Baza podataka WEB katalog Adresar Zaštita potrošača |
Europske integracije Trgovačko pravo Management Poljoprivreda |
Investicijski projekti Izrada WEB stranica Istraživanje tržišta Marketing |
Pored centralne baze podataka, Poslovni Forum tvrtkama i obrtnicima pruža i druge usluge:
● trgovačko posredovanje na domačem i inozemnom tržištu
● konzalting u području investicija, te izrada predinvesticijskih i
investicijskih studija i njihova ocjena
● izrada Internet prezentacija
● pružanje savjeta o vrsti i konfiguraciji računalne opreme i pripadajuće
programske podrške i analiziranje potreba i problema korisnika i davanje
odgovarajućega rješenja
● razvoj, izradu, pribavljanje i dokumentiranje programske podrške po narudžbi
korisnika
● pisanje programa prema uputama i potrebama korisnika
● obradu podataka uz uporabu programa korisnika ili vlastitog programa usluge unosa podataka
● razvoj baze podataka: povezivanje podataka iz različitih izvora
● pohranjivanje podataka: pripremu slogova za prihvat informacija u zadanom
obliku
● dostupnost baze podataka: pružanje podataka u traženom formatu izravnim
pretraživanjem ili pristupom (računalnim upravljanjem) svakome ili određenim
korisnicima, razvrstanih po zahtjevu
● održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih
sustava
● ispitivanje mogućnosti tržišta, prihvatljivost i upoznavanje proizvoda i
kupovnih navika potrošača radi promicanja prodaje i razvoja novih proizvoda,
uključujući statističku analizu rezultata
● ispitivanje javnoga mnijenja o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima i
statistička analiza
● davanje savjeta, usmjeravanje i operativnu pomoć poduzećima i javnim službama
●
savjete i pomoć poduzećima i javnim službama u vezi s planiranjem,
organizacijom, efikasnošću i kontrolom, upravljačke informacije itd.
● arbitraža i usuglašavanje između uprave i radnika
● kreiranje i provođenje promidžbenih djelatnosti
● kreiranje i postavljanje reklama na otvorenom prostoru npr. oglasnih ploča,
panoa, priopćenja, izloga, izložbenih dvorana, oslikavanje automobila, autobusa,
itd.
● oglašavanje preko medija tj. prodaja vremena i prostora za razno medijsko
oglašavanje
● raspačavanje ili odašiljanje oglasnoga materijala ili uzoraka
● zakup i davanje prostora za oglašavanje
● izradu fotografija za komercijalne svrhe i za građanstvo
● adresiranje, ulaganje, pečaćenje i slanje poštom omotnica i promidžbenog
materijala,
● sastavljanje adresara za slanje poštom itd.
● naplata računa, ocjena kreditne sposobnosti pojedinaca i tvrtki ili njihovoga
poslovanja
● poslovno posredništvo tj. dogovaranje kupnje ili prodaje manjih ili srednjih
poduzeća, kancelarija, ordinacija i sl.
● modno dizajniranje tkanina, odjeće, obuće, nakita, namještaja i drugih
proizvoda
● organiziranje sajmova, izložaba i kongresa
● agencijsko posredovanje u korist pojedinaca za dobivanje angažmana
(zaposlenja) u filmskoj, kazališnoj predstavi ili drugoj zabavnoj ili sportskoj
atrakciji, te plasiranje igara, knjiga, umjetničkih djela, fotografija itd
Opširnije informacije...
ooooooooPOGLAVLJE 16: MALO I
SREDNJE PODUZETNIŠTVO 1 I. POLITIKA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA 1. Molimo navedite
službenu definiciju, tj. službene definicije, malih i srednjih poduzeća, koje se
trenutačno primjenjuju u Hrvatskoj. Službena definicija za mala i srednja
poduzeća koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o
poticanju razvoja malog gospodarstva («Narodne novine» 29/2002). Subjekti malog
gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju
dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu. Malo
gospodarstvo čine subjekti koji: 1) zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250
radnika 2) u poslovanju su neovisni 3) ostvaruju ukupni godišnji promet do
60.000.000,00 kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit,
odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u
vrijednosti do 30.000.000,00 kuna. 2. Koliki je udio mikro (do 10 zaposlenika),
malih (do 50) i srednjih poduzeća (do 250 zaposlenika) u nacionalnom
gospodarstvu, u smislu udjela u BDP, zaposlenosti i izvozu? Sektor malih i
srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj čini: a. obrt b. trgovačka društva c.
