Zakon o zaštiti autorskih prava

Sadržaj:

PRAVA AUTORA 

UVODNE ODREDBE 

AUTORSKO DJELO I AUTOR 

OSTVARIVANJE AUTORSKIH PRAVA

PRENOŠENJE AUTORSKOG PRAVA

SADRŽAJ I ISKORIŠTAVANJE AUTORSKOG PRAVA

TRAJANJE AUTORSKO PRAVA

PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA

UVODNE ODREDBE

SADRŽAJ PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
PRIJENOS PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
TRAJANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
OSTVARIVANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
ZAŠTITA PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
KAZNENE ODREDBE 
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU 
PRAVA PROIZVOĐACA FONOGRAMA 
PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU 
INSPEKCIJSKI NADZOR I UPRAVNE MJERE 

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNICKOG DOMA HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Na temelju clanka 67. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 58/93.) Odbor za zakonodavstvo Zastupnickog doma Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 20. listopada 1998. utvrdio je procišceni tekst Zakona o autorskom pravu. 
Procišceni tekst Zakona o autorskom pravu obuhvaca Zakon o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 53/91.) i njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 58/93. u kojima je naznaceno vrijeme njihova stupanja na snagu. 
Klasa: 121-12/92-01/02
Zagreb, 20. listopada 1998. 

Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Zastupnickoga doma
Hrvatskoga državnog sabora
Vice Vukojevic, dipl. iur., v. r.

 
ZAKON 
O AUTORSKOM PRAVU 
(procišceni tekst) 
Dio prvi 

PRAVA AUTORA 
Poglavlje I. 

