2.Građa kralješnice Kralješnica (hrptenjača ili kičma) najvažniji je i najkompliciraniji dio čovjekova kostura. Ona nosi glavu, podupire trup, u njoj je skrivena i zaštićena leđna moždina, ona daje uporište korijenima živaca. Ruke i noge povezane su s kralješnicom preko ramenog obruča, odnosno zgloba kuka. Pri tom kralješnica neposredno ili posredno sudjeluje u većini pokreta tijela. Budući da kralješnica štiti leđnu moždinu, svaka promjena u građi i funkciji kralješnice može izazvati smetnje u gibljivosti, osjetima i drugim funkcijama tijela. Kralješnica je elastični koštani stup. Sastoji se od lanca kralješaka: u vratu ih je sedam, u grudima dvanaest, u bočnom dijelu ili slabinama pet, a zatim dolaze krstača i trtica. Kralješnica, s takozvanim fiziološkim krivinama, dobiva karakterističan oblik u prvoj godini života. Gledano sa strane,
kralješnica ima oblik dvostrukoga slova S. Na njoj se
razlikuju: vratno ulegnuće (lordoza), grudna izbočina
(kifoza) i slabinsko ulegnuće (lordoza). Čvrstoću joj
daju sveze (ligamenti) i mišići, s kojima čini
cjelinu. Da nema tih sveza i mišića kralješci bi se,
zbog velikog pritiska u diskovima, proširili i
kralješnica bi izgubila fiziološki oblik. Različita
građa pojedinih dijelova kralješnice primjerena je
njenoj ulozi i namjeni u pojedinom predjelu, npr.
slabinski kralješci moraju biti snažno razvijeni da bi
podnijeli velika opterećenja slabinske kralješnice. Držanje kralježnice ne
ovisi samo o građi te o statičkim i dinamičkim
opterećenjima, već i o psihi. Držanje čovjeka odraz
je tjelesnih i duševnih osobina, odraz cijele njegove
osobnosti i njegove snage. Tim se može objasniti to što
psihičke smetnje mogu izazvati i organske promjene u
disku i cijeloj kralješnici, premda uloge psihe u vezi s
bolovima u križima još nije objašnjena. Građa kralješaka Kralješnica nosi težinu tijela, a sastoji se od brojnih kralješaka, od kojih je svaki, ovisno o položaju, podložan dinamičkim i statičkim zahijevima. Dodatnim opterećenjem povećava se i promjer trupa kralješaka. Visina trupa povećava se od trećega vratnog do petog slabinskog kralješka, i to od 14 do 29 mm, mjereno odsprijeda unatrag od 14 do 35mm, a poprečni promjer (mjeren slijeva udesno) od 21 do 55 mm. U četveronožaca, u kojih je opterećenje ravnomjerno, i promjer kralješaka približno je jednak. Trupovi kralješaka čovječje kralješnice imaju jednak osnovni oblik, koji se mijenja ovisno o odsječku u kojemu se nalazi kraIješak. Trup je iznutra ispunjen brojnim koštanim lamelama (spongiozom), koje su postavljene tako da pri opterećenju odgovaraju smjeru najvećeg pritiska. Tako nastaje čudesna, arhitektonski laka građa koja je vidljiva na cijelom kosturu. Gornja i donja koštana ploča trupa kralješka pokrivena je tankim slojem hrskavice (hrskavična ploča) koja je elastična, ali tvrda i služi kao zaštitna prevlaka protiv trenja kosti ispod nje. U krstači se kralješak sastoji od trupa i luka, odakle idu nastavci: trnasti nastavak, zglobninastavak i poprečni nastavak.Trup kralješka i luk medu sobom tvore otvor koji s otvorima ostalih kralješaka tvori kičmeni (ili hrpteni) kanal. |