zadruge d. druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno
propisima Republike Hrvatske MSP broj udio u broju zaposleni udio u
zapošljavanju obrt 100.532 61.8 241.714 23.7 zadruge 795 0.5 4.293 0.4 mikro
49.534 30,4 116.431 11,4 mala trg. društva 9.561 5.8 140.602 13.8 srednja trg.
društva 1.845 1.1 167.336 16.4 ukupno SME 162.267 99.6 670.376 65.7 velika trg.
društva 720 0.4 350. 617 34.3 ukupno gospodarstvo 162.987 100.0 1.020.993 100.0
Podaci se odnose na stanje 30.06.2003. (izvori: DZS, FINA, HGK, HZZO, Obrtni
registar i MOMSP) Malo gospodarstvo ukupno čini 99,6% svih gospodarskih
subjekata i zapošljava 61,1% svih zaposlenih u gospodarstvu. Udio u BDP se
procjenjuje na oko 55%, a u izvozu na oko 25%.1 Podaci za mikro subjekte za sad
se ne prate odvojeno, te su uključeni u podatke za male subjekte.2 3. Postoji li
okvirni dokument o politički dokument kojim se definira pristup i politika Vlade
prema poduzećima/malim i srednjim poduzećima? Navedite pravni status tog
dokumenta. Ako ne postoji, koji se dokumenti mogu smatrati referentnima za
razumijevanje Vladine politike u sektoru poduzeća? U Republici Hrvatskoj postoje
okvirni dokumenti koji definiraju pristup i politiku hrvatske Vlade prema malim
i srednjim 1 Za sada na razini aproksimacija. Prve točnije podatke ćemo moći
dobiti za 2004. 2 Prema podacima HGK mikro subjekti sudjeluju s oko 80% u
ukupnom broju malih tvrtki POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 2
poduzećima. Temeljni dokument je Zakon o poticanju malog gospodarstva («Narodne
novine» br. 29/2002), dok Zakon o obrtu («Narodne novine» br. 49/2003), Zakon o
zadrugama («Narodne novine» br. 36/1995, 67/2001 i 12/2002) i Zakon o trgovačkim
društvima («Narodne novine» br. 111/1993, 34/1999 i 52/2000) definiraju posebne
oblike poslovanja malih i srednjih poduzeća. Osim navedenim zakonima, pristup i
politika Vlade prema malim i srednjim poduzećima definirani su i Programom
razvoja malog gospodarstva 2003-2006, koji je detaljnije opisan u sljedećem
pitanju. 4. Je li Vlada izradila posebnu strategiju/plan djelovanja za mala i
srednja poduzeća? Molimo opišite njen status, trajanje i glavna područja
djelovanja. Je li provedeno vrednovanje strategije – ako jest, molimo navedite
glavne nalaze. Planiraju li se vrednovanja? Koje su interesne grupe bile
uključene/konzultirane u izradi strategije? Strategija Vlade u području razvoja
malog gospodarstva definirana je Programom razvoja malog gospodarstva 2003-
2006. Programom su utvrđeni strateški ciljevi razvoja malog gospodarstva,
potrebni preduvjeti za ostvarenje tih ciljeva, poticajne mjere, nositelji i
suradnici za izvedbu svake pojedine mjere, okvirno izvori sredstava i način
praćenja. Za operativnu primjenu Programa svake se godine donosi Plan provedbe
programa kojim se detaljnije utvrđuju zadaci svakog nositelja u realizaciji
pojedine mjere, provedbene aktivnosti, potreban iznos sredstava i način
praćenja. Analizirajući dosadašnja kretanja u malom gospodarstvu, te rezultate
provedbe Programa razvoja malog gospodarstva 2001-2004, određeni su slijedeći
ciljevi: povećanje broja subjekata malog gospodarstva, rast broja zaposlenih u
malom gospodarstvu, povećanje udjela malog gospodarstva u ukupnom gospodarstvu
RH (prvenstveno u BDP i izvozu) uz jačanje konkurentnosti, unapređenje
tehnološkog razvoja i povezivanje subjekata jačanje poduzetničkih potpornih
institucija i organiziranje izobrazbe za poduzetništvo snaženje uloge lokalne
samouprave u podršci gospodarskom razvoju te uspostavljanje različitih oblika
regionalne suradnje. U kreiranju Programa i obuhvaćenih poticajnih mjera3, pored
Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i drugih državnih tijela,
sudjelovali su još: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora,
Hrvatski savez zadruga, Hrvatska udruga poslodavaca, poduzetnički centri,
poduzetnički inkubatori i lokalne razvojne agencije te instituti i nevladine
udruge 5. Postoji li poseban zakonski okvir za zadruge, organizacije za uzajamnu
pomoć i zaklade? Molimo objasnite. Za zadruge, organizacije za uzajamnu pomoć i
zaklade postoji poseban zakonski okvir. Osnivanje, upravljanje, imovina,
poslovanje, prestanak zadruge, udruživanje zadruga te zadružna revizija i nadzor
utvrđena je Zakonom o 3 U prilogu spisak poticajnih programa i projekata
Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo iz različitih područja.
POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 3 zadrugama («Narodne novine», broj
36/95, 67/01 i 12/02). Zakon o zadrugama je opći zakon (lex generalis) i
primjenjuje se na sve zadruge, izuzev ako nekim posebnim zakonom nije nešto
drugo propisano. Zakon o štedno-kreditnim zadrugama («Narodne novine», broj
84/02) primjenjuje se kao poseban zakon (lex specialis) koji uređuje osnivanje,
svrhu ustroja, djelatnost, nadzor nad poslovanjem i prestanak poslovanja
štednokreditnih zadruga. Zakon o zakladama i fundacijama («Narodne novine», broj
36/95 i 16/01) uređuje osnivanje, ustrojstvo, djelatnost i prestanak zaklada i
fundacija te nadzor nad njihovim radom. Za razliku od navedenog općeg zakona na
snazi je i poseban Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i
tehnologijski razvoj Republike Hrvatske («Narodne novine», broj 117/01).
Navedeni zakon utvrđuje njenu svrhu, tijela, osnovnu imovinu, način i izvore
financiranja. 6. Postoji li poseban pravni okvir za računovodstvo ? Molimo
objasnite. U Republici Hrvatskoj pravni okvir za računovodstvo je definiran
sljedećim propisima: Zakon o računovodstvu («Narodne novine» 90/1992) u kojem se
razrađuju odredbe o obveznicima vođenja računovodstva, knjigovodstvenim
ispravama, poslovnim knjigama, popisu imovine i obaveza, sastavu i sadržaju
temeljnih financijskih izvješća i dr. Međunarodni računovodstveni standardi
(MRS) («Narodne novine». br. 36/1993) objavljuju se u Narodnim novinama, a
primjenjuju se kod računovodstvene obrade podataka, računovodstvenih politika,
procjena i obračuna i svih drugih postupaka iz kojih rezultira sastavljanje
temeljnih financijskih izvješća za potrebe vanjskih korisnika. MRS polaze od
temeljnih računovodstvenih pretpostavki i u njima se razrađuju računovodstvena
pravila, metode i kriteriji procjene stavaka. Hrvatski odbor za računovodstvo i
računovodstvene standarde ovlašteno je da prati, usklađuje i objašnjava primjenu
MRS. Zakonom o reviziji («Narodne novine» br. 90/1992) uređuje se revizija
financijskih izvještaja poduzetnika čije je sjedište u Republici Hrvatskoj.
Revizija je postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvještaja na temelju
kojih se daje stručno mišljenje o realnosti i objektivnosti stanja imovine,
kapitala, obveza i rezultata poslovanja poduzetnika II POSLOVNO OKRUŽENJE
Pitanja u okviru ovog odjeljka velikim se dijelom temelje na upitniku o
Europskoj povelji o malim poduzećima koji je nadležnim tijelima RH dostavljen u
travnju 2003. A. Obrazovanje i osposobljavanje za poduzetništvo 1. Podučava li
se poduzetništvo kao vještina na bilo koji način u okviru formalnog
(osnovnoškolskog, srednjoškolskog, visokoškolskog) sustava obrazovanja ili
stručnog osposobljavanja? Ondje gdje je to potrebno, molimo navedite jesu li to
obvezni ili izborni predmeti u sklopu obrazovnih sadržaja. U okviru formalnog
obrazovanja postoje razlike između pojedinih razina obrazovanja u odnosu na
njihov stav prema poduzetništvu kao vještini i znanju. U primarnom (osnovnom)
obrazovanju poduzetništvo se ni na koji način ne prepoznaje kao vještina, već
samo sporadično i neobavezno, zavisno o upravitelju škole i/ili učiteljima.
POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 4 U sekundarnom (srednjem) se u
pojedinim stručnim školama (ekonomskim) poduzetništvo prepoznaje kao vještina
(postoji poseban obavezni predmet). Predmet «Politika i gospodarstvo» je
obavezni predmet (70 sati) u svim trogodišnjim i četverogodišnjim strukovnim
školama, također i u programima dvojnog sustava obrazovanja. Sadržaji predmeta
se odnose i na poduzetništvo u tržišnom gospodarstvu. U programima vezanim za
ekonomiju i trgovinu (ekonomist, komercijalist, prodavač) poduzetništvo se
obrađuje kroz obavezni predmet s fondom od 105 do 274 sata tijekom školovanja.
Primjena modela vježbeničkih tvrtki u nekim ekonomskim školama je projekt koji
se uvodi u ekonomske škole od 1998. godine. U tu svrhu su Zajednica ekonomskih
škola i Zavod za školstvo osnovali, pri privatnoj ekonomskoj školi «Katarina
Zrinski», Centar za edukaciju nastavnika za vođenje vježbeničkih tvrtki. U
suradnji s «Junior Achievement» u projektu uvođenja poduzetništva i vježbeničkih
tvrtki sudjeluje 15 srednjih škola; svaka s 25-30 učenika. Od 1998. godine do
danas je osposobljeno 10 voditelja i 30 multiplikatora, dok je u 2003. godini
uključeno 20 novih nastavnika s kojima je započela edukacija. Sličan projekt, u
kojeg je uključeno 5 škola, provodi se u suradnji s «Kulturkontakt» - Austrija.
U školskoj 2002/2003. godini, uz potporu Ministarstva za obrt, malo i srednje
poduzetništvo i Zavoda za unapređivanje školstva Ministarstva prosvjete i sporta
otpočela je eksperimentalna primjena programa «Junior Achievementa» (Student
Bussiness Company) u 10 srednjih škola s 300 učenika. Program je realiziran kao
izvan-nastavna aktivnost. Program je u cijelosti podržan od krovne organizacije
«Junior Achievement-Young Enterprise of Europe» te je hrvatskim učenicima bilo
omogućeno sudjelovanje na «Student Company Competition», London 2003. godine.
Programi «Junior Achievement-Young Enterprise» za dječje poduzetništvo su inače
prihvaćeni u Europskoj Uniji kao "the best practice" osposobljavanja mladih za
poduzetništvo. O potpori JA-YE of Europe svjedoči i činjenica da će se u Puli,
od 19. do 23.11.2003. godini. održati i godišnji sastanak izvršnih direktora
«Junior Achievement - Young Enterprisea» iz 41 europske i pridružene države. U
školskoj 2003/2004. nastavit će se širenje programa «Junior Achievement-Young
Enterprise» i to kroz: realizaciju «Company Programme-a» u 30 srednjih škola,
eksperimentalno uvođenje osnovnoškolskih programa u 10 škola, eksperimentalno
uvođenje visokoškolskog programa za poduzetništvo na 4 visoke škole i
eksperimentalno uvođenje programa «Travelling and Tourism Business» u 10
srednjih škola. Program «Učeničko poduzetništvo» nastao je i razvija se u okviru
suradnje osječkog Centra za poduzetništvo i norveške nevladine organizacije
«Business Innovation Programs», uz financijsku potporu NORAD (Norveška razvojna
agencija). Program je zamišljen kao izvan-nastavna aktivnost, u koju se
uključuju učenici prema svojim interesima. Ministarstvo za obrt, malo i srednje
poduzetništvo donijelo je poseban program za poticanje učeničkog zadrugrastva. U
tercijarnom obrazovanju postoji samo jedan cjeloviti dodiplomski program u
okviru privatne škole VERN i jedan poslijediplomski studij iz poduzetništva na
Sveučilištu «Josipa Jurja Strossmayera» u Osijeku. Prema «Global
Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, korištenjem skale od 1 do 5,
pri čemu ocjena 3 POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 5 označava
neutralan stav, pozitivan stav izražen je ocjenama iznad 3.01, a negativan stav
ocjenama do 2.99, hrvatski stručnjaci su ocijenili obrazovanje, uz vladine
