoj nalazi značajan broj Hrvata, kao npr. kotar Subotica, ali je tvrdila da je to područje teško izdvojiti i priključiti Hrvatskoj. Regularnim saveznim i republičkim aktima granica je definirana.
Nakon razdruživanja iz SFRJ, granice bivših jugoslavenskih republika utvrđene su na način i po regulama vazećeg ustavnog sustava koji im daje ustavno državnopravni legalitet. U prvom saveznom Ustavu jugoslavenske države 1946. godine sadržana je odredba (cl.12.) da razgraničenje među republikama odobrava savezni parlament, te da se promjena granice pojedine republike može izvršiti samo uz njezin prostanak. Takva je odredba ušla u ustave svih republika, važila u svim ustavnim promjenama i bila fiksirana u posljednjem Ustavu iz 1974. godine. Treba dodati i to da u međunarodnom pravu prevladava gledište da granice federalnih jedinica, kada se one izdvajaju iz savezne države, postaju državne granice.
Na temelju prethodnih činjenica skup ustavnih stručnjaka europskih zemalja pod vodstvom francuskog ustavnog pravnika Badintera, donio je arbitražni zaključak da su granice bivših jugoslavenskih republika, nakon njihova izdvajanja iz bivše Jugoslavije - državne granice! Tako su državne granice Republike Hrvatske ujedno i njezine međunarodno priznate granice.
Nadzor po sredini Dunava
Prema zaključcima Badinterove komisije, 908 hektara teritorija na desnoj obali Dunava pripada SR Srbiji, odnosno tadasnjoj SAP Vojvodini, te 11.500 hektara na lijevoj obali Dunava katastarski pripadaju Republici Hrvatskoj. Hrvatska Granična policija jos uvijek ne obavlja nadzor na tom dijelu teritorija, što uključuje Vukovarsku i Šarengradsku adu te dijelove Baranje, odnosno Kopačkog rita, jer je Erdutskim sporazumom (potpisanim 12. studenog 1995.) dogovoreno da će se nadzor državne granice na rijeci Dunav obavljati sredinom plovnog puta poradi izbjegavanja incidenata s Vojskom SR Jugoslavije. Kako policija to službeno kaže - granica se nadzire po aproksimativnoj crti plovnog puta, dakle po približno, odoka i otprilike određenoj crti jer u prirodnim mijenama Dunav često mijenja svoj tok. Još prošle godine u studenome mještani Šarengrada, a nedavno i Baranjci, potpisali su peticiju za povrat Šarengradske ade za koju su vezani još od kraja 19. stoljeća, odnosno hrvatskih katastarskih čestica koje su sada nedostupne. Pod nadzorom SRJ je više tisuća hektara šuma, oranica i pašnjaka. Samo na Šarengradskoj adi prije rata mještani su držali više stotina goveda i konja, nekoliko tisuća svinja, a od ribolova u prirodnim ribnjacima živjelo je četrdesetak dunavskih alasa. Ne mali izvor prihoda bilježile su i baranjske općine od lovnog turizma.
Iako neki promatrači tvrde da se sa Šarengradske ade povukla Vojska Jugoslavije, kako god to diplomacija tumačila, za stanovnike je tog područja, kao i za Vukovarce te Baranjce to hrvatski teritorij pod okupacijom!
Hrvatska nije cjelovita
Već sada stanovnici tih područja gorko komentiraju da ćemo, nedajbože, pobijedimo li u još nekom ratu, sasvim ostati bez svojega teritorija. Koliko su Šarengradjani vezani za svoju adu najbolje govori i podatak od prije tri godine kada je, unatoć upozorenjima i zivotnoj opasnosti, nekoliko mještana skelom otislo na Adu, pa osim sto su ih tukli i pozatvarali u novosadski i palanački zatvor, oteli su i općinsku skelu.
Za hrvatsku zemlju se prolijevala krv pa zapravo treba imati na pameti činjenicu, kako god diplomacija na to gledala da - Hrvatska nije cjelovita!
(Autor: Ana DIKLIC)
__________________________________________________________________________________________
Dio hrvatskog Podunavlja još je pod okupacijom SRJ!
