---SITE JE NAMIJENJEN LJUBITELJIMA KNJIŽEVNOSTI , OSOBITO PJESNIŠTVA---
V E L I K A N I
hrvatskoga pjesništva
* * * * *

.
DRAMA
MISLI I IZREKE

ANALIZIRANIH PJESNIKA

- *Antun. Gustav Matoš:
oo Dok je srca, bit će i Kroacije.
- * Miroslav Krleža:
-- -- Nigdar ni tak bilo, da ni nekak bilo, pa ni vazda ne bu da nam nekak ne bu.
- * Ivan Goran Kovačić:
Dobra stvar se ne može izraziti lošim stilom.
- *Antun Branko Šimić:
Pjesnici su čuđenje u svijetu.
- * Dobriša Cesarić:
Sve nas ulice vrijeđaju uvijek istim licima.

 

...
 
KNJIŽEVNI RODOVI
LIRIKA, EPIKA I DRAMA
-
Osobine, podjela i veza s kazalištem

DRAMA

  • Osobine dramske književnosti
    --- U osnovi svake drame nalazi se sukob. Taj se sukob zasniva na suprotstavljenim načelima koji dovode do akcije i reakcije stvarajući dramsku napetost i neodoljivu težnju ka završetku i razrješenju sukoba. Zato je dramska radnja naglašeno napeta i dinamična. Suprotnosti mogu biti ukorijenjene u samom dramskom liku, njegovoj psihološkoj strukturi, mogu se kriti u opreci pojedinca i društva, uopće u razdvojenosti u čovjeku ili u razdvojenosti čovjeka i svijeta. Može to biti neka društvena pojava koju pojedinac pokušava svladati ili neka nedefinirana sila kao što je sudbina kojoj se suprotstavlja čovjekova voljna priroda, neka moralna doktrina koja je u neskladu s individualnim moralnim načelima pojedinca. U drami se te suprotnosti neodoljivo okreću jedna protiv druge i čine bit napetosti dramske radnje. Dramski su likovi zato prikazani s istaknutim crtama karaktera, jednoobrazno, bez slojevitosti i raznolikosti. Likovi su naglašeno humani ili su veliki podlaci, veliki idealisti ili prizemni pragmatičari, oni su strastveni borci ili plašljivci i slabići. Ovakvim se podvojenostima karaktera bolje ističe međusobna suprotnost, čime se potencira neminovnost sukoba. Za dramske su likove važna i psihološka stanja koja se transformiraju u voljne odluke, a koje se onda svjesno i svojevoljno izvršavaju. Drama je tako književni rod u kojem dominira svjesnost i intelekt.
  • Korijeni drame i dramske vrste
    --- Drama se razvila u staroj Grčkoj iz svečanosti posvećenih bogu vina Dionizu. To je bila tragedija koja je oplakivala Dionizijevu smrt, a komedija je nastala iz veselih pjesama zbora ( komosa ) koji je sudjelovao u tim predstavama. Za pretvaranje tih dionizijevskih zbornih svečanosti u pravu kazališnu predstavu zaslužni su glumci koje su uveli Eshil i Sofokle. Prve su dramske predstave tako bile tragedije i komedije, ali su se tijekom vremena razvile i druge dramske vrste: farsa kao podvrsta komedije, pastirska igra zvana pastorala, vodvilj, lakrdija, misteriji, mirakuli i prikazanja nastala iz crkvenih vjerskih obreda, melodrama, drama u užem smislu te u novije vrijeme: antidrama, radio-drama i TV-drama. Posebne vrste drame su opera i opereta. To su zapravo glazbena djela u kojima dramska radnj služi kao osnova sadržaja zvana libret .
  • Temeljne dramske vrste
    --- Temeljne su dramske vrste: tragedija, komedija i drama u užem smislu.
    --- U tragedijama se susrećemo s nesretnim završetkom glavnoga lika koji zbog svojega karaktera ili svojih težnji k nekom duboko plemenitom i uzvišenom cilju stradava. To nije neka slučajna nesreća koju bi se moglo i izbjeći, nego je to ona sudbinska, čovjeku imanentna nesreća koju likovi nose u svojoj prirodi, koja se nameće kao zakonitost i koju se jednostavno ne može izbjeći. ( Zabranjena ljubav između Romea i Đuliete sudbinska je neminovnost njihove propasti. ). Opredjeljujući se za neke visoke ciljeve koji proizlaze iz njihova karaktera, tragični likovi svjesno ili nesvjesno krše neka društvena pravila, kodekse ustaljenih pravila ponašanja i to dovodi do njihova tragična kraja. Zbog uzvišenih ciljeva kao što je ljubav, pravednost, humanizam, istina i slično oni izazivaju divljenje, ali i žaljenje što nisu uspjeli i što su tragično završili.
    --- Komedija prikazuje ono što je svakodnevno u životu, mane i nedostatke pojedinaca i društva. Ona se s tim manama ismijava , vidjevši u njima prekomjerno negativna ljudska ponašanja. Ako su te ljudske slabosti slabijeg intenziteta, komedija poprima karakter dobrodušnog humora.