politike i financijsku potporu kao tri najznačajnije prepreke razvoju
poduzetništva u Hrvatskoj. Glavne primjedbe eksperata su rigidnost obrazovnog
sustava i neuključenost znanja i vještina potrebnih za poduzetničko djelovanje u
nastavne programe. Posebno je identificiran i nedostatak nastavnika
osposobljenih za realizaciju takvih programa. U ocjenjivanju fokusiranosti
obrazovanja i obuke na potrebe malih i srednjih poduzeća, stručnjaci su
ocijenili efektivnost osnovnog i srednjeg obrazovanja ocjenom 1.63, a
efektivnost fakultetskih programa i dopunske obuke ocjenom 2.01. Obje ocjene su
niže od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (1.97 za
efektivnost osnovnog i srednjeg obrazovanja, 2.83 za fakultetske programe i
dopunsku obuku). 2. U pogledu visokoškolskog obrazovanja za poduzetništvo u
vašoj zemlji: postoje li bilo kakvi posebni akademski naslovi iz poduzetništva,
tj. ustanove gdje je moguće steći akademski naslov poduzetnika kao krajnji cilj
određenog studija? Ne postoji naslov koji prepoznaje da su studenti ostvarili
odgovarajuću razinu obrazovanja iz poduzetništva, nego iz ekonomskih znanosti. U
slučaju poslijediplomskog studija iz poduzetništva na Sveučilištu ''Josipa Jurja
Strossmayera'' u Osijeku, u diplomu se upisuje naziv studija iz poduzetništva,
dok je naziv titule magistar ekonomskih znanosti. 3. Postoje li neke druge
inicijative za poticanje poduzetništva (uz korištenje medija, događaja, lokalnih
partnera, značajne inicijative samih poduzeća, itd.) izvan okvira formalnog
sustava obrazovanja i osposobljavanja? Izvan okvira formalnog obrazovanja i
treninga postoje brojne inicijative koje potiču poduzetništvo. Usvajanjem Zakona
o malom gospodarstvu s Programom razvoja malog gospodarstva, utvrđeni su
institucionalni okviri koji omogućavaju provedbu poticajnih mjera i ostvarenje
postavljenih ciljeva. Izobrazba u poduzetništvu sastavni je dio Programa razvoja
malog gospodarstva koji se temelji na afirmaciji tržišnog gospodarstva, te
poticanju razvoja svih subjekata malog gospodarstva radi povećanja njihovog
broja, uspješnijeg poslovanja i povećanja zaposlenosti. Državna uprava u ovom
procesu ima ulogu sustavnog poticanja i stvaranja povoljnog okruženja za
poticanje razvitka poduzetništva kroz edukaciju, te podupiranja privatnog
poduzetništvo u cilju društvenog, gospodarskog i kulturnog razvitka u
partnerstvu s javnim i privatnim sektorom, županijama i jedinicama lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Jedan od preduvjeta za razvitak malog
gospodarstva i uspješnosti u poslovanju jest svakako obrazovanje i adekvatna
stručna pomoć. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je preko mreže
potpornih institucija za malo gospodarstvo (centri za poduzetništvo i
poduzetnički inkubatori – koji su regionalni nosioci izobrazbe) implementiralo
sustav edukacije/ treninga za poduzetništvo koji uključuje: a) izobrazbu za
savjetnike poduzetništva - certificirano 849 savjetnika poduzetništva (cilj
Programa je razvijanje promidžbene i savjetodavne kadrovske strukture na
državnoj i lokalnoj razini radi permanentnog obrazovanja, informiranja i
osposobljavanja sudionika u okruženju radi osmišljavanja i provođenja mjera i
aktivnosti za razvoj malog gospodarstva, s naglaskom na potporu razvoja
subjekata malog gospodarstva) b) izobrazba poduzetnika početnika i poduzetnika u
rastu i razvoju (cilj Programa je poduzetnike upoznati s POGLAVLJE 16: MALO I
SREDNJE PODUZETNIŠTVO 6 pojmovima iz područja poduzetništva i problemima s
kojima će se susretati pri pokretanju vlastitog posla, kako ih rješavati, te ih
informirati u vezi poznavanja poslovnog ciklusa, zakonskih okvira i drugih
propisa u vezi poslovanja fizičkih i pravnih osoba i Republici Hrvatskoj.