UVODNE ODREDBE 
Članak 1. 
Autori književnih, znanstvenih i umjetnickih djela imaju autorsko pravo glede svojih tvorevina (autorskih djela) utvrdeno ovim Zakonom. 
Članak 2. 
Autorska djela državljana Republike Hrvatske ili osoba koje nisu državljani Republike Hrvatske, a imaju uobicajeno boravište u Republici Hrvatskoj, objavljena u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu te autorska djela koja nisu objavljena uživaju zaštitu po ovom Zakonu. 
Neobjavljena autorska djela stranih državljana i osoba bez državljanstva koja se prvi put objavljuju u Republici Hrvatskoj uživaju zaštitu po ovom Zakonu kao i autorska djela državljana Republike Hrvatske. 
Autorska djela stranih državljana koja nisu prvi put objavljena u Republici Hrvatskoj uživaju zaštitu po ovom Zakonu u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila po medunarodnim ugovorima ili na temelju fakticnog reciprociteta. 
Poglavlje II. 
AUTORSKO DJELO I AUTOR 
1. Autorsko djelo 
Članak 3. 
Autorskim djelom smatra se tvorevina s podrucja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih podrucja stvaralaštva, bez obzira na vrstu, nacin i oblik izražavanja, ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. 
Autorskim djelom smatraju se osobito: 
- pisana djela (knjige, brošure, clanci i ostali napisi); 
- govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste prirode); 
- dramska i dramsko-glazbena djela; 
- koreografska i pantomimska djela cije je predstavljanje utvrdeno u pisanu obliku ili na neki drugi nacin te djela koja potjecu iz folklora; 
- glazbena djela, s rijecima ili bez rijeci; 
- kinematografska djela i djela stvorena na nacin slican kinematografskom stvaranju; 
- djela s podrucja slikarstva, kiparstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojega su izradena, te ostala djela likovnih umjetnosti; 
- djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja; 
- fotografska djela i djela proizvedena postupkom slicnim fotografskom; 
- kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.); 
- planovi, skice i plasticna djela, koji se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugo znanstveno ili umjetnicko podrucje; 
- racunalni programi. 
Članak 4. 
Pod autorskim djelom razumijevaju se i zbirke autorskih djela, kao što su: enciklopedije, zbornici, antologije, glazbene zbirke, fotografske zbirke i sl., koje, s obzirom na izbor i raspored grade, cine samostalne tvorevine. 
Pod autorskim djelom razumijevaju se i zbirke narodnih književnih i umjetnickih tvorevina, dokumenata, sudskih odluka, ili zbirke druge slicne grade, koje same po sebi nisu zašticena autorska djela, ako te zbirke, s obzirom na izbor, raspored i nacin izlaganja grade, cine samostalne tvorevine. 
Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka ne utjecu na prava autora pojedinih djela od kojih su zbirke iz tih odredaba sastavljene. 
Članak 5. 
Prijevodi, prilagodavanja, glazbene obrade i druge prerade autorskih djela zašticeni su kao i izvorno djelo. 
Zaštitu iz stavka 1. ovoga clanka uživaju i prijevodi službenih tekstova s podrucja zakonodavstva, administracije i sudova, ako ti prijevodi nisu napravljeni radi službene objave i nisu kao takvi objavljeni. 
Odredba iz stavka 1. ovoga clanka ne utjece na prava autora izvornoga djela. 
Članak 6. 
Upotreba narodnih književnih i umjetnickih tvorevina radi 
književne, umjetnicke ili znanstvene obrade slobodna je. 
Članak 7. 
Naslov autorskoga djela zašticen je po ovom Zakonu kao i samo djelo. 
Nije dopušteno uzimati za naslov autorskoga djela naslov vec upotrijebljen za neko autorsko djelo iste vrste, ako bi takav naslov mogao izazvati zabunu glede autora djela. 
2. Autor 
Članak 8. 
Autor djela je onaj tko je djelo stvorio. 
Autorom se smatra osoba cije je ime i prezime ili pseudonim na djelu oznacen, dok se protivno ne dokaže. 
Članak 9. 
Autor zbirke autorskih djela je osoba koja je takvu zbirku sastavila. 
Autor prijevoda, a i prilagodenoga, glazbeno obradenoga ili na drugi nacin preradenog autorskoga djela, jest osoba koja je to djelo prevela, prilagodila, glazbeno obradila ili na drugi nacin preradila. 
Osoba koja je stvorila književno, umjetnicko ili znanstveno djelo upotrebom narodnih književnih ili umjetnickih tvorevina autor je tako stvorenoga djela. 
Članak 10. 
Ako autorsko djelo stvoreno suradnjom dviju ili više osoba cini nedjeljivu cjelinu, svim suradnicima na stvaranju toga djela pripada nedjeljivo autorsko pravo. 
Udio pojedinih suradnika odreduje se razmjerno stvarnom doprinosu što ga je svatko od njih dao u stvaranju autorskog djela, ako medusobni odnosi suradnika nisu ugovorom drukcije uredeni. 
Ako autorsko djelo stvoreno suradnjom dviju ili više osoba ne cini nedjeljivu cjelinu, svaki suradnik ima autorsko pravo na svoj doprinos. 
Članak 11. 
Autorsko pravo na anonimna djela i na djela izdana pod pseudonimom ciji autor nije poznat, ostvaruje izdavac djela. 
Autorsko pravo na neobjavljena djela ciji je autor nepoznat ostvaruje odgovarajuca organizacija autora. 
Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka prestaju se primjenjivati kad se utvrdi identitet autora. 
Članak 12. 
Osim autora, nositelj autorskog prava može biti i osoba kojoj na temelju zakona, oporuke ili ugovora pripadaju sva ili pojedina autorska pravna ovlaštenja koja se po ovom Zakonu mogu prenositi. 
Ovlaštenja koja ovaj Zakon priznaje autoru pripadaju drugom nositelju autorskoga prava u granicama u kojima su mu dana zakonom, odnosno u opsegu u kojemu su oporukom ili ugovorom prenesena na nositelja autorskoga prava. 
Autor ne može ostvarivati imovinska prava koja prenese na drugoga. 
Nositelj autorskoga prava odgovoran je za štetu koju trecim osobama uzrokuje neovlaštenim prenošenjem autorskih imovinskopravnih ovlaštenja. 
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na autora primjenjuju se i na druge nositelje autorskoga prava, ako iz Zakona ne proistjece što drugo. 
3. Posebne odredbe o autorskom djelu i autoru 
Kinematografsko djelo 
Članak 13. 
Autorima završenoga kinematografskoga djela smatraju se pisac scenarija, redatelj i glavni snimatelj, a autorom crtanoga filma smatra se i glavni crtac. 
Ako je u kinematografskom djelu glazba bitni element, autorom takva kinematografskoga djela smatra se i skladatelj glazbe za to djelo. 
Skladatelj glazbe za film, koji se ne smatra autorom kinematografskoga djela u smislu stavka 2. ovoga clanka, scenograf filma, slikar kostima i slikar maski imaju autorska prava na svoje doprinose i mogu ih prenositi na proizvodaca kinematografskoga djela samo ugovorom. 
Članak 14. 
Autori kinematografskoga djela imaju iskljucivo pravo snimati svoje tvorevine, reproducirati ih, stavljati u promet, prikazivati i emitirati preko radio-difuzije, prevoditi i preradivati ih. 
Članak 15. 
Odnos izmedu proizvodaca kinematografskoga djela i autora kinematografskoga djela te medusobni odnosi autora kinematografskoga djela ureduju se ugovorom koji se sklapa u pisanu obliku. 
Ugovorom iz stavka 1. ovoga clanka utvrduju se, uz ostalo, prava koja se prenose na proizvodaca i naknada autorima kinematografskoga djela. 
Prava koja nisu prenesena ugovorom na proizvodaca zadržavaju autori kinematografskoga djela. 
Proizvodacem kinematografskoga djela, prema ovom Zakonu, smatra se pravna osoba, fizicka osoba odnosno grupa gradana, koja na temelju ugovora ili na vlastitu inicijativu proizvede neko kinematografsko djelo. 
Članak 16. 
Ako nije drukcije ugovoreno, pisac scenarija i skladatelj mogu svoje doprinose kinematografskom djelu objavljivati ili se njima na drugi nacin odvojeno koristiti, uz uvjet da se time ne povrijede prava prenesena na proizvodace kinematografskoga djela. 
Članak 17. 
Kinematografsko djelo smatra se završenim kada je završena prva standardna kopija filma u skladu sa sporazumom autora i proizvodaca kinematografskoga djela. 
Članak 18. 
Ako proizvodac ne završi kinematografsko djelo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora o proizvodnji toga djela, ili ako završeno kinematografsko djelo ne pusti u promet u roku od jedne godine od dana završetka toga djela, autori kinematografskoga djela mogu, zadržavajuci pravo na naknadu, zahtijevati raskid ugovora, ako nije ugovoren koji drugi rok. 
Ako koji od autora odbije završiti svoj doprinos kinematografskom djelu, ili ako zbog više sile to ne može uciniti, ne može se protiviti da se doprinos koji je vec unaprijed dao upotrijebi za dovršenje kinematografskoga djela. Takav autor na vec dani doprinos kinematografskom djelu ima odgovarajuca autorska prava. 
Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu 
ili po narudžbi 
Članak 19. 
Autorskopravni odnosi glede autorskih djela stvorenih u radnom odnosu ureduju se opcim aktima i kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju, u skladu s ovim Zakonom. 
Članak 20. 
Pravna osoba ili poslodavac imaju iskljucivo pravo, u okviru svoje redovne djelatnosti, za vrijeme od pet godina, iskorištavati autorsko djelo što ga je u izvršenju svoje radne obveze stvorio zaposlenik u toj pravnoj osobi odnosno kod poslodavca (djelo stvoreno u radnom odnosu), bez zahtijevanja odobrenja od zaposlenika - autora tog djela. 
Za iskorištavanje autorskoga djela stvorenog u radnom odnosu, u smislu stavka 1. ovoga clanka zaposlenik - autor ima pravo na posebnu naknadu, u skladu s kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju razmjerno doprinosu što ga je korištenje njegova djela imalo na povecanje dohotka odnosno dobiti ili na obavljanje djelatnosti i izvršavanje zadaca te pravne osobe. 
Zaposlenik - autor djela stvorenog u radnom odnosu zadržava na to djelo ostala autorska prava. 
Ostala autorska prava na djela stvorena u radnom odnosu ne mogu se ograniciti kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju, ni ugovorom (Članak 19.). 
Uz iznimku odredaba iz ovoga clanka, na racunalnom programu stvorenom u pravnoj osobi odnosno kod poslodavca, nositelj autorskog imovinskog prava jest pravna osoba odnosno poslodavac. 
Članak 21. 
Pravo objavljivanja autorskoga djela stvorenog u radnom odnosu obuhvaca pravo na objavljivanje jednog bibliografskog izdanja odnosno pravo na jedno umnažanje. 
Pri objavi djela stvorenog u radnom odnosu, pravna osoba odnosno poslodavac dužan je oznaciti ime i prezime autora odnosno pseudonim autora. 
Ako pravna osoba odnosno poslodavac ne objavi djelo stvoreno u radnom odnosu u roku predvidenom u opcem aktu, kolektivnom ugovoru odnosno ugovoru o zapošljavanju, pravo na objavu takva djela stjece autor. 
Pravna osoba odnosno poslodavac može i prije isteka roka iz stavka 3. ovoga clanka autoru dopustiti da objavi djelo stvoreno u radnom odnosu. 
Pri objavi svojih sabranih djela autor može i bez odobrenja pravne osobe odnosno poslodavca objaviti djelo stvoreno u radnom odnosu, bez obzira na to što je ono vec objavljeno. 
Nakon isteka pet godina od dana završetka djela stvorenog u radnom odnosu, pravo na objavljivanje pripada autoru. 
Pravo na objavljivanje djela stvorenog u radnom odnosu pripada autoru i prije isteka roka iz stavka 6. ovoga clanka ako je aktualnost djela ogranicena na kraci rok. 
Članak 22. 
Ako zaposlenik u radnom odnosu u pravnoj osobi odnosno kod poslodavca, u izvršavanju svojih radnih obveza izradi strucno izvješce, referat, službeni akt ili slican rad, ne stjece nikakva autorska prava na tim radovima. 
Članak 23. 
Sva autorska prava na djela stvorena u okviru ugovora o djelu pripadaju autoru koji je djelo stvorio, ako iz ugovora ne proistjece nešto drugo. 
Uz iznimku odredbe iz stavka 1. ovoga clanka, na racunalnom programu stvorenom u okviru ugovora o djelu nositelj autorskog imovinskoga prava jest narucitelj djela, osim ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Članak 24. 
Ako su jedna ili više osoba organizirale rad na stvaranju autorskoga djela (u nastavku teksta: "narucitelj") na kojemu suraduje više suradnika koji nisu s njime u radnom odnosu, nositelj autorskoga prava na djelo kao cjelinu je narucitelj, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Suradnici na stvaranju autorskoga djela iz stavka 1. ovoga clanka zadržavaju autorsko pravo, svaki na svojemu doprinosu. 
