|
|
|
|
|
"Vode,
jezera, slapova i ¹uma ima i drugdje, a ipak su Plitvièka jezera na
èitavom svijetu jedna..."
|
|
Plitvice ulaze u niz onih vrhunskih
objekata prirode na¹eg kontinenta, koji se ubraja u dobra europskog
èovjeka, europske kulture i civilizacije uopæe
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
"Divna li su divna Plitvièka jezera,
njim dorasla nema ni kista ni pera..."
ivan vitez trnski (1900)
|
Slapovi jezera Plitvica
su "najdivniji ujutro, kad ih sunèane zrake obasjaju" da su privlaèniji
kad su prepuni od obilja proljetnih ili jesenjih voda, jer tada i èitavi
Sastavci vriju "u najdivnijoj boji duge". |
|
|
|
PRO©ÆANSKO
JEZERO - ime dobilo prema kolcima (pro¹æu) ili prema legendi
po "pro¹nji" Crnoj kraljici za vodom! U jezero utjeèe stalni vodotok
Matica, odnosno spojene vode Cme i Bijele Rijeke. Jezero se nalazi na
nadmorskoj visini od 636 m, povr¹ine 0,68 km2 s najveæom dubinom od
37 m ispred Osmanove drage, odnosno na 370 m udaljenosti od Labudovaèke
barijere. Du¾ina je jezera 2100 m, dok mu ¹irina varira od 180 do 400
m. Na poèetku jezera u smjeru zapada odvaja se Liman draga (od turskog:
liman - zaljev) du¾ine 900 m. |
CIGANOVAC
JEZERO, Ciginovac ili Cigino jezero - ime dobilo prema legendi,
da se u njemu utopio neki "cigan" kada je lovio ribu. Jezero dobiva
vodu iz Pro¹æanskog jezera iskopanim kanalom, ali se dio dotoka drenira
vjerojatno i podzemno kroz vrlo ¹upljikavu sedrenu barijeru - zvanu
Labudovaèka barijera ili nekada imenovana kao Delta. Nadmorska je visina
jezera 620 m uz povr¹inu od 0,07 km2. Najveæa je izmjerena dubina 11
m u sredini jezera. Najzanimljiviji je detalj na jezeru slapi¹te Pro¹æanskog
jezera s uru¹enim sedrenim blokovima u njegovu jugoistoènom dijelu.
Sjeverni rub jezera èini obronak uzvi¹enja Stubica (s èijeg je Tomiæeva
pogledala i najljep¹i pogled na Ciginovac i prostranstvo Pro¹æanskog
jezera), a zapadni su po¹umljeni obronci kosine sjeveroistoène padine
Pro¹æanskog vrha i Muratova rta. |
|
|
OKRUGLJAK
JEZERO - i ime: Okrugljaj, Kruginovac - po okruglom obliku.
Nadmorska je visina jezera 613 m, povr¹ina 0,04 km2, uz najveæu dubinu
jezera od 15 m u podno¾ju Labudovaèke barijere. Na sjeverozapadnoj se
strani u Okrugljak ulijeva oko 7 m visoki slap vode iz Ciginovca, dok
vi¹e od 20 m visoki Labudovaèki slap ukra¹uje dio preko 100 m ¹iroke
presu¹ene sedrene barijere ispod koje se nalaze brojne ¹upljine, polupeæine
i peæine nazvane zajednièkim imenom: ¹piljski park. |
BATINOVAC
JEZERO, ili Bakinovac po seljaku Batiniæu ili po nekoj baki,
koja se u njemu utopila. Nadmorska je visina jezera 610 m, velièina
0,01 km2 uz najveæu dubinu od 5 m. |
|
|
VELIKO
JEZERO ili Jovinovac veliki - u nastavku je manjih vodenih
povr¹ina odijeljenih slapovima manjih kaskada. Nadmorska je visina jezera
607 m, dubina 8 m, a velièine samo 0,02 km2. |
MALO
JEZERO ili Jovinovac mali nalazi se ispod dolomitnog obronka
uzvi¹enja Stubica u blizini staze koja sa sjeveme strane obilazi Gornja
jezera. Nadmorske je visina jezera 605 m, dubina 10 m, a povr¹ina 0,01
km2. Jezero je obraslo niskim raslinjem i prepuno malih slapova. |
|
|
VIR
JEZERO - ime dolazi od vrtlo¾enja vode. Jezero je na nadmorskoj
visini od 598 m, s dubinom od 4 m, a povr¹inom od 0,01 km2. Obraslo
je takoðer niskim raslinjem, dok staza prolazi uz njegov rub. |
GALOVAC
JEZERO - ime je dobilo po kapetanu Galu, koji je potukao Turke
ili po haramba¹i Galoviæu. Nadmorska je visina jezera 582 m, najveæa
dubina 24 m u sjevernom dijelu jezera pod obroncima Stubice, a povr¹ina
mu iznosi 0,12 km2. To je treæe plitvièko jezero po svojoj velièini. |
|
|
MILINO
JEZERO - nazvano prema legendi po Mili Miriæu iz Miriæ ©tropine
koji se utopio u ovom jezeru. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini
od 564 m, dubina mu je sada svega 1 m, a povr¹ina 0,001 km2. |
GRADINSKO
JEZERO ili Jezerce ime je dobilo prema staroj gradini koja
se nekada uzdizala na uzvi¹enju izmedu ovog jezera i jezera Kozjak.
