Elektricna oprema i uredjaji

Uredjaji koji ce nam trebati su:

1.    filter

2.    izvor svjetlosti

3.    grijac

4.    pumpa za zrak

5.    termometar (po mogucnosti digitalni)

6.    CO2 reaktor, kontroleri kiselosti i tvrdoce vode (nisu nuzni jer su skupi)  

Filter  

Na trzistu danas postoji jako mnogo vrsta filtera, tako imamo filtere sa spuzvom, aktivne filtere, zracne filtere, protocne filtere s pijeskom, podne filtere, bioloske filtere itd. Filteri koji nas zanimaju su filteri sa spuzvom i aktivnim sastojcima. Vecina filtera koji se mogu nabaviti u trgovinama opremljeni su pumpom, malom spuzvom i eventualno uloskom s aktivnim ugljenom. Idealan primjer takvih filtera su filteri Shark PF1-3, talijanske tvrtke Sicce (vidi sliku). Filteri nisu skupi (oko 100 kn), medjutim sami po sebi (barem u mojem slucaju) ne rade bas savrseno. Problem je u malom kapacitetu ugljenog filtera i kratkom protoku vode. Filter zadrzava organske cestice, ali ne zadrzava nitrate, amonijak i slicne derivate nastale raspadanjem biljaka i organskog otpada u vodi. Da bi popravio situaciju sam sam izradio prelijevni filter koji u kombinaciji s tim filterom radi i vise nego dobar posao ciscenja vode. (postupak izrade cu objasniti kasnije). Pri kupnji filtera obratite paznju na definiran kapacitet pumpe, te velicinu filtera. Shark PF1 je idealan za akvarij od 150 litara (kapacitet pumpe je 400 l/h). Jos jedna karakteristika ovog filtera je da se moze regulirati unos zraka u vodu sto je jako korisno jer propeler pumpe automatski razbija mjehurice zraka u sitne cestice te time omogucuje laksu apsorpciju kisika u vodi. Postoji i niz drugih filtera koji su mozda i kvalitetniji od ovog, prelijevni su (montiraju se na vanjsku stranu akvarija i pumpa se ne nalazi u vodi), ali smatram da kombinacija ovog filtera s filterom rucne izrade predstavlja idealan odnos ulozenog novca i dobivenog rezultata. Dodatne elemente poput usmjerivaca vode (25 kn), uloska sa spuzvom (10 kn) i uloska s aktivnim ugljenom (20 kn) mozete kupiti posebno (spuzva, i ulozak s ugljenom su ukljuceni s filterom, ali se ugljeni ulozak mora svakih mjesec dana mijenjati). 

Izvor svjetlosti.  

Svjetlo je glavni faktor pri rastu biljaka, zivotnom ciklusu riba i izgledu akvarija. Pri odabiru svjetla pripazite na jacinu, vrstu te spektar emitirane svijetlosti. Prejaka svjetla pregrijavaju vodu i pogoduju razvoju algi, dok preslabo svjetlo pogoduje propadanju biljaka te razvoju smedje alge koja je vrlo opasna. Ne preporucam vam nabavku i montazu obicne zarulje s zarnom niti jer ona daje 5% svjetla i 95% topline. Svjetlo te zarulje izrazito pogoduje razvoju modrozelene alge i jako zagrijava vodu i poklopac. Metal-halogena lampa je jako dobra za akvarije, ali nazalost jako skupa i nije bas zastupljena u nasim trgovinama. Idealno rijesenje je fluorescentna cijev (vidi sliku). Cijev se gotovo uopce ne zagrijava, emitira cijeli spektar svjetla i nije skupa. Snagu cijevi odredite iz jednadzbe gdje je za litru vode potrebno oko 1-2 wata snage zarulje (cijevi). Po toj racunici za vas akvarij je potrebno tri cijevi od 6o wata snage. Tih 180 wata daje dovoljnu kolicinu svjetla za razvoj biljaka, a i akvarij ce biti lijepo osvijetljen. Mozete se upustiti u nabavku posebnih cijevi koje su premazane raznim fluorescentnim premazima koji filtriraju odredjene valne duljine svijetlosti (bijela (sunceva) svijetlost se nalazi u rasponu od 250-750 nm valne duljine, gdje je valna duljina od 400nm ekvivalentna s ljubicastom bojom spektra, a ona od 750 s crvenom bojom spektra. Vidljivi dio je onaj od 400-750 nm, dok je ostalo ili infracrveno ili ultra ljubicasto svjetlo.) Biljkama najvise pogoduje crveni i plavi dio spektra, ali te boje ne izrazavaju ljepotu riba i ne daju adekvatne uvijete za zivot u akvariju. Neke od tih cijevi su: tropic sun, ultra sun i flora sun tvrtke Zoo Med Laboratories. Za nas ce akvarij biti dostatna i obicna fluorescentna lampa. Direktno osvjetljenje uz pomoc sunca ne dolazi u obzir zbog velike mogucnosti razvoja algi. Lampe mogu biti samostojece, ili bolje, mogu se montirati na poklopac akvarija. Sve ovisi o tome kakav je poklopac i koliko ste vjesti u izradi adekvatnog poklopca.  