Narucitelj ne može bez odobrenja svih suradnika autorsko djelo iz stavka 1. ovoga clanka ponovno objaviti niti se njime koristiti u druge svrhe. 
Poglavlje III. 
SADRŽAJ I ISKORIŠTAVANJE AUTORSKOGA PRAVA 
Članak 25. 
Autorsko pravo sadržava imovinskopravna ovlaštenja (u nastavku teksta "autorska imovinska prava") i osobnopravna ovlaštenja (u nastavku teksta "autorska moralna prava"). 
Članak 26. 
Autorska imovinska prava cine prava autora na iskorištavanje djela. 
Autorsko djelo iskorištava se osobito: objavom, reproduciranjem ili umnožavanjem, stavljanjem u promet, prikazivanjem, izvedbom, prenošenjem ili drugim priopcavanjem javnosti, prevodenjem, prilagodavanjem i obradom djela. 
Autorsko djelo može druga osoba iskorištavati samo po odobrenju autora, ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. 
Za svako iskorištavanje autorskoga djela od druge osobe autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno. 
Članak 27. 
Autorska moralna prava cine: pravo autora da bude priznat i oznacen kao tvorac djela, pravo autora da se usprotivi svakom deformiranju, sakacenju ili drugom mijenjanju djela i pravo autora da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja bi vrijedala njegovu cast ili ugled. 
Članak 28. 
Izdavac, preradivac, obradivac, prikazivac, prevoditelj, snimatelj i svatko drugi tko javno iskorištava autorsko djelo dužni su pri svakom iskorištavanju djela oznaciti ime i prezime autora djela, ako autor ne želi da djelo bude anonimno ili oznaceno pseudonimom. 
Članak 29. 
Autor može u svako doba povuci iz prometa odnosno otkupiti primjerke svojeg objavljenog autorskoga djela te uskratiti daljnje korištenje djela u bilo kojem obliku, nakon što prethodno nadoknadi štetu vlasniku primjeraka djela, ako korištenje toga djela može nanijeti štetu autorovom znanstvenom ili umjetnickom ugledu. 
Ako se autorsko djelo iz stavka 1. ovoga clanka ponovno stavi u promet, prijašnji vlasnik primjeraka djela ima pravo prvokupa u roku od trideset dana od dana saznanja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana stavljanja djela u promet. 
Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga clanka ne pripada drugom nositelju autorskoga prava. 
Članak 30. 
Autor ima iskljucivo pravo svoje djelo objaviti, reproducirati ili umnožiti, staviti u promet, prikazati, izvoditi, preraditi ili ga u bilo kojem drugom obliku iskorištavati, ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. 
Članak 31. 
Autori dramskih, dramsko-glazbenih i glazbenih djela imaju iskljucivo pravo davati odobrenje: 
1) za javno predstavljanje i javnu izvedbu tih djela; 
2) za javno prenošenje predstavljanja i izvedbe tih djela bilo kojim sredstvima. 
Autorima dramskih i dramsko-glazbenih djela pripada pravo iz stavka 1. ovoga clanka i na prijevodima tih djela. 
Članak 32. 
Autor ima iskljucivo pravo davati odobrenje: 
1) za emitiranje svojega djela radiodifuzijom ili za priopcavanje javnosti bilo kojim drugim sredstvima bežicnog prijenosa znakova, zvukova ili slika; 
2) za svako priopcavanje javnosti, žicanim ili bežicnim prijenosom svojega djela emitiranoga radiodifuzijom ako to priopcavanje obavlja druga organizacija a ne ona koja ga je prvobitno emitirala radiodifuzijom; 
3) za priopcavanje javnosti preko zvucnika ili bilo kojega drugoga slicnog uredaja za prijenos znakova, zvukova ili slika svojega djela emitiranoga radiodifuzijom. 
Članak 33. 
Autori književnih, znanstvenih i glazbenih djela imaju is- 
kljucivo pravo davati odobrenje: 
1) za snimanje tih djela instrumentima za mehanicku reprodukciju; 
2) za javnu izvedbu tih djela snimljenih instrumentima za mehanicku reprodukciju. 
Članak 34. 
Odobrenje dano za javno predstavljanje i javnu izvedbu, za javno prenošenje predstavljanja i izvedbe, za javno emitiranje radiodifuzijom, ili za kakvo drugo priopcavanje javnosti, ne sadržava odobrenje za snimanje djela instrumentima za snimanje zvukova ili slika. 
Organizacija za radiodifuziju može zašticeno djelo snimiti vlastitim sredstvima i samo za svoje potrebe, za cije je emitiranje dobila odobrenje i može ponovno emitirati te snimke, uz naknadu i bez novog odobrenja autora, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Snimke iz stavka 2. ovoga clanka mogu se predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal. 
Članak 35. 
Organizacije za radiodifuziju mogu i bez odobrenja autora emitirati snimke djela snimljenih na dopušten nacin instrumentima za mehanicku reprodukciju, kao što su fonografske, magnetofonske, magnetoskopske i njima slicne snimke, ali su dužne poštovati sva druga prava autora. 
Članak 36. 
Autor književnoga djela ima iskljucivo pravo davati odobrenje za javno recitiranje i citanje svojega djela. 
Članak 37. 
Autor ima iskljucivo pravo davati odobrenje za prilagodavanje, obradu ili drugu preinaku svojega djela. 
Članak 38. 
Autori književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetnickih djela imaju iskljucivo pravo davati odobrenje: 
1) za kinematografsko prilagodavanje ili reproduciranje tih djela i za promet tako prilagodenih ili reproduciranih djela; 
2) za javno prikazivanje i za javnu izvedbu tako prilagodenih ili reproduciranih djela. 
Kinematografsko djelo stvoreno prilagodavanjem ili reproduciranjem književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetnickih djela zašticeno je kao i izvorno djelo, cime se ne zadire u pravo autora prilagodenog ili reproduciranog djela. 
Prilagodavanje u bilo kojem umjetnickom obliku kinematografskih djela koja potjecu od književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetnickih djela ne smije se obavljati bez odobrenja autora djela, niti bez odobrenja autora tih kinematografskih djela, ako oni to pravo nisu ugovorom prenijeli na proizvodaca. 
Odredbe iz ovoga clanka primjenjuju se i na reprodukciju ili produkciju dobivenu bilo kojim postupkom slicnim kinematografskom. 
Članak 39. 
Autori izvornih djela likovne umjetnosti glede tih djela, a autori književnih, znanstvenih i glazbenih djela glede svojih izvornih rukopisa - imaju pravo od vlasnika tih djela odnosno rukopisa biti obaviješteni o novom vlasniku. 
Ako je izvornik jednog djela likovne umjetnosti odnosno izvorni rukopis preprodan, prodavatelj mora omoguciti njihovu autoru udio od pet posto od prodajne cijene (pravo slijedenja). 
Vlasnik djela likovne umjetnosti te vlasnik književnih, znanstvenih i glazbenih rukopisa iz stavka 1. ovoga clanka dužni su autora, na njegov zahtjev, obavješcivati o novom vlasniku. 
Autor se ne može unaprijed odreci prava slijedenja. 
Pravo slijedenja ne može se prenositi pravnim poslovima za života autora, ali se može nasljedivati. Nakom smrti autora ono prelazi na njegove nasljednike, bilo po zakonu ili izjavom posljednje volje. 
Pravo slijedenja ne može biti predmet prisilnog izvršenja ni bilo kakva raspolaganja. 
Odredbe iz ovoga clanka ne primjenjuju se na djela arhitekture i na djela primijenjene umjetnosti. 
Članak 40. 
Autori djela likovnih umjetnosti, fotografskih djela i slicnih djela mogu zabraniti izlaganje pojedinih svojih djela ako za to imaju moralnog interesa. 
Autor ne može zabraniti izlaganje djela koja pripadaju muzejima, galerijama i slicnim organizacijama. 
Članak 41. 
Autor ima iskljucivo pravo davati odobrenje za prevodenje svojega djela. 
Članak 42. 
Ako autor djela objavljenoga na stranom jeziku koje uživa zaštitu po odredbama Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetnickih djela ne prevede to djelo na hrvatski jezik u roku od deset godina od dana objave djela ili u tom roku ne dopusti drugome da to djelo prevede, takvo djelo može se prevoditi na hrvatski jezik i bez odobrenja autora. 
Autor djela prevedenoga na temelju odredbe iz stavka 1. ovoga clanka zadržava pravo na naknadu i sva ostala autorska prava na prevedeno djelo. 
Članak 43. 
Autorsko djelo objavljeno na stranom jeziku koje uživa zaštitu po odredbama Svjetske konvencije o autorskom pravu, a ne po odredbama Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetnickih djela, može se i bez odobrenja autora prevoditi na hrvatski jezik, uz uvjete predvidene u clanku 44. i 46. ovoga Zakona. 
Članak 44. 
Autorsko djelo predvideno u clanku 43. ovoga Zakona može se bez odobrenja autora prevesti na hrvatski jezik: 
a) ako do isteka roka od sedam godina od dana prvog objavljivanja djela prevodenje toga djela nije obavljeno odnosno prijevod toga djela nije objavljen na doticnom jeziku, ili su objavljena izdanja vec iscrpljena; 
2) ako zainteresirani državljanin Republike Hrvatske dobije odobrenje od ministarstva nadležnoga za poslove kulture da takvo djelo prevede i objavi na hrvatskom jeziku. 
Članak 45. 
Ministarstvo nadležno za poslove kulture dat ce odobrenje za prevodenje iz clanka 44. ovoga Zakona samo ako zahtjevatelj odobrenja dokaže da je od autora zahtijevao odobrenje da prevede djelo i da objavi prijevod, ali da nije uspio doci do autora ili dobiti njegovo odobrenje. 
Ako zahtjevatelj odobrenja nije uspio doci do autora djela, dužan je prijepis svojega podneska kojim je zahtijevao odobrenje uputiti izdavacu cije se ime nalazi na djelu te diplomatskom ili konzularnom predstavništvu države ciji je državljanin autor djela, ako je njegovo državljanstvo poznato, ili tijelu koje je odredila vlada te države. 
Ministarstvo nadležno za poslove kulture zahtijevano odobrenje za prevodenje nece dati prije isteka roka od dva mjeseca od dana kada je zahtjevatelj odobrenja prijepis svojega podneska kojim je zahtijevao odobrenje uputio izdavacu i tijelu iz stavka 2. ovoga clanka. 
Članak 46. 
Odobrenje za prevodenje može se dati vecem broju osoba. 
Dobiveno odobrenje ne može se prenositi na drugu osobu. 
Zahtjevatelj odobrenja dužan je autoru isplatiti naknadu za korištenje njegova djela i poštovati ostala prava autora prevedenoga djela. 
Ministarstvo nadležno za poslove kulture nece dati odobrenje ako je autor povukao djelo iz prometa odnosno otkupio primjerke djela za cije je prevodenje zahtijevano odobrenje. 
Članak 47. 
Na teritoriju Republike Hrvatske dopušteno je bez odobrenja autora: 
1) objavljivanje i reproduciranje pojedinih dijelova književnoga, znanstvenog ili umjetnickoga djela u svrhe nastave; 
2) pretiskivanje u povremenim publikacijama aktualnih Članaka u kojima se raspravlja o opcim pitanjima od javnog interesa, ako autor reproduciranje tih Članaka nije izricito zabranio; 
3) reproduciranje u novinama i povremenim publikacijama pojedinih aktualnih fotografija, ilustracija, tehnickih nacrta i sl., objavljenih u drugim novinama i povremenim publikacijama; 
4) reproduciranje umjetnickih djela izloženih na ulicama i trgovima, osim ako je reprodukcija kiparskog djela dobivena otiskom iz kalupa; 
5) reproduciranje kiparskih i slikarskih djela te djela arhitekture pomocu fotografije u novinama i casopisima, osim ako je autor to izricito zabranio. 
Odredbe iz stavka 1. ovoga clanka na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na objavljivanje i reproduciranje u dnevnom i povremenom tisku, na filmu, u filmskim novostima i preko radiodifuzije. 
U svim slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka mora se jasno oznaciti ime i prezime autora, izvorno djelo i podrijetlo posudbe. 
U slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka autor ima pravo na naknadu i sva druga prava po ovom Zakonu. 
Članak 48. 
Na teritoriju Republike Hrvatske dopušteno je bez odobrenja autora i bez placanja naknade za korištenje: 
1) predstavljanje i izvedba književnog ili umjetnickoga djela u svrhe i u obliku nastave, ako se to predstavljanje odnosno izvedba obavlja bez naplacivanja ulaznica ili drugih oblika naplacivanja te prilikom školskih svecanosti na koje je pristup besplatan; 
2) objavljivanje izvješca o objavljenim književnim, umjetnickim i znanstvenim djelima, u kojima se sadržaj tih djela reproducira na originalan i skraceni nacin; 
3) izlaganje djela na javnim izložbama, osim onih djela cije izlaganje autor zabrani, ako se toga prava nije odrekao u ugovoru; 
4) reproduciranje vec objavljenoga djela radi osobnog usavršavanja, ako reprodukcija nije namijenjena ni pristupacna javnosti; 
5) reproduciranje djela slikarstva kroz kiparstvo i obratno te reproduciranje djela arhitekture kroz slikarstvo ili kiparstvo; 