OSIJEK - Hrvatske granice uopće, a posebice prema SR Jugoslaviji imaju svoju dugu povijesnu uvjetovanost i povijesni razvoj, a pokojni prof. dr. Ljubo Boban dijeli ih u dva sektora. Prvi sektor obuhvaća dio granice od ušća Drave u Dunav, nizvodno, a to je i prije dolaska Turaka bila hrvatsko-ugarska granica. Požarevačkim (1718.) i Beogradskim (1739.) mirom granica se ustalila na Dunavu i Savi, do njezina ušća u Dunav. Drugim riječima u hrvatski državni prostor ušao je Srijem, do zaključno sa Zemunom. Kod podjele na banovine mnogo se manipuliralo tim prostorom.
U prijelaznom razdoblju, u Drugom svjetskom ratu, u okviru NDH, uspostavljena je granica kakva je bila do 1918. godine, također zaključno sa Zemunom. Pitanje državnog razgraničenja nametnulo se na kraju rata, kada su se federalne jedinice počele konačno i teritorijalno definirati. Radi razgraničenja između Hrvatske i Vojvodine (Srbije) osnovana je tzv. Đilasova komisija, s predstavnicima Hrvatske i Vojvodine. Komisija je predložila da linija razgranicenja budu Ilok i Šid u Vojvodini, no stanovništvo Iloka očitovalo se za uključenje u Hrvatsku. Takvo razgraničenje zakonski je fiksirano (Skupština Srbije) Zakonom o ustanovljenju i ustrojstvu Autonomne pokrajine Vojvodine od 1. rujna 1945. godine.
Đilas i Badinter definirali granice
Drugi sektor obuhvaća granice prema Srbiji (Vojvodini) na Dunavu. Ta je granica nastala 1945. kada je po prijedlogu iste, Đilasove komisije, Baranja usla u sastav Hrvatske. Komisija je konstatirala da se u Bačkoj nalazi značajan broj Hrvata, kao npr. kotar Subotica, ali je tvrdila da je to područje teško izdvojiti i priključiti Hrvatskoj. Regularnim saveznim i republičkim aktima granica je definirana.
Nakon razdruživanja iz SFRJ, granice bivših jugoslavenskih republika utvrđene su na način i po regulama vazećeg ustavnog sustava koji im daje ustavno državnopravni legalitet. U prvom saveznom Ustavu jugoslavenske države 1946. godine sadržana je odredba (cl.12.) da razgraničenje među republikama odobrava savezni parlament, te da se promjena granice pojedine republike može izvršiti samo uz njezin prostanak. Takva je odredba ušla u ustave svih republika, važila u svim ustavnim promjenama i bila fiksirana u posljednjem Ustavu iz 1974. godine. Treba dodati i to da u međunarodnom pravu prevladava gledište da granice federalnih jedinica, kada se one izdvajaju iz savezne države, postaju državne granice.
Na temelju prethodnih činjenica skup ustavnih stručnjaka europskih zemalja pod vodstvom francuskog ustavnog pravnika Badintera, donio je arbitražni zaključak da su granice bivših jugoslavenskih republika, nakon njihova izdvajanja iz bivše Jugoslavije - državne granice! Tako su državne granice Republike Hrvatske ujedno i njezine međunarodno priznate granice.
