2.Građa kralješnice

Kralješnica (hrptenjača ili kičma) najvažniji je i najkompliciraniji dio čovjekova kostura. Ona nosi glavu, podupire trup, u njoj je skrivena i zaštićena leđna moždina, ona daje uporište korijenima živaca. Ruke i noge povezane su s kralješnicom preko ramenog obruča, odnosno zgloba kuka. Pri tom kralješnica neposredno ili posredno sudjeluje u većini pokreta tijela. Budući da kralješnica štiti leđnu moždinu, svaka promjena u građi i funkciji kralješnice može izazvati smetnje u gibljivosti, osjetima i drugim funkcijama tijela. Kralješnica je elastični koštani stup. Sastoji se od lanca kralješaka: u vratu ih je sedam, u grudima dvanaest, u bočnom dijelu ili slabinama pet, a zatim dolaze krstača i trtica. Kralješnica, s takozvanim fiziološkim krivinama, dobiva karakterističan oblik u prvoj godini života.

Gledano sa strane, kralješnica ima oblik dvostrukoga slova S. Na njoj se razlikuju: vratno ulegnuće (lordoza), grudna izbočina (kifoza) i slabinsko ulegnuće (lordoza). Čvrstoću joj daju sveze (ligamenti) i mišići, s kojima čini cjelinu. Da nema tih sveza i mišića kralješci bi se, zbog velikog pritiska u diskovima, proširili i kralješnica bi izgubila fiziološki oblik. Različita građa pojedinih dijelova kralješnice primjerena je njenoj ulozi i namjeni u pojedinom predjelu, npr. slabinski kralješci moraju biti snažno razvijeni da bi podnijeli velika opterećenja slabinske kralješnice.
Kralješnica nije u svih Ijudi onakva kakvu nalazimo u anatomskim atlasima. Postoje brojna i česta anatomska odstupanja od normalnoga, štoviše, češća su odstupanja od normalnoga nego tzv. normalna građa.
Međutim, svako odstupanje od normalnoga što ga, na primjer vidimo na rendgenskoj slici nije i bolesna pojava.Za čovjekovu kralješnicu karakterističan je oštar prijelaz izmedu slabinske kralješnice i krstače. Uspravno držanje čovjeka. u usporedbi s ostalim četveronožnim kralješnjacima, u biološkom smislu za kralješnicu znači povećano opterećenje, jer ona nosi glavu. trup i ruke. Tako možemo i objasniti zašto je kralješnica čovjeka. u usporedbi s ostalim četveronošcima izložena većim oštećenjima. U četveronožaca vidimo. u usporedbi sa čovjekom, manje od 3% promjena diska i posljedica tih promjena. a iznimke su samo neki psi (jazavđari, pekinški psi, buldozi).

Držanje kralježnice ne ovisi samo o građi te o statičkim i dinamičkim opterećenjima, već i o psihi. Držanje čovjeka odraz je tjelesnih i duševnih osobina, odraz cijele njegove osobnosti i njegove snage. Tim se može objasniti to što psihičke smetnje mogu izazvati i organske promjene u disku i cijeloj kralješnici, premda uloge psihe u vezi s bolovima u križima još nije objašnjena.
Kralježnica je zakrivljena i zato može imati i ulogu opruge. Stupu zakrivljenom na više mjesta potrebno je manje napora, uz iste mogućnosti opružanja, nego stupu sa samo jednom krivinom. Iz toga proistječe da je kralješnica u obliku S, manje podložna oštećenjima. Nadalje, kralješnica sa svojim krivinama zadržava povoljan položaj težišnice.
Prilikom prijelaza na uspravno držanje zdjelica čovjeka se razmjerno malo uspravila. Najviše je promjena doživjela slabinsko-krstačna kralješnica. a time je nastalo i slabinsko ulegnuće koje ima važnu ulogu pri amortiziranju pritisaka na predio slabina. Krstača je koso usađena u zdjelicu. Izravnanje kralješnice, koje je potrebno za uspravno držanje, omogućuju, prije svega, klinasti oblik diska u slabinsko-krstačnom predjelu i klinasti oblik trupa petoga slabinskog kralješka.
Brojne varijacije slabinsko-krstačnog dijela pokazuju da u razvolnom smislu taj dio još nije dovršen (v. sl. 1 Slikovnog priloga). U svakog pojedinca oblik je kralješnice drukčiji. Mjerenja rendgenograma tog područja kralješnica, što ih je izveo prof. dr Franc Debevec na Ortopedskoj klinici u Ljubljani, pokazala su da ne postoje ni dvije kralješnice jednaka oblika.

Građa kralješaka

Kralješnica nosi težinu tijela, a sastoji se od brojnih kralješaka, od kojih je svaki, ovisno o položaju, podložan dinamičkim i statičkim zahijevima. Dodatnim opterećenjem povećava se i promjer trupa kralješaka. Visina trupa povećava se od trećega vratnog do petog slabinskog kralješka, i to od 14 do 29 mm, mjereno odsprijeda unatrag od 14 do 35mm, a poprečni promjer (mjeren slijeva udesno) od 21 do 55 mm. U četveronožaca, u kojih je opterećenje ravnomjerno, i promjer kralješaka približno je jednak.

Trupovi kralješaka čovječje kralješnice imaju jednak osnovni oblik, koji se mijenja ovisno o odsječku u kojemu se nalazi kraIješak. Trup je iznutra ispunjen brojnim koštanim lamelama (spongiozom), koje su postavljene tako da pri opterećenju odgovaraju smjeru najvećeg pritiska. Tako nastaje čudesna, arhitektonski laka građa koja je vidljiva na cijelom kosturu. Gornja i donja koštana ploča trupa kralješka pokrivena je tankim slojem hrskavice (hrskavična ploča) koja je elastična, ali tvrda i služi kao zaštitna prevlaka protiv trenja kosti ispod nje.

U krstači se kralješak sastoji od trupa i luka, odakle idu nastavci: trnasti nastavak, zglobninastavak i poprečni nastavak.Trup kralješka i luk medu sobom tvore otvor koji s otvorima ostalih kralješaka tvori kičmeni (ili hrpteni) kanal.

UVOD 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10