Poduzetnicima u fazi rasta i razvitka namjera je osigurati permanentno stručno
usavršavanje prenošenjem najnovijih znanja u funkciji stalnog unapređivanja i
razvitka malog gospodarstva).4 c) stručna i savjetodavna pomoć u malom
gospodarstvu (cilj Programa je unapređenje znanja subjekata malog gospodarstva
kroz korištenje individualne stručne pomoći djelovanjem konzultanta, čiji je
zadatak pomoć pri izradi, planiranju, vođenju i kontroli poslovanja te
postupanju u kriznim situacijama i na drugim područjima sa svrhom poboljšanja
učinkovitosti subjekata malog gospodarstva). Do sada je u Program bilo uključeno
150 učenika iz 5 škola. U sklopu Programa «Učeničko poduzetništvo» održana su i
tri međunarodna sajma učeničkih tvrtki na kojima su učenici imali priliku za
međusobno upoznavanje, razmjenu ideja te prodaju svojih proizvoda. Na sajmu su
sudjelovale učeničke tvrtke iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne
Gore, Norveške i Mađarske. Osim toga, postoji natječaj za najbolje poduzetnike
(šest kategorija: mikro, mali, srednji, inovator, izvoznik i poduzetnica), koji
se provodi svake godine, a pobjednici se proglašavaju za vrijeme Nacionalnog
savjetovanja za malo gospodarstvo (lipanj svake godine), natječaj «Nova
dimenzija» za najbolje partnere ministarstva (općina, grad, županija, banka,
zona, inkubator i centar – travanj svake godine), emisija Hrvatske televizije
«Svijet poduzetništva» (dva puta mjesečno) te redovne konferencije i saopćenja
za medije. Ministarstvo svoje programe redovito promovira na televiziji, radiju
i u tisku. Polugodišnje se izrađuje analiza medijske slike (naše pojavljivanje i
što pišu o nama). Velika pažnja se poklanja i stručnoj literaturi, pa je tako
ministarstvo već objavilo: Priručnik za obrt, Priručnik za izvoznike, Vodič za
inovatore-poduzetnike, Poslovanje obrtnika i slobodnih zanimanja. U pripremi su:
Vodič za trgovačka društva, Zbirka propisa za obrtnike, Vodič za izvoznike i
Kako nastupati na inozemnim sajmovima. Sve publikacije ministarstva su za
poduzetnike besplatne. U stvaranju mreže centara za poduzetništvo i razvoja
usluga za poslovni razvoj (Business Development Services) prepoznatljiva je i
inicijativa Instituta Otvoreno društvo-Hrvatska, čijim programima podrške se
sufinancira razvoj unutrašnjeg kapaciteta centara za poduzetništvo. (kroz
train-the-trainers programme). Besplatni info telefon (0800 234 505)
implementiran je u 19 centara za poduzetništvo na lokalnoj razini. Obrtni
registar je javni registar koji sadrži registarske podatke o obrtima, njihovim
vlasnicima, pogonima, djelatnostima, poslovođama, stručnim osobama i statusnim
promjenama vezanim uz obrt. U Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo
formiran je centralni registar koji sadrži registarske podatke o svim obrtima u
Republici Hrvatskoj. Korištenjem Web tehnologije i Intranet/Internet
infrastrukture, svi podaci u obrtnom registru se dnevno ažuriraju.. Centralni
registar je spreman za objavu na Internetu, gdje će biti dostupan najširoj
javnosti. Slična baza podataka se dovršava i za zadruge. Aktivnosti Hrvatske
gospodarske komore na području poticanja poduzetništva realiziraju se putem
seminara, treninga, predavanja i radionica, a u cilju stvaranja pozitivne
poduzetničke klime koja će pogodovati razvoju malog gospodarstva. 4 U listopadu
2002. godine je Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» objavio studiju pod
naslovom «Analiza utjecaja obrazovnih seminara za poduzetnike-početnike na
sudionike seminara i razvoj poduzetništva» POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE
PODUZETNIŠTVO 7 U okviru edukativnih programa Županijske komore Varaždin odvija
se jednogodišnji program koji daje uvid u sva znanja i vještine potrebne za
efikasno upravljanje poduzećem. Osobitost programa je naglasak na međunarodnom
poslovanju te upoznavanje s najnovijim europskim trendovima i saznanjima.