Nadzor po sredini Dunava
Prema zaključcima Badinterove komisije, 908 hektara teritorija na desnoj obali Dunava pripada SR Srbiji, odnosno tadasnjoj SAP Vojvodini, te 11.500 hektara na lijevoj obali Dunava katastarski pripadaju Republici Hrvatskoj. Hrvatska Granična policija jos uvijek ne obavlja nadzor na tom dijelu teritorija, što uključuje Vukovarsku i Šarengradsku adu te dijelove Baranje, odnosno Kopačkog rita, jer je Erdutskim sporazumom (potpisanim 12. studenog 1995.) dogovoreno da će se nadzor državne granice na rijeci Dunav obavljati sredinom plovnog puta poradi izbjegavanja incidenata s Vojskom SR Jugoslavije. Kako policija to službeno kaže - granica se nadzire po aproksimativnoj crti plovnog puta, dakle po približno, odoka i otprilike određenoj crti jer u prirodnim mijenama Dunav često mijenja svoj tok. Još prošle godine u studenome mještani Šarengrada, a nedavno i Baranjci, potpisali su peticiju za povrat Šarengradske ade za koju su vezani još od kraja 19. stoljeća, odnosno hrvatskih katastarskih čestica koje su sada nedostupne. Pod nadzorom SRJ je više tisuća hektara šuma, oranica i pašnjaka. Samo na Šarengradskoj adi prije rata mještani su držali više stotina goveda i konja, nekoliko tisuća svinja, a od ribolova u prirodnim ribnjacima živjelo je četrdesetak dunavskih alasa. Ne mali izvor prihoda bilježile su i baranjske općine od lovnog turizma.
Iako neki promatrači tvrde da se sa Šarengradske ade povukla Vojska Jugoslavije, kako god to diplomacija tumačila, za stanovnike je tog područja, kao i za Vukovarce te Baranjce to hrvatski teritorij pod okupacijom!
Hrvatska nije cjelovita
Već sada stanovnici tih područja gorko komentiraju da ćemo, nedajbože, pobijedimo li u još nekom ratu, sasvim ostati bez svojega teritorija. Koliko su Šarengradjani vezani za svoju adu najbolje govori i podatak od prije tri godine kada je, unatoć upozorenjima i zivotnoj opasnosti, nekoliko mještana skelom otislo na Adu, pa osim sto su ih tukli i pozatvarali u novosadski i palanački zatvor, oteli su i općinsku skelu.
Za hrvatsku zemlju se prolijevala krv pa zapravo treba imati na pameti činjenicu, kako god diplomacija na to gledala da - Hrvatska nije cjelovita!
(Autor: Ana DIKLIC)
__________________________________________________________________________________________
Glas Slavonije 26.03.2006.
Ilok na turističkoj karti podunavskih gradova
Ilok na turističkoj karti podunavskih gradova
ILOK,ŠARENGRAD - Prije tri godine u Iloku i Šarengradu počela je gradnja obaloutvrda uz rijeku Dunav zbog velike opasnosti od odronjavanja zemljišta. U Iloku su, međutim, iskoristili tu investiciju da se u sklopu projekta sagradi i pristan za putničke brodove, koji je i prije Drugoga svjetskog rata do pedesetih godina prošloga stoljeća postojao u Iloku, a ujedno da se uredi i privez za ribarske čamce te šetalište s klupama, javnom rasvjetom i cvjetnim rundelama. Do sada je sagrađeno 300 metara obaloutvrde i pristanište koje još nije potpuno završeno, ali koje je Iloku osiguralo mjesto na turističkoj karti podunavskih gradova. Ovih je dana nastavljena gradnja obaloutvrde na još 200 metara sve do takozvanog Ribarskog doma, omiljenog okupljališta Iločana, posebice sportskih ribolovaca. Iločani se raduju nastavku gradnje jer im je šetnja dunavskom obalom postala vrlo omiljena. Ukupna investicija do sada izvršenih radova je pet milijuna kuna, a ove će godine biti uložena još dva milijuna kuna. Sredstva su osigurale "Hrvatske vode", a izvođač radova je osječka tvrtka "Vodogradnja".Još nije poznato hoće li se pored već sagrađenih 300 metara obaloutvrde u Šarengradu nastaviti gradnja još oko 200 metara obaloutvrde. No, zasigurno treba tražiti rješenja kako bi i ovu skupu investiciju iskoristili i za turizam, za koji i Šarengrad zbog svoje bogate povijest i povijesnih spomenika ima velike mogućnosti.
Autor: S.SALIHOVIĆ
Autor: S.SALIHOVIĆ
___________________________________________________________________________________________
Glas Slavonije 18.04.2006.