Jezero je na nadmorskoj visini od 553 m, dubina mu je 10 m u najzapadnijem
dijelu, a povr¹ina 0,8 km2. |
|
|
BURGETI
ili BUKOVI - niz malih plitkih jezeraca medusobno odijeljenih
osedrenim preprekama obraslim niskim raslinjem. Ime dolazi od uzburkanog
i uskovitlanog vodenog toka u omanjim udubljenjima koji vrtlo¾eæi svojim
tokom èine buku, bukte ili "vriju". Kao nadmorska visina raèuna se kota
od 534 m nad morem uz dubinu od 2 m i ukupnu povr¹inu od 0,001 km2.
S ju¾ne je strane Burgeta uzvisina Gradina, a sjeverozapadno po¹umljeni
obronci Stubice, koji se spu¹taju do sljedeæeg jezera - jezera Kozjaka. |
KOZJAK
JEZERO ili Kozje jezero ime je dobilo prema legendi, koja ka¾e
da se u jezeru utopilo 30 koza kad su po nedovoljno oèvrslom ledu prelazile
s jedne obale na otoèiæ bje¾eæi od vukova. Jezero je na nadmorskoj visini
od 534 m, najveæa dubina mu je 46 m, a povr¹ina 0,83 km2. Du¾ina jezera
Kozjak iznosi 2350 m, dok mu ¹irina varira od svega 135 m (na liniji
prelaza brodova!) do 670 m u najsjevernijem dijelu u podno¾ju zaseoka
Plitvica. |
|
|
|
|
|
|
|
JEZERO
MILANOVAC ili Milanovo - prema legendi ime je dobilo prema
pastiru Mili, koji se u njemu utopio ili prema mlinaru Mili Peri¹iæu
koji je ovdje imao svoj mlin. Ovo jezero - najveæe od svih Donjih -
nalazi se na visini od 523 m uz dubinu do 18 m u njegovu poèetnom dijelu.
Du¾ina jezera je 470 m, ¹irina od 50 do 90 m, te povr¹ina od 0,03 km2.
|
GAVANOVAC
JEZERO ili Gavanovo - prema legendi u jezeru je nestalo
Gavanovo blago. Jezero je na koti od 514 m nad morem, du¾ine 100 i ¹irine
65 m, odnosno povr¹ine 0,01 km2. Iako razmjerno malo, ima dubinu od
10 m |
|
|
KALUÐEROVAC
JEZERO, Kaluðerovo - po kaluðeru pustinjaku, koji je
nekada davno ¾ivio u polupeæini uz vodu ili u Gornjoj peæini na rubu
kanjona. Jezero se nalazi na visini od 505 m nad morem, dubine 13 m
s povr¹inom od 0,02 km2. Njegova du¾ina iznosi 225 m uz ¹irinu od 70
do 100 m. |
JEZERO
NOVAKOVIÆA BROD- prema kazivanju oznaèuje
prijelaz ili prijevoz Novakoviæa. Od prethodnoga jezera odjeljuje ga
samo 2 m visoka sedrena barijera - posljednje je Plitvièko jezero na
visini od 503 m nad morem, te s dubinom od 3 m i povr¹inom od 0,003
km2. ©irina jezera je 90 m, a du¾ina 50 m. |
|
|
|
|
|