6) doslovno navodenje ulomaka (citata) iz djela koje je na zakonit nacin postalo pristupacno javnosti, uz uvjet da to bude u skladu s dobrim obicajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima postici, te da se prilikom citiranja naznaci izvor i ime autora, ako se njegovo ime nalazi u izvoru; 
7) reproduciranje ili prilagodavanje kopija racunalnoga programa od strane korisnika radi korištenja u svrhu za koju je taj program pribavljen, za arhivske svrhe i za zamjenu izgubljene, uništene ili dotrajale kopije. 
U slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka autor zadržava sva druga prava po ovom Zakonu. 
Članak 49. 
Bez odobrenja autora i bez placanja naknade za korištenje mogu se objaviti preko tiska i radiotelevizije, radi obavješcivanja o tekucim dogadajima, govori namijenjeni javnosti održani u Hrvatskom državnom saboru Republike Hrvatske i tijelima lokalne uprave i samouprave, sudovima i drugim državnim tijelima, znanstvenim, umjetnickim i drugim organizacijama te na javnim skupovima i službenim svecanostima. 
Bez odobrenja autora i bez placanja naknade za korištenje mogu se o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode davati u dnevnom i povremenom tisku i preko radiodifuzije samo kraca izvješca. 
Bez odobrenja autora ne može se sastaviti zbirka njegovih djela navedenih u stavku 1. i 2. ovoga clanka. 
U slucajevima iz stavka 1. i 2. ovoga clanka autor zadržava sva druga prava po ovom Zakonu. 
Članak 50. 
Za iskorištavanje narodnih književnih i umjetnickih tvorevina javnom izvedbom placa se naknada kao za javnu izvedbu autorskih djela. Naknada je prihod državnog proracuna. 
Iskorištavanje narodnih književnih i umjetnickih tvorevina u svakom drugom obliku slobodno je. 
Osobe koje iskorištavaju narodne književne i umjetnicke tvorevine dužne su naznaciti podrijetlo djela i suzdržati se od sakacenja i nedostojne upotrebe djela. 
O zaštiti prava iz stavka 3. ovoga clanka brinu se odgovarajuce organizacije autora i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 
Poglavlje IV. 
PRENOŠENJE AUTORSKOGA PRAVA 
1. Opseg prenošenja 
Članak 51. 
Pravo autora na iskorištavanje djela može se u cijelosti ili djelomice, uz naknadu ili bez naknade, prenositi na pojedince ili na pravne osobe za trajanja autorskoga prava ili za odredeno vrijeme. 
Osoba na koju je preneseno pravo iskorištavanja autorskoga djela ne može to pravo prenositi na trecu osobu bez suglasnosti nositelja toga prava, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Članak 52. 
Osoba na koju je preneseno pravo iskorištavanja autorskoga djela nije ovlaštena pri korištenju unositi u autorsko djelo bilo kakve izmjene, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno. 
Članak 53. 
Samo autor može na drugoga prenijeti pravo iskorištavanja djela i korisniku dopustiti da djelo u odredenom pravcu i opsegu izmijeni ili preradi. 
2. Prenošenje autorskim ugovorima 
1) Zajednicke odredbe o autorskim ugovorima 
Članak 54. 
Svoja prava iskorištavanja djela autor prenosi na drugoga autorskim ugovorom, kao što su izdavacki ugovor, ugovor o prikazivanju, ugovor o izvedbi, ugovor o kinematografskom djelu, ugovor o emitiranju djela preko radija ili televizije, ugovor o snimanju djela instrumentima za registraciju zvukova i slika, ugovor o preradi (adaptaciji) djela, ugovor o prijenosu prava na prevodenje djela i sl. 
Članak 55. 
Autorski ugovori sklapaju se u pisanu obliku. 
Autorski ugovor koji nije sklopljen u pisanu obliku nema pravni ucinak, ako zakonom nije drukcije odredeno. 
Članak 56. 
Autorski ugovor sadržava osobito: imena ugovornih stranaka, naziv autorskoga djela koje je predmet ugovora, nacin korištenja autorskoga djela, visinu, nacin i rokove placanja naknade ako se djelo koristi uz naknadu. 
Pri utvrdivanju naknade za korištenje autorskoga djela, gdje god je to moguce, uzimaju se u obzir: kvaliteta djela, mogucnost prodaje djela, materijalna korist koju druga ugovorna stranka postiže korištenjem djela i drugi uvjeti kojima se mogu utvrditi rezultati koje autorsko djelo postiže u zadovoljavanju društvenih potreba. 
Članak 57. 
Ako se korištenjem autorskoga djela ostvari prihod koji je u ocitu nerazmjeru s ugovorenom autorskom naknadom, autor ima pravo zahtijevati da mu se odredi odnosno osigura pravicniji udio u prihodu ostvarenom korištenjem njegova djela izmjenom ugovora o korištenju djela. 
Članak 58. 
Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno. 
Ništetan je autorski ugovor kojim autor prenosi pravo iskorištavanja svojih buducih djela. 
Članak 59. 
Autor je dužan za trajanja autorskog ugovora suzdržavati se od postupaka koji bi ometali korisnika u ostvarivanju prenesenog autorskoga prava. 
Članak 60. 
Na autorske ugovore primjenjuju se odredbe zakona kojima se ureduju obvezni odnosi, ako odredbama ovoga Zakona nije drukcije odredeno. 
2) Izdavacki ugovor 
Članak 61. 
Izdavackim ugovorom autor prenosi na izdavaca pravo objavljivanja autorskoga djela tiskanjem odnosno umnožavanjem. 
Izdavac je dužan autorsko djelo objaviti, na svakom primjerku djela na vidljivu mjestu oznaciti ime i prezime autora ako autor ne želi da djelo bude anonimno ili oznaceno pseudonimom, autoru platiti naknadu ako se djelo koristi uz naknadu, brinuti se o uspješnom raspacavanju primjeraka djela te autora, na njegov zahtjev, povremeno obavješcivati o raspacavanju primjeraka autorskoga djela. 
Izdavackim ugovorom autor može na izdavaca prenijeti i pravo prevodenja svojega djela radi njegova objavljivanja na drugim jezicima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. 
Članak 62. 
Zastupnik autora može sklopiti izdavacki ugovor samo za ona djela koja su navedena u njegovoj punomoci. 
Zastupnik ograniceno poslovno sposobnost autora ne može sklopiti izdavacki ugovor bez pristanka autora da se djelo objavi. 
Članak 63. 
Izdavacki ugovor sadržava osobito: opseg i trajanje korištenja prava koja autor prenosi na izdavaca, rok u kojemu je izdavac dužan objaviti djelo te visinu naknade. 
Ako se naknada za korištenje djela utvrduje u postotku od maloprodajne cijene prodajnih primjeraka autorskoga djela, izdavackim ugovorom mora se odrediti i najniži iznos naknade koji je izdavac dužan platiti bez obzira na broj prodanih primjeraka, a i rok isplate toga iznosa. 
Članak 64. 
Za trajanja izdavackog ugovora autor ne može pravo objavljivanja odnosno umnožavanja autorskoga djela na istom jeziku ustupiti trecoj osobi, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Pravo objavljivanja novinskih Članaka autor može istodobno ustupiti vecem broju korisnika, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Članak 65. 
Ako izdavackim ugovorom nije drukcije odredeno, smatra se da je autor tim ugovorom prenio na izdavaca pravo na objavljivanje samo jednoga bibliografskog izdanja odnosno pravo na samo jedno umnažanje. 
Članak 66. 
Rukopis ili drugi izvornik autorskoga djela koje je predmet izdavackog ugovora ostaje vlasništvo autora, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Članak 67. 
Ako izdavackim ugovorom nije drukcije odredeno, izdavac je dužan u slucaju novih izdanja autorskoga djela omoguciti autoru unošenje poboljšanja ili izmjenu djela, uz uvjet da to ne uzrokuje prevelike troškove za izdavaca i da ne mijenja karakter djela. 
Članak 68. 
Ako djelo propadne zbog više sile nakon njegove predaje izdavacu radi objavljivanja, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripadala da je djelo bilo objavljeno. 
Ako zbog više sile propadne pripremljeno izdanje prije njegova stavljanja u promet, izdavac ima pravo prirediti novo izdanje, a autoru pripada naknada za propalo izdanje, ali ne i za istovjetno novo izdanje. 
U slucaju djelomicne propasti pripremljenog izdanja zbog više sile prije njegova stavljanja u promet, izdavac ima pravo, bez naknade autora, umnožiti samo onoliko primjeraka koliko je propalo. 
Članak 69. 
Izdavacki ugovor prestaje: smrcu autora prije završetka autorskoga djela, iscrpljenjem naklade svih ugovorenih izdanja i prestankom ugovora. 
Autor može zahtijevati raskid izdavackog ugovora ako izdavac nakon iscrpljenja jednog izdanja ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja u roku od jedne godine od dana kad je autor to zahtijevao, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Ako autor ne preda izdavacu autorsko djelo u ugovorenom roku ili ako izdavac ne izda djelo u ugovorenom roku, izdavac odnosno autor može zahtijevati raskid ugovora i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora a, osim toga, autor ima pravo zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade. 
Ako rok za izdavanje djela nije utvrden ugovorom, izdavac je dužan objaviti djelo u primjerenom roku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje rukopisa ili drugog izvornoga djela. 
Članak 70. 
Ugovor o objavljivanju Članaka, crteža i bilješki u novinama, casopisima i drugom povremenom tisku ne mora biti sklopljen u pisanu obliku. 
Članak 71. 
Ako izdavac za trajanja izdavackog ugovora, a najkasnije nakon isteka tri godine od dana izdavanja djela, ako ugovorom nije odreden dulji rok, namjerava neprodane primjerke djela prodati kao papir za preradu, dužan je prije toga ponuditi autoru da ih otkupi, i to po cijeni koju bi dobio ako bi ih prodao kao papir za preradu. 
Ako autor ne otkupi ili otkupi djelomice ponudene primjerke djela, izdavac može preostale primjerke djela prodati kao papir za preradu. 
3) Ugovor o prikazivanju i ugovor o izvedbi 
Članak 72. 
Ugovorom o prikazivanju odnosno ugovorom o izvedbi autor djela prenosi na korisnika pravo javnog prikazivanja ili izvedbe autorskog djela, a korisnik se obvezuje to djelo prikazati odnosno izvesti u odredenom roku, na nacin i uz uvjete koji su odredeni ugovorom. 
Članak 73. 
Pravo prikazivanja odnosno pravo izvedbe odredenog autorskoga djela autor može istodobno prenijeti na veci broj korisnika, ako se ugovorom nije odrekao toga prava. 
Članak 74. 
Ugovor o prikazivanju odnosno ugovor o izvedbi sadržava osobito: nacin prikazivanja odnosno nacin izvedbe autorskoga djela i podrucje na kojemu se djelo može koristiti. 
Članak 75. 
Ako autor ne preda korisniku djelo (rukopis, partituru i sl.) u ugovorenom roku, ili korisnik djelo ne prikaže odnosno ne izvede u ugovorenom roku, autor odnosno korisnik može zahtijevati raskid ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora. 
Ako se ugovor raskine krivnjom korisnika djela, autor ima i pravo zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade. 
Rukopis, partitura ili drugi izvornik autorskoga djela koje je predmet ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi ostaje vlasništvo autora, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Članak 76. 
Korisnik ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi dužan je autoru omoguciti uvid u prikazivanje odnosno izvedbu djela, ostvariti tehnicke uvjete prikazivanja odnosno izvedbe djela koji osiguravaju poštovanje autorskih moralnih prava te autoru ili njegovu zastupniku dostavljati program i povremeno ga obavješcivati o prihodima od prikazivanja odnosno izvedbe djela. 
Odnosi autora i organizacija za radioteleviziju kao korisnika autorskoga djela, u smislu stavka 1. ovoga clanka, reguliraju se ugovorom. 
4) Ugovor o kinematografskom djelu 
Članak 77. 
Ugovorom o kinematografskom djelu smatraju se ugovori autora kinematografskoga djela (ugovor o scenariju, ugovor o filmskoj režiji, ugovor o filmskoj glazbi, ugovor sklopljen s glavnim crtacem) te ugovor o pojedinim autorskim doprinosima kinematografskom djelu. 
Autori kinematografskoga djela prenose ugovorom na proizvodaca prava snimanja, reproduciranja, stavljanja u promet i javnog prikazivanja kinematografskoga djela. 
Proizvodac je dužan kinematografsko djelo staviti u promet i autore kinematografskoga djela obavješcivati, na njihov zahtjev, o ostvarenom prometu djela. 
Ugovorena naknada za snimanje kinematografskoga djela ne obuhvaca naknadu za reproduciranje i javno prikazivanje kinematografskoga djela. 
Članak 78. 