Urušili se seoski dom i stara škola
ŠARENGRAD - Tek što su stanovnici sela Šarengrad predahnuli od strahovanja od poplave Dunava, slijedila je druga nevolja. Uoči uskrsnih blagdana selom se noću prolomila strašna buka. Bila je to, naime, posljedica urušavanja starog seoskog doma u samom središtu sela. U istoj su zgradi bile i uredske prostorije Mjesnog odbora, matični županijski ured, dvorana za priredbe s pozornicom, donedavno je u njoj privremeno ordinirao i liječnik vukovarskog doma zdravlja, a u posebnoj prostoriji okupljali su se i seoski lovci. Prije progonstva tu je djelovao i odjel Dječjeg vrtića iz Iloka, koji je nakon povratka zbog nedovoljnog broja djece bio zatvoren.- Zgrada je bila vrlo stara i potpuno je dotrajala, a nije nikada održavana. Danas zasigurno nema živih Šarengrađana koji pamte kad je sagrađena. Vjerojatno ima i više od 150 godina - kaže nam Ivan Mijić, bivši predsjednik Mjesnog odbora i šarengradski starosjedilac, kojeg smo sreli pokraj ruševine koju su već počeli uklanjati da ne bi i dalje bila opasnost. Sreća je što je do rušenja došlo noću, kad nikoga nije bilo u zgradi , inače bi ljudi stradali. Nisu oštećeni ni susjedni objekti, među kojima je i poštanski ured. Šarengrađani nisu očekivali da će se to dogoditi, iako se znalo da je zgrada sagrađena od vrlo lošeg materijala, najviše od tzv. čerpića i zemljanog naboja. Ipak, želja ima je bila srušiti zgradu i na istom mjestu saraditi novi društveni dom. To im je obećala i bivša koalicijska lokalna vlast. Navodno za to već postoji i građevinski projekt, kojim se predviđa da u domu osim ureda Mjesnog odbora, županijskih službi i vrtića bude ponovno i dvorana za seoske skupove i priredbe, kao i za svatove, te prostorije za rad udruga. Međutim, to je sve ostalo samo predizborno obećanje. Sada kad se zgrada sama srušila, a selo ostalo bez ikakvih društvenih prostorija, očekuje se da će aktualna lokalna vlast ispuniti obećanje prethodne vlasti.
Urušili se seoski dom i stara škola
ŠARENGRAD - Tek što su stanovnici sela Šarengrad predahnuli od strahovanja od poplave Dunava, slijedila je druga nevolja. Uoči uskrsnih blagdana selom se noću prolomila strašna buka. Bila je to, naime, posljedica urušavanja starog seoskog doma u samom središtu sela. U istoj su zgradi bile i uredske prostorije Mjesnog odbora, matični županijski ured, dvorana za priredbe s pozornicom, donedavno je u njoj privremeno ordinirao i liječnik vukovarskog doma zdravlja, a u posebnoj prostoriji okupljali su se i seoski lovci. Prije progonstva tu je djelovao i odjel Dječjeg vrtića iz Iloka, koji je nakon povratka zbog nedovoljnog broja djece bio zatvoren.- Zgrada je bila vrlo stara i potpuno je dotrajala, a nije nikada održavana. Danas zasigurno nema živih Šarengrađana koji pamte kad je sagrađena. Vjerojatno ima i više od 150 godina - kaže nam Ivan Mijić, bivši predsjednik Mjesnog odbora i šarengradski starosjedilac, kojeg smo sreli pokraj ruševine koju su već počeli uklanjati da ne bi i dalje bila opasnost. Sreća je što je do rušenja došlo noću, kad nikoga nije bilo u zgradi , inače bi ljudi stradali. Nisu oštećeni ni susjedni objekti, među kojima je i poštanski ured. Šarengrađani nisu očekivali da će se to dogoditi, iako se znalo da je zgrada sagrađena od vrlo lošeg materijala, najviše od tzv. čerpića i zemljanog naboja. Ipak, želja ima je bila srušiti zgradu i na istom mjestu saraditi novi društveni dom. To im je obećala i bivša koalicijska lokalna vlast. Navodno za to već postoji i građevinski projekt, kojim se predviđa da u domu osim ureda Mjesnog odbora, županijskih službi i vrtića bude ponovno i dvorana za seoske skupove i priredbe, kao i za svatove, te prostorije za rad udruga. Međutim, to je sve ostalo samo predizborno obećanje. Sada kad se zgrada sama srušila, a selo ostalo bez ikakvih društvenih prostorija, očekuje se da će aktualna lokalna vlast ispuniti obećanje prethodne vlasti.
