3.GRAĐA I FUNKCIJA MEĐUKRALJEŠNE PLOČICE Danas smatramo da su glavni uzrok bolova u križima i ishijasa promjene u međukralješnoj pločici ili disku. Stoga valja detaljnije opisati građu i ulogu diska. Elastičnost kralješnice
uvjetuje anatomska građa, izmedu ostalog i diskovi koji
leže između pojedinih zglobnih tijela. Između prvoga i
drugoga vratnog kralješka nema diska, tako da normalno
čovjek ima 23 diska. Oni zauzimaju trećinu do
četvrtinu veličine dvaju susjednih kralješaka.
ZahvaIjujući njima, kralješnica ima oblik slova S; u
vratnoj i slabinskoj kralješnici deblji je dio sprijeda
i zato je ondje kralješnica ulegnuta prema natrag. U donjem slabinskom
predjelu jezgra zauzima manje od četvrtine ukupne
zapremine diska. U odraslih je jezgra napola želatinaste
konzistencije, bijela je, glatka i malo prozirna. Pod
mikroskopom se vidi da se sastoji od slobodne,
trodimenzionalne sitne mreže kolagenih vlakana. Vlakna
su nepravilno raspoređena i teku valovito. Gore i dolje
mreža vlakana je čvrsto pripijena uz hrskavične
ploče. Izmedu vlakana su različito veliki prostori
ispunjeni hondromukoidnim elementima,oni čine gel ili
hladetinastu masu. Ti se elementi sastoje od
proteinsko-mukopolisaharidnog kompleksa. To je važna
činjenica jer se danas promjene koje nastaju u disku i
bolovi u vezi s tim objašnjavaju upravo na patološkim
promjenama jezgre. Prije rođenja i u prvim
godinama života disk se prehranjuje putem krvnih žila.
Nakon četvrte godine života te krvne žile zakržljaju
i nestanu, a nakon toga medukraIješni se disk
prehranjuje samo difuzijom. Kako su pokazala Krđmerova
istraživanja radioaktivnim tvarima i tvarima u boji
različitih molekulamih vrijednosti, difuzijsko svojstvo
diska podliježe određenim zakonitostima, pri čemu je
vrlo važno kako se opterećuje disk pri različitim
položajima tijela. Ako je pritisak na pločicu (disk)
veći od 785 N, tvari i tekućina istiskuju se iz diska.
Pad pritiska ispod 785 N izazvat će, međutim, ponovno
vraćanje tekućine i tvari u disk. To znači da disk
prilikom rasterećenja ponovno upija tvari. U toj fazi
upija prije svega manje molekule, kao što su molekule
šećera, molekule bjelančevinskih građevnih produkata
te soli, od kojih stanice diska stvaraju novo potporno
tkivo. Samo ravnomjemim smjenama opterećenja i rasterećenja može se očuvati rad mehanizma difuzije u intervertebralnom (medukralješnom) prostoru. Ravnomjerno držanje, bilo prilikom opterećenja (stajanja, sjedenja), bilo rasterećenja (ležanja), nakon nekoliko sati izaziva prekid mijene tvari na rubu diska, a time i njegovu slabiju prehranu. |