Grijac

Gotovo sve tropske ribe su hladnokrvna stvorenja i temperatura njihovih tijela ovisi o temperaturi okolisa u kojem se nalaze. Idealna temperatura za vecinu tropskih riba je oko 26°C (uz dozvoljeno odstupanje od jednog stupnja). Tek neke vrste poput guramija (Trichogaster trichopterus ) i discusa zahtijevaju povisenu temperaturu. Grijaci su najcesce u obliku staklenog stapa, s regulatorom na vrhu. Dijele se prema snazi i velicini. Odabir ovisi o velicini akvarija (u nasem slucaju grijac od 150-200 wata je idealan). Treba pripaziti na to za koju je velicinu akvarija namijenjen, te uvijek kupiti jedan «broj» veci jer ako grijac stalno radi na vrhuncu snage lako pregori i time moze doci do pothladjivanja riba. Cijene se krecu od 60 do 150 kn.  

Pumpa za zrak, gumena crijeva i zracni kamen  

Svako zivo bice, pa tako i ribe trebaju kisik za zivot. U malom akvariju je ta kolicina ogranicena brojem riba i brojem biljaka. U svakom slucaju zracna pumpa je nuzna kao dodatan izvor kisika. Dijele se prema kolicini zraka koje pumpaju. Nama nije potrebna jaca od one koja pumpa oko 100 litara zraka po satu. Pumpa uvijek mora biti na visem nivou od akvarija da ne bi doslo do izlijevanja vode u pumpu. Gumeno crijevo sluzi za spajanje pumpe i kamena koji rasprsuje zrak u fine mjehurice koji se lakse apsorbiraju u vodi. Ako vam mjehurici nisu dovoljno sitni, tada pumpa nema efekta. Pokusajte zracni kamen prekriti sljunkom, tako da mjehurici izviru iz tla. To ce usporiti njihov odlazak prema povrsini i pospjesiti apsorpciju kisika. Druga mogucnost je spomenuta pumpa Shark koja automatski razbija mjehurice, ali pripazite da se pri odabiru od 25, 50 i 75% zraka u vodi koje vam Shark nudi smanjuje kolicina vode koju pumpa tjera prema filteru.  

Sofisticiraniji uredjaji  

Osim uredjaja koje sam vec spomenuo trebat ce vam jos i mjerac tvrdoce i kiselosti vode, ali se oni mogu kupiti kao kemijski reagensi i mnogo su jeftiniji od elektronskih uredjaja iste namjene. CO2 reaktor pospjesuje rast biljaka ali moze smanjiti kiselost vode sto moze biti opasno. Svaka razina CO2 visa od 40mg/l otrovna je za ribe. Takvi uredjaji su takodjer skupi, ali se lako mogu napraviti kod kuce od prazne plasticne boce nekog gaziranog pica (2l), gumene cijevi koja se pricvrsti na probuseni cep i zracnog kamena. U bocu se stavi malo pekarskog kvasca, vode i secera i kako kvasac vrije tako se oslobadja CO2.  

Ako ste obavili nabavku svih tih uredjaja mozete pristupiti njihovoj montazi. Pripazite da su uredjaji estetski lijepo poredani i da se eventualno mogu sakriti iza biljaka ili ukrasa, tako da ne nagrdjuju unutrasnjost (prednost vanjskih filtera). Pri rukovanju uredjajima pripazite na to da nisu ukljuceni u struju, te da prikljucni kablovi nisu osteceni.