Autor: S.SALIHOVI
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
HINA,10. travnja 2007.
S radom započelo prvo seosko turističko gospodarstvo na iločkom području
ŠARENGRAD - Seljačko turističko gospodarstvo "Kapetanova kuća", koje se nalazi u vlasništvu povratničke šarengradske obitelji Julija Kovačevića, danas je svečano započelo s radom u Šarengradu nedaleko od Iloka.
Obitelj Kovačević je u izgradnju i opremanje "Kapetanova kuće", u kojoj je u tijeku uređivanje triju dvokrevetnih soba, uložila oko 200.000 kuna, od kojih su 70.000 kuna poticajna sredstva Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, rekao je na večerašnjoj svečanosti Krešimir Kovačević, sin vlasnika gospodarstva.
Gospodarstvo Kovačevićevih prvo je takve vrste registrirano na iločkom području.
Uz uslugu noćenja i gastronomsku ponudu s iločkim vinima, Kapetanova kuća već sada nudi i jednodnevne izlete čamcima od Šarengrada do 7 kilometara udaljenog Iloka, vožnju biciklima do obližnje Bapske, te prikaz izrade čamaca kao i ribolov na Dunavu uz mogućnost unajmljivanja ribičkog pribora, rekao je Kovačević.
Prema riječima predsjednika Turističke zajednice grada Iloka Ivice Miličevića, u Iloku je u 2006. godini zabilježeno 3500 turističkih noćenja čime se taj grad na krajnjem istoku Hrvatske približava prijeratnim rezultatima od oko 4500 noćenja godišnje.
"Najbolje turističke rezultate Ilok bilježi u tzv. vikend posjetima kada su posebice posjećena vinarska gospodarstva kojih je trenutačno u Iloku registrirano 17", rekao je Miličević dodajući kako samo kroz Stare podrume u vlasništvu Iločkih podruma godišnje prođe oko 25.000 turista.
Vlasnik "Kapetanove kuće" Julije Kovačević ispričao je u razgovoru s novinarima kako je gospodarstvo dobilo ime u spomen ne njegova oca Josipa, koji je 45 godina bio kapetan u riječkom brodarstvu na Dunavu, a sve donedavno svaki brod koji je prolazio Dunavom pokraj njegove kuće u Šarengradu pozdravljao je zvukom sirene.
___________________________________________________________________________________________
S radom započelo prvo seosko turističko gospodarstvo na iločkom području
ŠARENGRAD - Seljačko turističko gospodarstvo "Kapetanova kuća", koje se nalazi u vlasništvu povratničke šarengradske obitelji Julija Kovačevića, danas je svečano započelo s radom u Šarengradu nedaleko od Iloka.
Obitelj Kovačević je u izgradnju i opremanje "Kapetanova kuće", u kojoj je u tijeku uređivanje triju dvokrevetnih soba, uložila oko 200.000 kuna, od kojih su 70.000 kuna poticajna sredstva Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, rekao je na večerašnjoj svečanosti Krešimir Kovačević, sin vlasnika gospodarstva.
Gospodarstvo Kovačevićevih prvo je takve vrste registrirano na iločkom području.
Uz uslugu noćenja i gastronomsku ponudu s iločkim vinima, Kapetanova kuća već sada nudi i jednodnevne izlete čamcima od Šarengrada do 7 kilometara udaljenog Iloka, vožnju biciklima do obližnje Bapske, te prikaz izrade čamaca kao i ribolov na Dunavu uz mogućnost unajmljivanja ribičkog pribora, rekao je Kovačević.
Prema riječima predsjednika Turističke zajednice grada Iloka Ivice Miličevića, u Iloku je u 2006. godini zabilježeno 3500 turističkih noćenja čime se taj grad na krajnjem istoku Hrvatske približava prijeratnim rezultatima od oko 4500 noćenja godišnje.