Za trajanja ugovora o kinematografskom djelu autori kinematografskoga djela ne mogu prava snimanja, reproduciranja, stavljanja u promet i javnog prikazivanja prenijeti na trecu osobu, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Ako proizvodac na kojega su autori prenijeli pravo snimanja ne snimi djelo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora, autori mogu zahtijevati raskid ugovora i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora te zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade. 
5) Prenošenje nasljedivanjem 
Članak 79. 
Glede prenošenja autorskoga prava nasljedivanjem primjenjuju se odredbe Zakona o nasljedivanju, ako iz ovoga Zakona ne proistjece što drugo. 
6) Briga o poštovanju i zaštiti autorskih moralnih prava nakon smrti autora 
Članak 80. 
Nakon smrti autora o poštovanju i zaštiti njegovih autorskih moralnih prava brinu se, ako autor nije odredio drukcije, za vrijeme trajanja autorskih imovinskih prava njegovi nasljednici, organizacija autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu djela, druge organizacije iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 
Nakon prestanka imovinskih prava autora o poštovanju i zaštiti njegovih autorskih moralnih prava brinu se organizacije navedene u prethodnom stavku i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 
Poglavlje V. 
TRAJANJE AUTORSKOGA PRAVA 
Članak 81. 
Autorska imovinska prava traju za života autora i pedeset godina nakon njegove smrti ako odredbama ovoga Zakona za pojedine vrste autorskog imovinskoga prava nije drukcije odredeno. 
Ako je nositelj autorskog imovinskoga prava, u smislu clanka 24. ovoga Zakona, pravna osoba, autorsko pravo prestaje nakon isteka pedeset godina od objave djela, odnosno pedeset godina nakon ostvarivanja racunalnog programa. 
Članak 82. 
Autorsko imovinsko pravo na kinematografsko djelo prestaje nakon isteka pedeset godina od smrti autora djela koji je posljednji umro. 
Autorsko imovinsko pravo na kinematografsko djelo koje ima karakter fotografskoga djela prestaje nakon isteka dvadeset pet godina od dana kada je djelo završeno. 
Članak 83. 
Autorsko imovinsko pravo na fotografsko djelo, na djelo proizvedeno slicnim postupkom i na djelo primijenjene umjetnosti prestaje nakon isteka dvadeset pet godina od objave djela. 
Članak 84. 
Autorsko imovinsko pravo na anonimno autorsko djelo i autorsko djelo objavljeno pod pseudonimom prestaje nakon isteka pedeset godina, odnosno nakon isteka dvadeset pet godina ako su u pitanju djela iz clanka 82., stavka 2. i clanka 83. ovoga Zakona - od objave tih djela. 
Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju glede identiteta autora ili ako autor otkrije svoj identitet, autorsko imovinsko pravo traje onoliko vremena koliko bi trajalo da je autorsko djelo objavljeno pod imenom i prezimenom autora. 
Članak 85. 
Trajanje autorskog imovinskoga prava koje zajednicki pripada suradnicima autorskoga djela pocinje od smrti suradnika koji je posljednji umro. 
Članak 86. 
Autorska moralna prava traju i nakon prestanka trajanja autorskih imovinskih prava. 
Članak 87. 
Rokovi navedeni u clancima od 81. do 85. ovoga Zakona pocinju teci od 1. sijecnja godine koja dolazi neposredno nakon godine u kojoj je autor umro odnosno nakon objave djela. 
Članak 88. 
Nakon prestanka autorskih imovinskih prava za korištenje autorskoga djela placa se posebna naknada ako je to predvideno posebnim zakonom. 
Poglavlje VI. 
OSTVARIVANJE AUTORSKOGA PRAVA 
Članak 89. 
Autor može svoja autorska prava ostvarivati osobno ili preko zastupnika. 
Članak 90. 
Djelatnost ostvarivanja autorskih prava mogu obavljati, uz odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove kulture, organizacije autora i drugih nositelja autorskih prava te druge specijalizirane organizacije za ostvarivanje autorskih prava (Hrvatska autorska agencija i dr.). 
Za ostvarivanje autorskoga prava koje obavlja organizacija navedena u stavku 1. ovoga clanka, osim prava navedenih u stav-ku 3. ovoga clanka, potrebna je punomoc autora, odnosno nositelja autorskoga prava. 
Autorska prava javne izvedbe nescenskih glazbenih i književnih djela (mala prava), ukljucujuci i prava iz clanka 32. i 36. ovoga Zakona organizacija autora može ostvarivati i bez punomoci autora, odnosno drugoga nositelja autorskih prava. 
Ministarstvo nadležno za poslove kulture dat ce odobrenje predvideno u stavku 1. ovoga clanka onoj organizaciji koja ispunjava strucne kriterije za ostvarivanje autorskih prava. 
Strucne kriterije iz stavka 4. ovoga clanka utvrduje ministar kulture svojim aktom. 
Članak 91. 
Ako za javnu izvedbu nescenskih književnih i glazbenih djela nije sklopljen autorski ugovor ili ugovorom nije utvrdena visina naknade, organizacije autora mogu ostvarivati naknadu za autore tih djela u visini što su je te organizacije utvrdile opcim aktom. Ako se radi o emitiranju Hrvatske radiotelevizije, za visinu autorske naknade utvrdene opcim aktom organizacije autora potrebna je suglasnost ministarstva nadležnoga za poslove kulture. 
Članak 92. 
Za zastupanje pred sudovima i drugim tijelima organizacija autora odnosno organizacija iz clanka 90. ovoga Zakona mora imati posebnu punomoc autora cije je pravo predmet spora. 
Članak 93. 
Za zastupanje pred sudovima i drugim tijelima radi ostvarivanja autorskih prava navedenih u clanku 90., stavku 3. ovoga Zakona organizaciji autora odnosno organizaciji iz clanka 90. ovoga Zakona nije potrebna posebna punomoc autora. 
Spor iz stavka 1. ovoga clanka organizacija autora odnosno organizacija iz clanka 90. ovoga Zakona može pokrenuti i voditi u svoje ime, ali je dužna o ostvarenim pravima položiti racun autoru. 
Članak 94. 
Priredivaci kulturno-umjetnickih priredaba i drugi korisnici autorskih djela dužni su pribaviti odobrenje za izvedbu odnosno za prikazivanje djela u slucajevima u kojima je ono po odredbama ovoga Zakona potrebno, te organizaciji autora odnosno organizaciji iz clanka 90. ovoga Zakona, bez odgadanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana izvedbe odnosno prikazivanja, dostavljati programe izvedenih odnosno prikazanih djela i uplacivati autorske naknade za iskorištavanje tih djela. 
Na zahtjev autora, odnosno organizacije iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona nadležna policijska uprava ili policijska stanica zabranit ce održavanje priredbe na kojoj se koriste autorska djela, odnosno drugo korištenje autorskog djela, ako priredivac, odnosno drugi korisnik autorskog djela nema odobrenje autora, odnosno organizacije iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona. 
Korisnici autorskih djela dužni su organizaciji koja ostvaruje autorska prava dati sve podatke relevantne za ostvarivanje autorskih prava te omoguciti uvid u odgovarajucu dokumentaciju. 
Na zahtjev organizacije za ostvarivanje autorskih prava financijska policija pružit ce joj pomoc pri obavljanju poslova ostvarivanja autorskih prava. 
Poglavlje VII. 
ZAŠTITA AUTORSKOGA PRAVA 
Članak 95. 
Osoba cije je autorsko imovinsko pravo ili autorsko moralno pravo povrijedeno može zahtijevati zaštitu toga prava i naknadu štete koja joj je povredom nanesena. 
Članak 96. 
Na zahtjev tužitelja sud može u presudi narediti: 
1) da se tuženiku zabranjuje daljnja povreda autorskoga prava; 
2) da se predmeti kojima je nanesena povreda autorskom pravu unište ili preinace; 
3) da se presuda objavi na trošak tuženika. 
Članak 97. 
Na zahtjev tužitelja koji ucini vjerojatnim da je njegovo autorsko pravo povrijedeno, sud može i prije donošenja presude narediti da se privremeno oduzmu ili iskljuce iz prometa predmeti ili da se zabrani nastavljanje zapocetih postupaka kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom pravu. 
Članak 98. 
Ako osoba koja javno iskorištava autorsko djelo pri tom iskorištavanju ne oznaci ime i prezime autora, autor može od takve osobe zahtijevati odgovarajucu naknadu štete i naknadnu objavu autorova imena i prezimena, na prikladan nacin te da se toj osobi zabrani ponavljanje takve povrede. 
Članak 99. 
Autorsko pravo ne može biti predmet prisilnog izvršenja. 
Predmet prisilnog izvršenja može biti imovinska korist koja potjece od autorskoga djela. 
Nedovršena djela i neobjavljeni rukopisi ne mogu biti predmet prisilnog izvršenja. 
Dio drugi 
PRAVA UMJETNIKA IZVOĐACA 
Poglavlje I. 
UVODNE ODREDBE 
Članak 100. 
Umjetnici izvodaci književnih, glazbenih i drugih umjetnickih djela za svoje izvedbe imaju prava utvrdena ovim Zakonom. 
Prava umjetnika izvodaca ni na koji nacin ne utjecu na prava autora djela navedenih u stavku 1. ovoga clanka. 
Članak 101. 
Umjetnici izvodaci, u smislu ovoga Zakona jesu osobe i umjetnicki ansambli koji na umjetnicki nacin prikazuju, recitiraju, deklamiraju, pjevaju, sviraju, plešu ili na drugi nacin izvode književna, glazbena i druga umjetnicka djela. 
Članak 102. 
Umjetnik izvodac državljanin Republike Hrvatske ili strani državljanin koji ima uobicajeno boravište u Republici Hrvatskoj, za svoje izvedbe ostvarene ili korištene u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, ima prava po ovom Zakonu. 
Umjetnik izvodac - strani državljanin ili osoba bez državljanstva, za svoje izvedbe ostvarene ili korištene u Republici Hrvatskoj ima prava po ovom Zakonu u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila medunarodnim ugovorima ili na temelju fakticnog reciprociteta. 
Poglavlje II. 
SADRŽAJ PRAVA UMJETNIKA IZVOĐACA 
Članak 103. 
Umjetnik izvodac ima imovinska i moralna prava predvidena ovim Zakonom. 
Pod imovinskim pravima, u smislu stavka 1. ovoga clanka, razumijevaju se prava umjetnika izvodaca na iskorištavanje izvedbi. 
Pod moralnim pravima, u smislu stavka 1. ovoga clanka razumijeva se pravo umjetnika izvodaca da njegovo ime odnosno pseudonim bude navedeno pri priopcenju javnosti njegove izvedbe, a i na svakoj snimci ili omotu snimke te izvedbe, pravo da se usprotivi deformiranju, skracenju ili drugom mijenjanju njegove izvedbe, korištenju ili raspacavanju snimljene izvedbe koja sadržava tehnicke ili druge nedostatke te nedostojnom korištenju snimaka kojima se vrijeda cast i ugled umjetnika izvodaca. 
Članak 104. 
Ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno, izvedba se, bez odobrenja umjetnika izvodaca, ne može: 
1) emitirati preko radija ili televizije; 
2) snimati zvucno ili vizualno i zvucno i vizualno; 
3) umnožavati snimljeno; 
4) stavljati u promet snimljeno (primjerci snimaka); 
5) neposredno priopcavati javnosti preko zvucnika ili drugih tehnickih naprava izvan prostorije ili mjesta izvedbe. 
U slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka umjetnik izvodac ima pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno. 
Pravo na naknadu imaju svi umjetnici izvodaci, ako ugovorom nije drukcije odredeno. 
Clan umjetnickog ansambla koji napusti ansambl ima pravo na udio u naknadi za izvedbu u kojoj je sudjelovao. 
Članak 105. 
Organizacije za radiodifuziju mogu i bez odobrenja umjetnika izvodaca emitirati snimke izvedaba snimljenih na dopušten nacin instrumentima za mehanicku reprodukciju, ali su dužne poštovati sva druga prava umjetnika izvodaca. 
Ako za ostvarivanje prava navedenog u stavku 1. ovoga clanka visina izvodacke naknade nije odredena ugovorom, organizacija umjetnika izvodaca može utvrditi visine izvodackih naknada opcim aktom. Ako se radi o emitiranju Hrvatske radiotelevizije, za visinu naknade utvrdene opcim aktom organizacije umjetnika izvodaca potrebna je suglasnost ministarstva nadležnoga za poslove kulture. 
Članak 106. 
Bez odobrenja umjetnika izvodaca i bez placanja naknade, dopušteno je: 
1) korištenje izvedbe radi nastave i znanstvenoistraživackoga rada; 
2) korištenje kratkih odlomaka izvedbe pri izvješcivanju o tekucim dogadajima; 
3) snimanje izvedbe od strane organizacije za radiodifuziju vlastitim sredstvima snimanja i samo za vlastitu emisiju (efemerni snimci), ako ima odobrenje za emitiranje. 
Snimke iz stavka 1., tocke 3) ovoga clanka mogu se nakon emitiranja predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal ili ponovno emitirati uz naknadu. 
Članak 107. 
Ako se snimljena izvedba koja je puštena u prodaju koristi za priopcavanje javnosti, osim emitiranja preko radija ili televizije (sekundarno korištenje), korisnik placa posebnu naknadu organizacijama umjetnika izvodaca. 