Obrazovni program podijeljen je u 14 modula, a predavači su stručnjaci iz
Austrije. Po završetku programa polaznici pristupaju završnom ispitu i dobivaju
“Certificate for International Business and Management”, priznat od strane
Europske Unije. Tribine ISO 9000 FORUM CROATICUM imaju cilj širenja ideje
kvalitete kao poslovne kategorije uspješnog poduzeća. B. Osnivanje novih
poduzeća 1. Molimo vas da date najbolju moguću procjenu o minimalnom vremenu
potrebnom za upis novoosnovanog poduzeća i ispunjenje svih formalnih obveza. Za
upis novoosnovanog poduzeća i ispunjenje svih formalnih obaveza potrebno je, uz
uvjet da su svi potrebni dokumenti uredno priloženi, od 2 tjedna do 4 mjeseca,
ovisno o trenutnoj opterećenosti pojedinog suda. Javni bilježnik će unutar tri
tjedna obaviti registraciju na trgovačkom sudu za naknadu od € 330. Lokalni
uredi (ukupno 108 ureda), koje je Ministarstvo za obrt, malo i srednje
poduzetništvo opremilo i educiralo u mogućnosti su registraciju obrta obaviti u
roku od 1 do 3 dana. Na temelju analize zakonskih propisa, osječki Centar za
poduzetništvo je ustanovio da je za registriranje novog poduzeća potrebno:
provesti 10 postupaka kontaktirati 5 administrativnih mjesta: trgovački sud,
javnog bilježnika, Ured za gospodarstvo, Državni zavod za statistiku, te banku
pribaviti 5 formulara i dokumenata: 2 za banku, 2 za javnog bilježnika, te 1 za
Državni zavod za statistiku ishoditi 5 dozvola i potvrda Međutim, da bi se
započela obavljati poslovna djelatnost, potrebno je pribaviti veći broj dozvola,
te utrošiti više vremena. Primjerice, poduzeća koja će se baviti proizvodnjom i
trgovinom ljekovitog bilja i začinskog bilja trebaju: a) izvršiti rekonstrukciju
i prenamjenu stambene građevine u poslovnu te izgraditi dvorišnu građevinu b)
izgraditi montažnu skladišno-proizvodnu halu c) urediti pristup na parcelu i
postaviti ogradu, te ishoditi sljedeće dozvole: a) lokacijsku dozvolu: - za
poslovnu građevinu (ishoditi 8 dozvola/uvjeta) - za parkiralište i kolni ulaz
(ishoditi 9 dozvola/uvjeta) b) građevinsku dozvolu (uz zahtjev za izdavanje
navedene dozvole potrebno je priložiti 4 primjerka glavnog projekta s
lokacijskom dozvolom, pisano izvješće o obavljenoj kontroli glavnog projekta i
20 suglasnosti/rješenja) c) dobiti rješenje Ministarstva zdravstva (uz zahtjev
priložiti 10 dokumenata) Cijeli postupak ishođenja dozvola i rješenja traje
najmanje 6 mjeseci. POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 8 2. Opišite
različite formalne korake/obrasce koje neko poduzeće treba ispuniti kako bi
dobilo potrebne suglasnosti i bilo formalno "spremno za početak poslovanja".