"Najbolje turističke rezultate Ilok bilježi u tzv. vikend posjetima kada su posebice posjećena vinarska gospodarstva kojih je trenutačno u Iloku registrirano 17", rekao je Miličević dodajući kako samo kroz Stare podrume u vlasništvu Iločkih podruma godišnje prođe oko 25.000 turista.
Vlasnik "Kapetanove kuće" Julije Kovačević ispričao je u razgovoru s novinarima kako je gospodarstvo dobilo ime u spomen ne njegova oca Josipa, koji je 45 godina bio kapetan u riječkom brodarstvu na Dunavu, a sve donedavno svaki brod koji je prolazio Dunavom pokraj njegove kuće u Šarengradu pozdravljao je zvukom sirene.
___________________________________________________________________________________________
Radio Ilok 31.03.2008.
Na području grada Iloka i prigradskih naselja Bapske, Šarengrada i Mohova, jučer su održani izbori za članove Vijeća mjesnih odbora. U pitanju su prvi izbori za članove Vijeća mjesnih odbora nakon Domovinskog rata.Na četiri izborna mjesta u Iloku od 4934 glasača upisanih u popis birača, glasalo je 780 glasača ili prosječno 15,86 posto.
Na području Bapske, Šarengrada i Mohova od 1906 glasača izborima je pristupilo 818 ili 44,10 %.
U mjesni odbor Šarengrada su izabrani :
1.Pero Čorić ( HSP )
2.Nedjeljko Mijić ( HSP )
3.Melita Jurgec ( HSP )
4.Zdravko Pajić ( HSP )
5.Miroslav Kalfić ( HSP )
6.Petar Đaković ( HDZ )
7.Oto Saračević ( HDZ )
____________________________________________________________________________________________
Na području Bapske, Šarengrada i Mohova od 1906 glasača izborima je pristupilo 818 ili 44,10 %.
U mjesni odbor Šarengrada su izabrani :
1.Pero Čorić ( HSP )
2.Nedjeljko Mijić ( HSP )
3.Melita Jurgec ( HSP )
4.Zdravko Pajić ( HSP )
5.Miroslav Kalfić ( HSP )
6.Petar Đaković ( HDZ )
7.Oto Saračević ( HDZ )
____________________________________________________________________________________________
Radio Ilok 30.06.2008.
U organizaciji Vijeća mjesnog odbora Šarengrad i ŠRD „Kečiga", tijekom proteklog vikenda u Šarengradu je po prvi puta održana manifestacija „Dani Šarengrada" koja se sastojala od više kulturno-športskih događaja. Manifestacija je trajala tri dana, a održana je u sklopu Petrova, odnosno proslave crkvenog goda- kirbaja. U okviru manifestacije u subotu je na obali Dunava i Jezera otvoreno igralište za odbojku na pijesku, čime je počela i „Ljetna liga". Na novouređenoj obali Dunava održan je prvi KUP u udičarenju za seniore u spomen na sve ribiče i alase poginule u Domovinskom ratu. KUP je održan u organizaciji domaćeg Športsko- ribolovnog društva „Kečiga", a nastuplio je 9 ekipa, članica Zajednice športsko ribolovnih udruga Vukovar. Prvo mjesto osvojilo je ŠRD „Šaran" Ilok, drugo mjesto ekipa ŠRD „Dunav" Vukovar, dok je treće mjesto zauzela ekipa domaćina, ŠRD „Kečiga" Šarengrad, Bapska i Mohovo. Najboljima su uručeni pehari i medalje, a pobjednicima prijelazni pehar. I ove godine održana je tradicionalna fišijada, a od 35 kotlića najbolji je proglašen Mirka Kujundžića iz Iloka. Slavlje je u subotu nastavljeno dugo u noć ispred „Hrvatskog doma" uz kulturno-glazbeni program. Sutradan u nedjelju, prije svete mise blagoslovljen je novouređeni Trg sv. Jakova i križa, a u posljepodnevnim satima na nogometnom igralištu u Šarengradu održana je prijateljska utakmica između NK „Šarengrad i NK „Fruškogorac" Ilok, koja je završila u korist gostiju iz Iloka rezultatom 6:1.
