V E L I K A N I

hrvatskoga pjesništva

Značajke i podjela

• Lirika je dobila ime po grčkom glazbenom instrumentu liri uz koji su se u staroj Grčkoj pjevale posebno osjećajne pjesme. Ona svoje najočitije oznake dobiva u lirskoj pjesmi, ispjevanoj najčešće u stihovima , ali je moguće da se pojavi i u ritmičkoj lirskoj prozi. Takvoj je prozi danas najbliže slobodan stih.

• Osjećaji u lirici
  --- Za liriku je presudan jak intenzitet osjećaja koji onda cijelu pjesmu preplavi karakterističnim raspoloženjem. Uz osjećaj bitna je i intenzivna subjektivnost i neposrednost. Pjesnik svoj osjećaj direktno iznosi preko pjesničke slike i ritma . Osjećaja može biti bezbroj kao što je bezbroj motiva i tema kojima je okružen pjesnik. To mogu biti osjećaji zanosa i uzvišenosti, preko intimnih, često bolnih i melankoličnih osjećaja pa do onih gromoglasnih ogorčenja i protesta kod revolucionarnih pjesnika. No, ta emocija u strukturi lirske pjesme u svim stilskim razdobljima nije imala jednak prioritet. U modernističkim pravcima 19. i 20. stoljeća osjećajnost je gurnuta u drugi plan, a najveća se važnost dala formalnim strukturama pjesme, odnosno formi.

• Značenje ritma
  --- Izuzetno značenje u lirskoj pjesmi ima ritam. U ritmu osjećaj nalazi svoj najpotpuniji izraz. Ritmom se jezična materiju preobražava u jezičnu organizaciju u originalnu tvorbenu strukturu. Da nema ritma pjesnikova bi se emocija raspršila u oblike svakodnevnoga govora. Ritam tu strukturu kondenzira i drži na okupu čineći od pjesme jedan zgusnut i harmoničan iskaz.

• Utjecaj mašte
  --- Pored emocija u lirici je izričito važna i mašta. U strukturi pjesme iz stvarnosti su uzeti samo oni njezini elementi koji odgovaraju pjesnikovoj emociji. No i za te elemente nije važno da budu puki odraz stvarnosti, nego oni u pjesnikovoj mašti doživljavaju transformaciju te pjesma dobiva simboliku iza koje stoje mnogobrojne asocijacije i nova značenja. Tako ista pojava kod različitih pjesnika može izazivati različite osjećaje i različite asocijacije. Pred nama se stvara jedan novi vid stvarnosti koja nas nagoni na privrženost pjesmi i traganju za njezinim dubljim smislom i značenjima.

• Kompozicija u lirskoj pjesmi
  --- Budući da pjesma nema fabulu njezina se kompozicija zasniva na organizaciji motiva. Obično postoji osnovni motiv koji se najčešće pojavljuje u prvim stihovima, a onda se na njega asocijativno nadovezuju ostali motivi. Jezik u kojemu se emocija iznosi neposredno preko pjesničke slike ( Tu su posebno važne metafore i simboli kao i druga stilska sredstva jer se njima pomiču, šire i produbljuju značenja riječi ), naziva se pjesnički jezik.

• Podjela lirike

• --- Umjetničko je djelo jedinstvena originalna tvorevina i teško ga je klasificirati. O lirskoj pjesmi kao izrazu te tvorevine često je nemoguće isključivo govoriti o njezinu mjestu u toj klasifikaciji. ( Neka pjesma može biti pejzažna s puno misaonih elemenata. ). U osnovi razlikujemo pjesmu u prozi i lirsku pjesmu. Prema tematskom okviru i emocionalnom tonu pjesma može biti: pejzažna, ljubavna, domoljubna, socijalna, duhovna, humoristična, proturatna, misaona, himna, satirična, epitaf, oda. Neke od ovih pjesama kao što je oda pripadaju prošlim vremenima i nisu više predmet pjesničkih nadahnuća.

----------------------------------------------------------------------------------------

E-MAIL: zeljkox.petrinx@gmail.com