    Međutim, češće se u komedijama žestoko napadaju nedostatci koji se pojavljuju u svom naraslom neljudskom opsegu. ( Domoljubi koji se bore za svoje materijalne probitke. ) Tada komedija prelazi u satiru, a pojedinačne se ili društvene slabosti prikazuju kao ruglo i veliki nedostatak koji označava nižu stranu života. Kada takvi likovi dožive slom i propast, to se smatra sretnim završetkom jer su s njima i negativnosti, čiji su oni pronositelji, doživjele slom.
    . Komedija se dijeli na nekoliko podvrsta. To je komedija situacije ( intrige ) gdje se komično postiže zapletom u kojemu obično dolazi do iznenadnog obrata zbog neke zablude ili nekog nesporazuma. U komediji karaktera izvrgavaju se ruglu poroci likova koji su dostigli stupanj onog neprihvatljivog i potpuno neljudskog. Društvena komedija najčešće na satiričan način oslikava negativnosti u cijelom društvu ili nekom njegovom dijelu.
    --- Drama u užem smislu na neki način objedinjuje ono što je tragično i komično u životu i time stvarnost prikazuje na realističan način. U takvim se dramama pojavljuju značajni problemi ljudskog ponašanja; nalazimo tu apsurde života, suprotnosti i konflikte kojima je život ispunjen. Teme su moralno i nemoralno, ljubav i mržnja, plemenitost i podlost. U ovakvim djelima negativnosti ne moraju nadvladati ono dobro i pozitivno, nego se ovdje afirmira težnja suprotstavljanja onom neprihvatljivom i nedostojnom. U modernim se drama puno toga odigrava u psihologiji likova, u njihovim unutarnjim konfliktima koji se reflektiraju na vanjski svijet.
  • Organizacija dramske radnje
    --- U tehničkom smislu drama se dijeli na činove i prizore. Čin predstavlja tematsku cjelinu koja počinje otvaranjem zastora, a završava njegovim spuštanjem. U okviru činova mogu se nalaziti prizori koji označavaju ulaženje i izlaženje likova ( glumaca ) s pozornice čime se mijenja i situacija. Prizori su sastavljeni od niza replika. Kada na pozornici govori samo jedan lik, to je monolog. Inače dramska se radnja razvija u obliku dijaloga u kojima sudjeluju dva ili više osoba.
    --- Osnovna je oznaka dramske radnje njezino jedinstvo. Zbog toga u drami postoji jaka prostorna i vremenska usredotočenost. Izbacuje se sve ono sporedno i epizodno.
    --- U kompozicijskom razvitku dramske radnje uglavnom imamo nekoliko stupnjeva: 1. ekspozicija je stupanj u kojemu nas dramski pisac upoznaje s vremenom i mjestom radnje, pojavom dvaju ili više likova koji će nas uvesti u psihološko stanje radoznalosti za daljnji tijek radnje, 2. zaplet nastaje uvođenjem nekog novog dinamičnog motiva koji dovodi do nove situacije i reakcije jednoga lika na akciju drugoga. Time počinje dramska napetost koja će razvojem radnje biti sve veća, 3. kulminacija ( vrhunac ) je najviši stupanj napetosti dramske radnje. Ona će postati presudna za sudbinu glavnih junaka, 4. peripetija ili obrat je trenutak kada dramska radnja krene u određenom smjeru ( Nije uvijek obvezna. ), 5. rasplet je konačno rješenje sukoba započet zapletom u kojemu saznajemo sudbinu likova proizišlom iz tog sukob.
  • Dramska i kazališna umjetnost
  • --- Drama svoj pravi značaj dobiva na pozornici za koju je i pisana. Zbog toga se dramska umjetnost treba promatrati u kontekstu kazališne umjetnosti. Redatelj u predstavi treba biti najizravniji tumač djela dramskoga pisca. On svojim pristupom drami daje specifičan umjetnički oblik i time ostvaruje originalnu umjetničku tvorevinu i svoju umjetničku osobnost. Budući da se na kazališnim daskama, uz glumce i glumu, pridodaje i scenografija, kostimografija, šminka, a uz to šumovi i zvukovi te drugi efekti i rekviziti, kazališna predstava djeluje kao isječak iz stvarnoga života. Pridonosi tome i gluma u kojoj glumci govore u sadašnjem vremenu. Tako kazališna pozornica dramskoj umjetnosti priskrbljuje životnost, autentičnost i istinitost. Sva ta uvjerljivost proizlazi iz činjenice da je u predstavi sve vremenski i prostorno objedinjeno u tri zida koji gledalištu omogućuju najizravnije uklapanje u događanja na pozornici s najizravnijim doživljajem.

.

 

----------------------------------------------------------------------------------------

E-MAIL: zeljkox.petrinx@gmail.com