___________________________________________________________________________________________
U organizaciji Vijeća mjesnog odbora Šarengrad i ŠRD „Kečiga", tijekom proteklog vikenda u Šarengradu je po prvi puta održana manifestacija „Dani Šarengrada" koja se sastojala od više kulturno-športskih događaja. Manifestacija je trajala tri dana, a održana je u sklopu Petrova, odnosno proslave crkvenog goda- kirbaja. U okviru manifestacije u subotu je na obali Dunava i Jezera otvoreno igralište za odbojku na pijesku, čime je počela i „Ljetna liga". Na novouređenoj obali Dunava održan je prvi KUP u udičarenju za seniore u spomen na sve ribiče i alase poginule u Domovinskom ratu. KUP je održan u organizaciji domaćeg Športsko- ribolovnog društva „Kečiga", a nastuplio je 9 ekipa, članica Zajednice športsko ribolovnih udruga Vukovar. Prvo mjesto osvojilo je ŠRD „Šaran" Ilok, drugo mjesto ekipa ŠRD „Dunav" Vukovar, dok je treće mjesto zauzela ekipa domaćina, ŠRD „Kečiga" Šarengrad, Bapska i Mohovo. Najboljima su uručeni pehari i medalje, a pobjednicima prijelazni pehar. I ove godine održana je tradicionalna fišijada, a od 35 kotlića najbolji je proglašen Mirka Kujundžića iz Iloka. Slavlje je u subotu nastavljeno dugo u noć ispred „Hrvatskog doma" uz kulturno-glazbeni program. Sutradan u nedjelju, prije svete mise blagoslovljen je novouređeni Trg sv. Jakova i križa, a u posljepodnevnim satima na nogometnom igralištu u Šarengradu održana je prijateljska utakmica između NK „Šarengrad i NK „Fruškogorac" Ilok, koja je završila u korist gostiju iz Iloka rezultatom 6:1.
___________________________________________________________________________________________
30.06.2008. Šarengrad
Vijeće mjesnog odbora Šarengrada je za Petrovo 29.06.2008. godine izdao svoj Bilten-polugodišnje glasilo koje možete preuzeti sa ove stranice, datoteka je veličine oko 10mb i u pdf formatu je :
Bilten br. 1 mjesnog odbora Šarengrad
Vijeće mjesnog odbora Šarengrada je za Petrovo 29.06.2008. godine izdao svoj Bilten-polugodišnje glasilo koje možete preuzeti sa ove stranice, datoteka je veličine oko 10mb i u pdf formatu je :
Bilten br. 1 mjesnog odbora Šarengrad
____________________________________________________________________________________________
01.01.2009. Šarengrad
Vijeće mjesnog odbora Šarengrada prigodom Božićnih i novogodišnjih blagdana je izdalo drugi broj Biltena- glasila VMO Šarengrad.