Posebnu naknadu iz prethodnog stavka korisnik placa u visini koju utvrduju organizacije umjetnika izvodaca opcim aktom. Ta visina ne može prelaziti 40% visine autorske naknade utvrdene za odnosna korištenja prema odredbi iz clanka 91. ovoga Zakona. 
Članak 108. 
Prava umjetnika izvodaca koji je u radnom odnosu ureduju se opcim aktom organizacije s kojom je umjetnik izvodac u radnom odnosu, u skladu s ovim Zakonom. 
Opcim aktom iz stavka 1. ovoga clanka ne mogu se ograniciti moralna prava umjetnika izvodaca, priznata ovim Zakonom. 
Organizacija s kojom je umjetnik izvodac u radnom odnosu može se koristiti izvedbom umjetnika izvodaca bez njegova odobrenja ako je izvedba umjetnika izvodaca u okviru njegove radne obveze. 
Članak 109. 
Ako izvedba umjetnika izvodaca koji je u radnom odnosu prelazi okvire njegove radne obveze ili se izvedba prenosi na drugu organizaciju, umjetniku izvodacu pripada pravo na naknadu. 
Poglavlje III. 
PRIJENOS PRAVA UMJETNIKA IZVOĐACA 
Članak 110. 
Umjetnik izvodac može svoje pravo na iskorištavanje izvedbe, u cijelosti ili djelomice, uz naknadu ili bez naknade, za trajanja toga prava, prenositi ugovorom na drugu osobu (izvodacki ugovor). 
Osoba na koju je preneseno pravo na iskorištavanje izvedbe ne može to pravo prenositi na trecu osobu bez suglasnosti umjetnika izvodaca, ako izvodackim ugovorom nije drukcije odredeno. 
Članak 111. 
Izvodacki ugovor sklapa se u pisanu obliku. 
Izvodacki ugovor koji nije sklopljen u pisanu obliku nema pravni ucinak. 
Članak 112. 
Izvodacki ugovor sadržava: imena ugovornih stranaka, vrstu i nacin korištenja izvedbe, ime autora i naziv autorskoga djela koje se izvodi te visinu, nacin i rokove placanja naknade. 
Osim elemenata navedenih u stavku 1. ovoga clanka, izvodacki ugovor koji se odnosi na snimanje izvedbe i emitiranje snimke preko radija ili televizije sadržava i broj emitiranja i razdoblje u kojem se može emitirati, a izvodacki ugovor koji se odnosi na umnožavanje snimke sadržava i broj primjeraka koji se mogu umnožiti. 
Poglavlje IV. 
TRAJANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐACA 
Članak 113. 
Imovinska prava umjetnika izvodaca predvidena ovim Zakonom traju 20 godina, i to: 
1) za snimljene izvedbe - od isteka godine u kojoj su snimljene; 
2) za izvedbe koje nisu snimljene - od isteka godine u kojoj su izvedene; 
3) za emisije - od isteka godine u kojoj su emitirane. 
Članak 114. 
Moralna prava umjetnika izvodaca traju i nakon prestanka trajanja njegovih imovinskih prava. 
Poglavlje V. 
OSTVARIVANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐACA 
Članak 115. 
Umjetnik izvodac može svoja prava ostvarivati neposredno ili preko zastupnika. 
Članak 116. 
Djelatnost ostvarivanja prava umjetnika izvodaca mogu obavljati, uz odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove kulture, organizacije umjetnika izvodaca te druge specijalizirane organizacije za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca. 
Za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca organizacijama iz stavka 1. ovoga clanka potrebna je punomoc umjetnika izvodaca. 
Ministarstvo nadležno za poslove kulture dat ce odobrenje predvideno u stavku 1. ovoga clanka onoj ustanovi, udruzi ili drugoj organizaciji koja ispunjava strucne kriterije za ostvarivanje autorskih prava. 
Strucne kriterije iz stavka 4. ovoga clanka utvrduje ministar kulture svojim aktom. 
Članak 117. 
Organizacije za radiodifuziju i ostali korisnici dužni su organizaciji koja zastupa umjetnika izvodaca dostavljati potpune podatke o korištenju izvedbe. 
Korisnici izvedbe iz stavka 1. ovoga clanka dužni su organizaciji koja zastupa umjetnika izvodaca dostaviti i po jedan primjerak izvodackog ugovora. 
Članak 118. 
Umjetnicki ansambl ostvaruje prava umjetnika izvodaca preko osoba koje ovlaste clanovi toga ansambla. 
Ako u izvedbi glazbenog ili drugog umjetnickoga djela, osim umjetnickog ansambla, sudjeluju dirigent, solisti i nositelji glavnih uloga koji nisu clanovi umjetnickog ansambla, pravo na davanje odobrenja iz clanka 104. ovoga Zakona pripada i tim umjetnicima izvodacima, ako izmedu njih i umjetnickog ansambla nije drukcije ugovoreno. 
Poglavlje VI. 
ZAŠTITA PRAVA UMJETNIKA IZVOĐACA 
Članak 119. 
Umjetnik izvodac cije je imovinsko ili moralno pravo povrijedeno može zahtijevati zaštitu toga prava i naknadu štete koja mu je povredom nanesena. 
Na zahtjev tužitelja cije je pravo umjetnika izvodaca povrijedeno, sud može u presudi narediti: 
1) da se tužitelju zabranjuje daljnja povreda prava; 
2) da se predmeti kojima je nanesena povreda pravu unište ili preinace; 
3) da se presuda objavi na trošak tuženika. 
Na zahtjev tužitelja koji ucini vjerojatnim da je pravo umjetnika izvodaca povrijedeno, sud može i prije donošenja presude narediti da se privremeno oduzmu ili iskljuce iz prometa predmeti kojima se nanosi povreda i da se zabrani nastavljanje zapocetih postupaka kojima bi se mogla nanijeti povreda pravu umjetnika izvodaca. 
Članak 120. 
Ako korisnik izvedbe, pri korištenju, ne navede ime odnosno pseudonim umjetnika izvodaca, u skladu s odredbom iz clanka 103. ovoga Zakona, umjetnik izvodac može zahtijevati zabranu ponavljanja takve povrede, naknadnu objavu, na prikladan nacin, imena odnosno pseudonima i naknadu štete. 
Dio treci 
KAZNENE ODREDBE 
Članak 121. 
Tko pod svojim imenom ili pod imenom drugog objavi, prikaže, izvede ili prenese tude autorsko djelo, ili dopusti da se to ucini, kaznit ce se za kazneno djelo zatvorom do pet godina. 
Tko bez navodenja imena ili pseudonima autora objavi, prikaže ili prenese tude autorsko djelo na kojem je oznaceno ime ili pseudonim autora, ili dopusti da se to ucini, kaznit ce se za kazneno djelo novcanom kaznom ili kaznom zatvora do godinu dana. 
Tko na nedopušten nacin unese dijelove tudeg autorskoga djela u svoje autorsko djelo, kaznit ce se za kazneno djelo novcanom kaznom ili kaznom zatvora do godinu dana. 
Tko deformira, skrati ili na drugi nacin mijenja tude autorsko djelo, kaznit ce se za kazneno djelo novcanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. 
Članak 122. 
Tko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskoga prava, odnosno organizacije iz clanka 90., stavka 1. ovog Zakona, ako je ona ovlaštena dati odobrenje, kada je odobrenje po odredbama ovog Zakona potrebno, objavi, preradi, obradi, reproducira, prikaže, izvede, prenese, prevede, snimi, neovlašteno stavi u promet, javno izloži, prenese sredstvima javnog priopcavanja ili na koji drugi nacin iskoristi radi stjecanja imovinske koristi, autorsko djelo, zašticeno ovim Zakonom, kaznit ce se za kazneno djelo novcanom kaznom ili kaznom zatvora do pet godina. 
U slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka kada je pocinitelj djelo izvršio u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, kaznit ce se za kazneno djelo zatvorom do pet godina. 
Članak 123. 
Tko bez odobrenja umjetnika izvodaca, umjetnickog ansambla, dirigenta, soliste ili nositelja glavne uloge, ako je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno, emitira izvedbu preko radija ili televizije, snimi izvedbu, umnoži snimljenu izvedbu, stavi u promet snimljenu izvedbu ili je priopci javnosti, kaznit ce se za kazneno djelo novcanom kaznom. 
Članak 124. 
Kazneni postupak za kaznena djela iz clanka 121., stavka 3. i 4. ovoga Zakona pokrece se po privatnoj tužbi. 
Članak 125. 
Novcanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 500 do 1.000 DEM kaznit ce se za prekršaj organizacija, poslodavac, ili pojedinac ako: 
1) bez odobrenja autora ili drugoga nositelja autorskoga prava, odnosno organizacije iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona, ako je ona ovlaštena dati odobrenje kada je takvo odobrenje po odredbama ovoga Zakona potrebno, objavi, preradi, obradi, reproducira, prikaže, izvede, prenese, prevede, snimi, neovlašteno stavi u promet, prenese sredstvima javnog priopcavanja ili na koji drugi nacin iskoristi autorsko djelo zašticeno ovim Zakonom; 
2) ako bez navodenja imena ili pseudonima autora ili pod drugim imenom, objavi, prikaže, izvede, prenese, ili na drugi nacin iskoristi autorsko djelo na kojemu je oznaceno ime ili pseudonim autora, ili dopusti da se to ucini, ili ako deformira, skrati ili na drugi nacin mijenja autorsko djelo ili upotrijebi djelo na nacin kojim se vrijeda cast ili ugled autora. 
Za postupak iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se za prekršaj novcanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 200 DEM odgovorna osoba u organizaciji, odnosno kod poslodavca. 
Članak 126. 
Novcanom kaznom od 4,50 do 45 kuna kaznit ce se za prekršaj poduzece ili druga pravna osoba odnosno poslodavac ako bez odobrenja umjetnika izvodaca, umjetnickog ansambla, dirigenta, soliste ili nositelja glavne uloge, ako je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno, emitira izvedbu preko radija ili televizije, snimi izvedbu, umnoži snimljenu izvedbu, stavi u promet snimljenu izvedbu ili je priopci javnosti (Članak 104.). 
Za postupak iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se za prekršaj i odgovorna osoba u poduzecu ili drugoj pravnoj osobi odnosno kod poslodavca novcanom kaznom od 1 do 10 kuna. 
Članak 127. 
Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje kaznenoga djela iz clanka 121. i clanka 122., stavka 1. i 2. ovoga Zakona, ili koji su nastali izvršenjem kaznenoga djela, odnosno predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja iz clanka 125. i clanka 126. stavka 1. ovoga Zakona, oduzet ce se. 
Članak 128. 
Organizacija, poslodavac, ili pojedinac koji postupi protivno clanku 94., stavku 1. ili organizaciji iz clanka 90., stavka 1. ne dostavi program izvedenih, prikazanih ili emitiranih djela s tocnim podacima, ili ako u programu navede netocno podatke o izvedenom, odnosno prikazanom autorskom djelu, kaznit ce se za prekršaj novcanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 200 do 500 DEM. 
Odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba kod poslodavca kaznit ce se za prekršaj u slucaju iz stavka 1. ovoga clanka novcanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 100 DEM. 
Članak 129. 
Novcanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 300 do 500 DEM kaznit ce se za prekršaj organizacija, poslodavac ili pojedinac ako organizaciji za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca ne dostavi: 
1) potpune podatke o korištenju izvedbe (Članak 117., stavak 1.); 
2) primjerak izvodackog ugovora (Članak 117., stavak 2.). 
Za postupak iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se za prekršaj i odgovorna osoba u organizaciji, odnosno kod poslodavca novcanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 100 DEM. 
Dio cetvrti 
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 130. 
Postojece organizacije koje obavljaju djelatnost ostvarivanja autorskih prava, odnosno ostvarivanja prava umjetnika izvodaca, nastavljaju s radom i dužne su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 58/93.) podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove kulture zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava ili za obavljanje djelatnosti ostvarivanja prava umjetnika izvodaca. 
Ministarstvo nadležno za poslove kulture donijet ce rješenje povodom zahtjeva za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava u smislu clanka 90., stavka 1. i 4. ovoga Zakona odnosno djelatnosti ostvarivanja prava umjetnika izvodaca u smislu clanka 116., stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. 
Organizacija iz stavka 1. ovoga clanka koja ne dobije odobrenje prema odredbi clanka 90. stavka 1. i 4. i clanka 116. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 58/93.) prestaje s radom kada rješenje postane konacno. 
Članak 131. 
Na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 58/93.) prestaje biti na snazi Zakona o naknadama za izvodenje narodnih 
književnih i umjetnickih tvorevina ("Narodne novine", br. 1/73.) i odredba iz clanka 5. Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prosvjete i kulture koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republicki zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.). 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU 

ZASTUPNICKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Na temelju clanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU 
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu, koji je donio Zastupnicki dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 30. lipnja 1999. godine. 
Broj: 01-081-99-1358/2
Zagreb, 8. srpnja 1999. 
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tudman, v. r. 

ZAKON 
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU 

Članak 1. 
U Zakonu o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 53/91., 58/93. i 9/99. - procišceni tekst) u clanku 2. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase: 
"Autorsko djelo smatra se objavljenim kada je voljom autora ili druge ovlaštene osobe postalo pristupacno javnosti na bilo koji nacin. 
Javnost, u smislu odredaba ovoga Zakona, oznacava veci broj osoba izvan uobicajenog užeg kruga osoba koje su usko povezane rodbinskim ili prijateljskim vezama. 
Javnim iskorištavanjem autorskoga djela razumijeva se svako iskorištavanje djela koje je pristupacno javnosti ili iskorištavanje u prostoru koji je pristupacan svakomu." 
Članak 2. 
U clanku 3. stavku 2. podstavak 1. mijenja se i glasi: 
"- pisana djela svake vrste ukljucujuci i racunalne programe". 
Podstavak 12. briše se. 
Članak 3. 
Članak 4. mijenja se i glasi: 
"Zbirke autorskih djela, podataka ili druge grade, bez obzira jesu li citljive strojno ili na drugi nacin, koje su prema izboru ili rasporedu grade samostalne tvorevine, uživaju autorskopravnu zaštitu kao takve. 
Zaštita koju uživa zbirka iz stavka 1. ovoga clanka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji nacin ne utjece na autorska prava koja postoje na samim djelima, podacima ili gradi." 
Članak 4. 
Članak 30. mijenja se i glasi: 
"Autor ima iskljucivo pravo davati odobrenje za objavljivanje, reproduciranje ili umnožavanje djela, stavljanje u promet izvornika ili umnoženih primjeraka djela ukljucujuci i njihov uvoz, prikazivanje, izvodenje, preradivanje ili za iskorištavanje djela u bilo kojem drugom obliku, ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. 
Iskljucivo pravo stavljanja u promet iz stavka 1. ovoga clanka iscrpljuje se prvom prodajom ili bilo kojim drugim prijenosom vlasništva nad izvornikom ili umnoženim primjercima autorskoga djela u Republici Hrvatskoj, koje se obavlja uz odobrenje autora, glede tog izvornika odnosno primjeraka djela. 
Odredba stavka 2. ovoga clanka ne utjece na pravo autora da odobri uvoz izvornika ili umnoženih primjeraka djela u odredenu državu, osim ako je medunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku drukcije propisano." 
Članak 5. 
Iza clanka 30. dodaje se Članak 30a. koji glasi: 
"Članak 30a. 
Autori racunalnih programa, kinematografskih i s njima izjednacenih djela iz clanka 3. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona i djela ugradenih na nosace zvuka (fonograme) imaju iskljucivo pravo davati odobrenje za iznajmljivanje izvornika ili umnoženih primjeraka tih djela. 
Odredba stavka 1. ovoga clanka ne primjenjuje se na iznajmljivanje racunalnih programa kada sam program nije bitan predmet najma. 
Iskljucivo pravo iznajmljivanja iz stavka 1. ovoga clanka ne iscrpljuje se glede izvornika odnosno umnoženih primjeraka djela koji su uz odobrenje autora stavljeni u promet prodajom ili na bilo koji drugi nacin." 
Članak 6. 
Clanci 35., 42., 43., 44., 45. i 46. brišu se. 
Članak 7. 
U clanku 47. stavku 1. tocki 5) rijec: "reproduciranje" zamjenjuje se rijecju: "objavljivanje". 
Članak 8. 
Članak 81. Zakona mijenja se i glasi: 
"Autorska imovinska prava traju za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, a ako ta prava zajednicki pripadaju suradnicima na stvaranju autorskoga djela, taj rok racuna se od smrti suradnika koji je posljednji umro. 
Autorsko imovinsko pravo na autorskom djelu nepoznatog autora i autorskom djelu koje je objavljeno pod pseudonimom traje sedamdeset godina od objave djela. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju glede identiteta autora ili ako autor otkrije svoj identitet, autorsko imovinsko pravo traje onoliko vremena koliko bi trajalo da je autorsko djelo objavljeno pod imenom i prezimenom autora. 
Ako je nositelj autorskoga imovinskoga prava, u smislu clanka 24. ovoga Zakona, pravna osoba, autorsko pravo traje sedamdeset godina od objave djela odnosno sedamdeset godina od ostvarenja racunalnih programa. 
Rokovi navedeni u ovome clanku pocinju teci od 1. sijecnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je autor umro odnosno godinu u kojoj je djelo objavljeno odnosno ostvareno." 
Članak 9. 
Clanci 82., 83., 84., 85. i 87. brišu se. 
Članak 10. 
Članak 90. mijenja se i glasi: 
"Djelatnost ostvarivanja autorskih prava mogu obavljati, uz odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, udruge autora i drugih nositelja autorskih prava te druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava. 
Za ostvarivanje autorskih prava koje obavlja udruga autora ili druga specijalizirana pravna osoba navedena u stavku 1. ovoga clanka potrebna je punomoc autora ili drugoga nositelja autorskih prava. 
Iznimno, autorska prava javne izvedbe nescenskih glazbenih ili književnih djela, ukljucujuci i prava iz clanka 32. i 36. ovoga Zakona (mala prava), udruga autora koja ima odobrenje za ostvarivanje tih prava može ostvarivati i bez punomoci autora ili drugoga nositelja autorskih prava. 
Zavod daje odobrenje iz stavka 1. ovoga clanka, ako udruga autora odnosno druga pravna osoba udovoljava mjerilima glede strucnih znanja potrebnih za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava koja pravilnikom propisuje ravnatelj Zavoda. 
Ako udruga autora odnosno druga pravna osoba specijalizirana za ostvarivanje autorskih prava prestane udovoljavati propisanim mjerilima za obavljanje te djelatnosti, izdano odobrenje stavit ce se izvan snage." 
Članak 11. 
U clanku 91. druga recenica koja glasi: "Ako se radi o emitiranju Hrvatske radio-televizije, za visinu autorske naknade utvrdene opcim aktom organizacije autora potrebna je suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture" briše se. 
Članak 12. 
Članak 97. mijenja se i glasi: 
"Na prijedlog autora ili drugoga nositelja autorskih prava, njihove udruge ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava, kojim se ucini vjerojatnim da je autorsko pravo povrijedeno ili da postoji neposredna opasnost od povrede prava, sud može odrediti: 
1) da se privremeno oduzmu ili iskljuce iz prometa predmeti odnosno sredstva kojima se povreduje autorsko pravo ili, koji služe za povredu autorskog prava ili, koji su nastali kao posljedica povrede autorskoga prava ili predmeti odnosno sredstva koji mogu služiti kao dokazi o ucinjenoj povredi autorskoga prava, 
2) da se zabrani nastavljanje zapocetih radnji kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom pravu ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povreduje autorsko pravo. 
Ako postoji opasnost da bi kasnije izvodenje dokaza o povredi autorskoga prava moglo biti otežano ili onemoguceno ili, ako postoji opasnost od nastanka teško nadoknadive štete ili, ako postoji opravdana opasnost da privremene mjere odredene u stavku 1. ovoga clanka nece biti ucinkovite, sud ce odrediti takve mjere, a da o tome prethodno ne obavijesti drugu stranu. 
Postupak po prijedlogu za odredivanje privremenih mjera je hitan. 
Na pitanja u svezi s odredivanjem privremenih mjera koja nisu uredena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuce odredbe Ovršnog zakona." 
Članak 13. 
U clanku 104. stavak 1. mijenja se i glasi: 
"Ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno, umjetnik izvodac ima iskljucivo pravo davati odobrenje za: 
1) emitiranje izvedbe preko radija ili televizije, 
2) priopcavanje javnosti izvedbe preko zvucnika ili drugih tehnickih naprava izvan prostorije ili mjesta izvedbe, 
3) snimanje izvedbe zvucno ili vizualno ili zvucno i vizualno, 
4) izravno ili neizravno umnožavanje snimljene izvedbe u cijelosti ili djelomicno, 
5) stavljanje u promet izvornika ili umnoženih primjeraka snimljene izvedbe ukljucujuci njihov uvoz i iznajmljivanje." 
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: 
"Na prava umjetnika izvodaca na odgovarajuci nacin primjenjuju se odredbe clanka 30. stavka 2. i 3. i clanka 30a. stavka 3. ovoga Zakona." 
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. 
Članak 14. 
Članak 105. briše se. 
Članak 15. 
Članak 107. mijenja se i glasi: 
"Ako se snimljena izvedba koja je stavljena u promet koristi za emitiranje preko radija ili televizije ili drugo priopcavanje javnosti (sekundarno korištenje), umjetnik izvodac ima pravo na naknadu. 
Ako za emitiranje ili drugo priopcavanje javnosti izvedbe umjetnika izvodaca nije sklopljen izvodacki ugovor ili ugovorom nije utvrdena visina naknade, udruga umjetnika izvodaca može ostvarivati izvodacku naknadu u visini koju je ta udruga utvrdila svojim pravilnikom." 
Članak 16. 
U clanku 113. broj: "20" zamjenjuje se rijecju: "pedeset". 
Tocka 3) briše se. 
Članak 17. 
Članak 116. mijenja se i glasi: 
"Djelatnost ostvarivanja prava umjetnika izvodaca mogu obavljati, uz odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, udruge umjetnika izvodaca i drugih nositelja prava umjetnika izvodaca te druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca. 
Zavod daje odobrenje iz stavka 1. ovoga clanka, ako udruga umjetnika izvodaca odnosno druga pravna osoba udovoljava mjerilima glede strucnih znanja potrebnih za obavljanje djelatnosti ostvarivanja prava umjetnika izvodaca koja pravilnikom propisuje ravnatelj Zavoda. 
Za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca udruzi umjetnika izvodaca odnosno drugoj specijaliziranoj pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga clanka potrebna je punomoc umjetnika izvodaca odnosno drugoga nositelja prava umjetnika izvodaca. 
Ako udruga umjetnika izvodaca odnosno druga pravna osoba specijalizirana za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca prestane udovoljavati propisanim mjerilima za obavljanje te djelatnosti, izdano odobrenje stavit ce se izvan snage." 
Članak 18. 
U clanku 119. stavku 2. tocki 1) rijec: "tužitelju" zamjenjuje se rijecju: "tuženiku". 
Stavak 3. mijenja se i glasi: 
"Na prijedlog umjetnika izvodaca ili drugoga nositelja prava umjetnika izvodaca, njihove udruge ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca, kojim se ucini vjerojatnim da je pravo umjetnika izvodaca povrijedeno ili da postoji neposredna opasnost od povrede prava, sud može odrediti: 
1) da se privremeno oduzmu ili iskljuce iz prometa predmeti odnosno sredstva kojima se povreduje pravo umjetnika izvodaca ili, koji služe za povredu prava umjetnika izvodaca ili, koji su nastali kao posljedica povrede prava umjetnika izvodaca ili predmeti odnosno sredstva koji mogu služiti kao dokazi o ucinjenoj povredi prava umjetnika izvodaca; 
2) da se zabrani nastavljanje zapocetih radnji kojima bi se mogla nanijeti povreda prava umjetnika izvodaca ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povreduje pravo umjetnika izvodaca." 
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase: 
"Ako postoji opasnost da bi kasnije izvodenje dokaza o povredi prava umjetnika izvodaca moglo biti otežano ili onemoguceno ili, ako postoji opasnost od nastanka teško nadoknadive štete ili, ako postoji opravdana opasnost da privremene mjere odredene u stavku 3. ovoga clanka nece biti ucinkovite, sud ce odrediti takve mjere, a da o tome prethodno ne obavijesti drugu stranu. 
Postupak po prijedlogu za odredivanje privremenih mjera je hitan. 
Na pitanja u svezi s odredivanjem privremenih mjera koja nisu uredena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuce odredbe Ovršnoga zakona." 
Članak 19. 
Iza clanka 120. dodaje se dio A., B. i C. i clanci koji glase: 
"Dio drugi A 
PRAVA PROIZVOĐACA FONOGRAMA 
Članak 120a. 
Proizvodacem fonograma smatra se osoba koja prva snimi zvukove izvedbe ili druge zvukove. 
Ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno, proizvodaci fonograma imaju iskljucivo pravo davati odobrenje za: 
1) izravno ili neizravno umnožavanje svojih fonograma u cijelosti ili djelomicno; 
2) stavljanje u promet izvornika ili umnoženih primjeraka svojih fonograma ukljucujuci njihov uvoz i iznajmljivanje. 
U slucajevima iz stavka 2. ovoga clanka proizvodaci fonograma imaju pravo na naknadu, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno. 
Proizvodaci fonograma imaju pravo na naknadu i u slucaju kada se fonogram koji je stavljen u promet koristi za emitiranje preko radija ili televizije ili za drugo priopcavanje javnosti (sekundarno korištenje). 
Prava proizvodaca fonograma traju pedeset godina racunajuci od kraja godine u kojoj je fonogram izdan, a ako nije izdan, od kraja godine u kojoj je snimanje obavljeno. 
Na prava proizvodaca fonograma primjenjuju se na odgovarajuci nacin odredbe clanka 30., stavaka 2. i 3., clanka 30a., stavka 3., te Članaka 106., 115., 116., 117. i 119. ovoga Zakona. 
Strani proizvodaci fonograma imaju prava propisana ovim Zakonom u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila medunarodnim ugovorima ili na temelju stvarne uzajamnosti. 
Prava proizvodaca fonograma ne utjecu ni na koji nacin na prava autora i prava umjetnika izvodaca. 
Dio drugi B 
PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU 
Članak 120b. 
Ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno, organizacija za radiodifuziju ima iskljucivo pravo davati odobrenje za: 
1) reemitiranje svojih emitiranja žicama ili bez žica, 
2) snimanje svojih emitiranja, 
3) umnožavanje snimaka svojih emitiranja, 
4) priopcavanje javnosti svojih televizijskih emitiranja, ako je takvo priopcavanje pristupacno javnosti uz placanje ulaznice. 
Emitiranje je, u smislu odredaba ovoga Zakona, svaki prijenos žicama, bez žica ili satelitom koji je namijenjen javnom primanju zvukova, ili slika i zvukova, ili njihovu predstavljanju ukljucujuci i prijenos enkriptiranim satelitskim signalom kad je od strane organizacije za radiodifuziju ili uz njezino odobrenje javnosti pružena mogucnost opskrbe sredstvima za dekodiranje takva signala. 
U slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka organizacija za radiodifuziju ima pravo na naknadu, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno. 
Prava organizacija za radiodifuziju traju pedeset godina racunajuci od kraja godine emitiranja. 
Na prava organizacija za radiodifuziju primjenjuju se na odgovarajuci nacin odredbe Članaka 106. i 119. ovoga Zakona. 
Strane organizacije za radiodifuziju imaju prava propisana ovim Zakonom u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila medunarodnim ugovorima ili na temelju stvarne uzajamnosti. 
Prava organizacija za radiodifuziju ne utjecu ni na koji nacin na prava autora, prava umjetnika izvodaca i prava proizvodaca fonograma. 
Dio drugi C 
INSPEKCIJSKI NADZOR I UPRAVNE MJERE 
Članak 120c. 
Inspekcijski nadzor nad radom udruga iz clanka 90. i 116. ovoga Zakona obavlja inspekcija za autorsko pravo i srodna prava u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. 
Nadzor iz stavka 1. ovoga clanka mogu obavljati i drugi državni službenici koje ovlasti ravnatelj Zavoda. 
U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten zahtijevati uvid u sve isprave i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskog prava, prava umjetnika izvodaca te prava proizvodaca fonograma. 
Ako inspektor u provodenju nadzora utvrdi da udruga obavlja djelatnost ostvarivanja autorskih prava odnosno prava umjetnika izvodaca ili prava proizvodaca fonograma protivno izdanom odobrenju, rješenjem ce narediti otklanjanje utvrdenih nedostataka u odredenom roku. 
U slucaju iz stavka 4. ovoga clanka inspektor podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz clanka 129a. ili 129b. ovoga Zakona. 
Članak 120d. 
Nadzor nad uvozom ili prijenosom preko granicne crte izvornika ili umnoženih primjeraka autorskoga djela, snimljene izvedbe ili fonograma obavlja nadležna carinarnica. 
Na zahtjev nositelja prava predvidenih ovim Zakonom nadležna carinarnica ce, uz uvjete i na nacin predviden carinskim propisima, obustaviti puštanje u slobodni promet neovlašteno umnoženih primjeraka autorskih djela, snimljenih izvedaba umjetnika izvodaca odnosno fonograma. 
Nadležna carinarnica iz stavka 1. ovoga clanka podnosi nadležnim državnim tijelima kaznenu prijavu zbog kaznenog djela odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja." 
Članak 20. 
Clanci 121., 122., 123. i 124. brišu se. 
Članak 21. 
Iza clanka 124. dodaju se clanci 124a. i 124b. koji glase: 
"Članak 124a. 
Tko bez odobrenja ovlaštenoga distributera enkriptiranoga satelitskoga signala proizvodi ili obavlja montažu, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi nacin stavlja u promet materijalni ili nematerijalni uredaj ili sustav za dekodiranje takva signala, ako zna ili mora znati da taj uredaj ili sustav poglavito služi za dekodiranje enkriptiranoga satelitskoga signala, 
kaznit ce se za kazneno djelo novcanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine (Članak 120b. stavak 2.). 
Ako je pocinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. ovoga clanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrocena znatna šteta, a pocinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrocenja takve štete, 
kaznit ce se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. 
Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za pocinjenje kaznenoga djela ili su nastali pocinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. i 2. ovoga clanka oduzet ce se i uništiti. 
Članak 124b. 
Tko prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegova ovlaštenoga distributera ili obavlja daljnju distribuciju takva signala, ako zna ili mora znati da je takav signal neovlašteno dekodiran, 
kaznit ce se za kazneno djelo novcanom kaznom (Članak 120b. stavak 2.). 
Ako je pocinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. ovoga clanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrocena znatna šteta, a pocinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrocenja takve štete, 
kaznit ce se novcanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine." 
Članak 22. 
Članak 125. mijenja se i glasi: 
"Novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba ako: 
1) bez odobrenja autora pod svojim imenom ili imenom drugoga objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi nacin priopci javnosti tude autorsko djelo ili dopusti da se to ucini (Članak 27.), 
2) bez odobrenja autora uništi, izoblici, nagrdi ili na drugi nacin izmijeni autorsko djelo ili uporabi djelo na nacin kojim se vrijeda cast ili ugled autora (Članak 27.), 
3) bez navodenja imena ili pseudonima autora, osim ako autor želi ostati nepoznat, objavi, prikaže, izvede ili na bilo koji drugi nacin priopci javnosti njegovo autorsko djelo (Članak 28.), 
4) bez odobrenja autora ili drugoga nositelja autorskih prava, udruge autora ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njihovoj zabrani, objavi, reproducira ili umnoži, uveze ili stavi u promet izvornik ili umnožene primjerke djela, prikaže, izvede, snimi, emitira, priopci sredstvima javnoga priopcavanja, prevede, prilagodi, obradi ili na drugi nacin preradi autorsko djelo ili iskoristi djelo u bilo kojem drugom obliku (Članak 30.), 
5) bez odobrenja autora ili drugoga nositelja autorskih prava, udruge autora ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njihovoj zabrani, iznajmi izvornik ili umnožene primjerke racunalnoga programa, kinematografskog i s njime izjednacenog djela ili djela ugradenog na fonogram (Članak 30a.). 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka pocini fizicka osoba, kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna." 
Članak 23. 
Članak 126. mijenja se i glasi: 
"Novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba ako: 
1) bez odobrenja umjetnika izvodaca pod svojim imenom ili imenom drugoga objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi nacin priopci javnosti tudu izvedbu ili dopusti da se to ucini (Članak 103. stavak 3.), 
2) bez navodenja imena ili pseudonima umjetnika izvodaca, osim ako umjetnik izvodac želi ostati nepoznat, objavi, prikaže, prenese ili na drugi nacin priopci javnosti njegovu izvedbu (Članak 103. stavak 3.), 
3) bez odobrenja umjetnika izvodaca uništi, izoblici, nagrdi ili na drugi nacin izmijeni snimljenu izvedbu ili je uporabi na nacin kojim se vrijeda cast ili ugled umjetnika izvodaca (Članak 103. stavak 3.), 
4) bez odobrenja umjetnika izvodaca ili drugoga nositelja prava umjetnika izvodaca, udruge umjetnika izvodaca ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca iz clanka 116., stavka 1. ovoga Zakona, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njihovoj zabrani, emitira ili priopci izvedbu javnosti, snimi izvedbu, umnoži snimljenu izvedbu, uveze, stavi u promet ili iznajmi izvornik ili umnožene primjerke snimljene izvedbe (Članak 104.). 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka pocini fizicka osoba, kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna." 
Članak 24. 
Iza clanka 126. dodaju se clanci 126a. i 126b. koji glase: 
"Članak 126a. 
Novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba ako bez odobrenja proizvodaca fonograma, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njihovoj zabrani, umnoži, uveze, stavi u promet ili iznajmi izvornik ili umnožene primjerke fonograma (Članak 120a. stavak 2.). 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka pocini fizicka osoba, kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna. 
Članak 126b. 
Novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba ako: 
1) bez odobrenja organizacije za radiodifuziju, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njezinoj zabrani, reemitira ili snimi njezino emitiranje, umnoži snimku njezina emitiranja ili priopci javnosti njezino televizijsko emitiranje (Članak 120b. stavak 1.), 
2) bez odobrenja ovlaštenoga distributera enkriptiranoga satelitskoga signala proizvodi ili obavlja montažu, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi nacin stavlja u promet materijalni ili nematerijalni uredaj ili sustav za dekodiranje takva signala, ako takav uredaj ili sustav poglavito služi za dekodiranje enkriptiranoga satelitskoga signala (Članak 120b. stavak 2.), 
3) prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegova ovlaštenoga distributera ili obavlja daljnju distribuciju takva signala (Članak 120b., stavak 2.). 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka pocini fizicka osoba, kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna." 
Članak 25. 
Članak 127. mijenja se i glasi: 
"Za prekršaje iz clanka 125., 126., 126a. i 126b. ovoga Zakona izreci ce se zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za pocinjenje prekršaja ili su nastali pocinjenjem prekršaja bez obzira na to jesu li u vlasništvu pocinitelja. 
Rješenjem o prekršaju iz stavka 1. ovoga clanka odredit ce se uništenje oduzetih predmeta." 
Članak 26. 
Članak 128. mijenja se i glasi: 
"Novcanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba ako udruzi autora ili drugoj pravnoj osobi specijaliziranoj za ostvarivanje autorskih prava ne dostavi potpune podatke o izvedbi odnosno prikazivanju djela (Članak 94.). 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka pocini fizicka osoba, kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna." 
Članak 27. 
Članak 129. mijenja se i glasi: 
"Novcanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba ako udruzi umjetnika izvodaca ili drugoj pravnoj osobi specijaliziranoj za ostvarivanje prava umjetnika izvodaca ne dostavi potpune podatke o korištenju izvedbe ili primjerak izvodackoga ugovora (Članak 117.). 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka pocini fizicka osoba, kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna." 
Članak 28. 
Iza clanka 129. dodaju se clanci 129a. i 129b. koji glase: 
"Članak 129a. 
Novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba ako djelatnost ostvarivanja autorskih prava, prava umjetnika izvodaca ili prava proizvodaca fonograma obavlja bez odobrenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo ili protivno odobrenju Zavoda (Članak 90. stavak 1. i Članak 116. stavak 1.). 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka pocini fizicka osoba, kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna. 
Članak 129b. 
Novcanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit ce se pravna osoba ako prekršaj iz Članaka 125., 126., 126a., 126b., 128., 129. i 129a. ovoga Zakona pocini radi stjecanja imovinske koristi. 
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit ce se novcanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna. 
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka pocini fizicka osoba radi stjecanja imovinske koristi, kaznit ce se novcanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna." 
Članak 29. 
Ovaj Zakon primjenjuje se na sva autorska djela i izvedbe umjetnika izvodaca u pogledu kojih imovinska prava nisu prestala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 30. 
Ovaj Zakon primjenjuje se i na fonograme i na njima snimljene izvedbe od cijega prvoga snimanja nije proteklo pedeset godina racunajuci od pocetka kalendarske godine u kojoj je stupio na snagu ovaj Zakon. 
Članak 31. 
Postupci pokrenuti prema clanku 96., 98., 119. i 120. ovoga Zakona radi zaštite prava autora i prava umjetnika izvodaca koji do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu završeni dovršit ce se u skladu s propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 32. 
Ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo donijet ce pravilnik iz Članaka 90. i 116. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 33. 
U tekstu Zakona, u odgovarajucem padežu, rijeci: "organizacija autora" zamjenjuju se rijecima: "udruga autora", rijeci: "druge organizacije iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona" rijecima: "druge specijalizirane pravne osobe iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona", rijeci: "odnosno organizacija iz clanka 90. ovoga Zakona" rijecima: "odnosno specijalizirana pravna osoba iz clanka 90. ovoga Zakona", rijeci: "odnosno organizacije iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona" rijecima: "odnosno udruga autora ili specijalizirana pravna osoba iz clanka 90., stavka 1. ovoga Zakona", rijeci: "organizacija koja ostvaruje autorska prava", "organizacija za ostvarivanje autorskih prava" rijecima: "udruga autora ili druga specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskih prava", rijeci: "organizacije umjetnika izvodaca" rijecima: "udruga umjetnika izvodaca", rijeci: "organizacija koja zastupa umjetnika izvodaca" rijecima: "udruga umjetnika izvodaca ili druga specijalizirana pravna osoba koja zastupa umjetnika izvodaca", rijeci: "prisilno izvršenje" rijecju: "ovrha", rijeci: "opci akt" rijecju: "pravilnik", rijeci: "fakticni reciprocitet" rijecima: "stvarna uzajamnost", rijeci: "anonimno djelo" rijecima: "djelo nepoznatog autora", rijec: "anoniman" rijecju: "nepoznat", rijec: "upotrijebiti" rijecju: "uporabiti", rijec: "upotreba" rijecju: "uporaba". 
Članak 34. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 121-12/92-01/02
Zagreb, 30. lipnja 1999. 

ZASTUPNICKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Predsjednik
Zastupnickog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletic, v. r.