Bilten broj 2 mozete preuzeti klikom na doljnji link. Datoteka je u PDF formatu i velika je oko 13 Mb:
Bilten br. 2 mjesnog odbora Šarengrad
___________________________________________________________________________________________
Bilten broj 2 mozete preuzeti klikom na doljnji link. Datoteka je u PDF formatu i velika je oko 13 Mb:
Bilten br. 2 mjesnog odbora Šarengrad
___________________________________________________________________________________________
03.02.2009. Radio Ilok
U Gradskoj vijećnici Grada Iloka prijepodne je održana tiskovna konferencija povodom sastanka na temu "Šarengradska ada", na kojoj su sudjelovali predstavnici grada Iloka, na čelu s gradonačelnikom Ivanom Plazonićem, članom Županijskog poglavarstva i predsjednikom M.O. Šarengrad Perom Ćorićem, predstavnici županije Vukovarsko-srijemske na čelu sa Jovanom Ajdukovićem, te predstavnici općine Bačka Palanka na čelu sa predsjednikom Kostom Stakićem. Čelnici su istaknuli kako je cilj današnjeg sastanka unapređenje suradnje između grada Iloka i Bačke Palanke, povodom čega je od strane Poglavarstva i Gradskog vijeća grada Iloka, te općine Bačka Palanka osnovan stručni tim, koji bi se ujedno trebao baviti pretpristupnim fondovima EU, natječajem za pretpristupnu pomoć vezanu za uređenje obale Dunava, turizam, ekologiju i zaštitu okoliša. Stakić je izrazio želju za partnerstvom s gradom Ilokom u cilju zajedničkog iskorištavanja gospodarskog i turističkog potencijala Šarengradske ade. Također je predstavljena inicijativa prema kojoj bi do 1. svibnja, Bačka Palanka trebala vratiti Šarengradsku skelu, koja se trenutno devastirana nalazi u Bačkoj Palanci, a trebala bi voziti na relaciji Šarengrad - Šarengradska ada. Ćorić je pojasnio kako je još potrebno ishoditi potrebnu dokumentaciju, te da bi skela 29. lipnja ove godine bila svečano puštena u promet, a tijekom kupališne sezone svakodnevno bi u jutarnjim satima prevozila kupače u Šarengradsku adu, da bi se popodne vraćala u Šarengrad. Ajduković je ovaj sastanak ocijenio kao sastanak dobre volje i pozitivnih inicijativa, bez predrasuda i sa visokim stupnjem tolerancije koji je bitan, kako za ove prostore, tako i za ukupne odnose dviju država. Izrazio je želju prema kojoj bi se stanovnicima Neština i Vizića omogućio nesmetan prolaz kroz teritorij RH, jer bi im se na taj način olakšao dolazak u Bačku Palanku.
D.M.
___________________________________________________________________________________________
U Gradskoj vijećnici Grada Iloka prijepodne je održana tiskovna konferencija povodom sastanka na temu "Šarengradska ada", na kojoj su sudjelovali predstavnici grada Iloka, na čelu s gradonačelnikom Ivanom Plazonićem, članom Županijskog poglavarstva i predsjednikom M.O. Šarengrad Perom Ćorićem, predstavnici županije Vukovarsko-srijemske na čelu sa Jovanom Ajdukovićem, te predstavnici općine Bačka Palanka na čelu sa predsjednikom Kostom Stakićem. Čelnici su istaknuli kako je cilj današnjeg sastanka unapređenje suradnje između grada Iloka i Bačke Palanke, povodom čega je od strane Poglavarstva i Gradskog vijeća grada Iloka, te općine Bačka Palanka osnovan stručni tim, koji bi se ujedno trebao baviti pretpristupnim fondovima EU, natječajem za pretpristupnu pomoć vezanu za uređenje obale Dunava, turizam, ekologiju i zaštitu okoliša. Stakić je izrazio želju za partnerstvom s gradom Ilokom u cilju zajedničkog iskorištavanja gospodarskog i turističkog potencijala Šarengradske ade. Također je predstavljena inicijativa prema kojoj bi do 1. svibnja, Bačka Palanka trebala vratiti Šarengradsku skelu, koja se trenutno devastirana nalazi u Bačkoj Palanci, a trebala bi voziti na relaciji Šarengrad - Šarengradska ada. Ćorić je pojasnio kako je još potrebno ishoditi potrebnu dokumentaciju, te da bi skela 29. lipnja ove godine bila svečano puštena u promet, a tijekom kupališne sezone svakodnevno bi u jutarnjim satima prevozila kupače u Šarengradsku adu, da bi se popodne vraćala u Šarengrad. Ajduković je ovaj sastanak ocijenio kao sastanak dobre volje i pozitivnih inicijativa, bez predrasuda i sa visokim stupnjem tolerancije koji je bitan, kako za ove prostore, tako i za ukupne odnose dviju država. Izrazio je želju prema kojoj bi se stanovnicima Neština i Vizića omogućio nesmetan prolaz kroz teritorij RH, jer bi im se na taj način olakšao dolazak u Bačku Palanku.
D.M.
___________________________________________________________________________________________