Molimo vas da navedete, za svaki od tih koraka, je li određeni korak/obrazac
izričito propisan zakonom ili drugim propisom, te koje administrativno tijelo je
za njih nadležno. 1. Trgovačka društva (d.o.o) Postupak za osnivanje trgovačkih
društava i uvjeti koji se trebaju ispuniti definirani su Zakonom o trgovačkim
društvima («Narodne novine» br. 111/1993, 34/1999 i 52/2000). Nadležna
institucija za osnivanje trgovačkih društava je trgovački sud. Koraci za
osnivanje trgovačkog društva su: a) potpis društvenog ugovora, odnosno izjave o
osnivanju te ovjera potpisa kod javnog bilježnika, b) uplata osnivačkog
kapitala, c) objava u «Narodnim novinama», d) registracija na trgovačkom sudu
(trgovački registar), e) izrada pečata, f) dobivanje matičnog broja i šifre
djelatnosti u Državnom zavodu za statistiku, g) registracija u Poreznoj upravi
prema sjedištu društva (dobivanje poreznog broja), h) dobivanje carinskog broja
od Carinske uprave (ako se društvo bavi vanjskom trgovinom) i i) obaveza
javljanja početka poslovanja Zavodu za mirovinsko osiguranje i Zavodu za
zdravstveno osiguranje (ako ima zaposlenih osoba). 2. Obrt Postupak za osnivanje
obrta i uvjeti koji se trebaju ispuniti definirani su Zakonom o obrtu («Narodne
novine» br. 49/2003). Nadležna institucija za osnivanje obrta je mjesno nadležan
Ured državne uprave u županiji/Gradu Zagrebu. Koraci za osnivanje obrta su: a)
prijava za upis obrta u obrtni registar sa odgovarajućim registarskim listovima
ovisno o vrsti prijave, b) stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit
za vezani obrt, c) suglasnost nadležnog ministarstva za povlašteni obrt, d)
izdavanje obrtnice (male i velike) sa upisanim matičnim brojem obrta u
registarskom tijelu ( Uredi državne uprave u županiji/Gradu Zagrebu), e) dostava
rješenja o otvaranju obrta od strane registarskog tijela nadležnom tijelu za
poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori,
nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Državnom zavodu za
statistiku i f) izrada pečata 3. Zadruge Postupak za osnivanje zadruge i uvjeti
koji se trebaju ispuniti definirani su Zakonom o zadrugama («Narodne novine» br.
36/1995, 67/2001 i 12/2002). Nadležna institucija za osnivanje zadruge je
trgovački sud. Koraci za osnivanje zadruge su: a) osnivači (minimum 3 osobe
pravne ili fizičke) sklapaju ugovor o osnivanju koji se ovjerava kod javnog
bilježnika, b) najkasnije tri mjeseca od potpisivanja ugovora, treba se sazvati
osnivačka skupština na kojoj svi osnivači biraju radna tijela skupštine. Na
skupštini zadruge se donose pravila zadruge, bira upravitelj zadruge,
predsjednik skupštine zadruge, te predsjednik i članovi nadzornog odbora,
POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 9 c) nakon održavanja osnivačke
skupštine podnosi se zahtjev za upis u registar trgovačkog suda. Zahtjevu se
prilažu: ugovor o osnivanju, pravila zadruge, zapisnik sa osnivačke skupštine,
odluka o imenovanju predsjednika nadzornog odbora, odluka o imenovanju članova
nadzornog odbora, odluka o imenovanju upravitelja zadruge, popis članova
zadruge, izjava upravitelja zadruge da prihvaća postavljenje, ovjereni potpis
upravitelja zadruge, dokaz o uplati članskih uloga i odluku o poslovnoj adresi,
d) nakon što trgovački sud riješi zahtjev za upis, dobiva se rješenje o upisu,
e) izrada pečata i f) dobivanje statističkog broja Za štedno-kreditne zadruge
vrijedi sve navedeno za zadruge izuzev što se štedno-kreditna zadruga osniva se
na osnivačkoj skupštini (minimalno 30 osnivača) koja donosi statut
štedno-kreditne zadruge. Zapisnik s osnivačke skupštine, odluku o donošenju
statuta, kao i druge odluke prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge mora
ovjeriti javni bilježnik. Ukupan iznos zadružnih uloga prilikom osnivanja
štedno-kreditne zadruge ne može iznositi manje od 100.000,00 kuna. Prilikom
podnošenja prijave za upis u registar potrebno je priložiti odobrenje za rad
Ministarstva financija. 3. Može li se cjelokupni proces obaviti putem Interneta?
Da/ne. Ako ne, koje od koraka je moguće provesti izravno preko Interneta? Proces
otvaranja nije moguće provesti putem Interneta. Niti jedan korak u osnivanju
poduzeća nije moguće obaviti preko Interneta. 4. Koliko iznose ukupni troškovi,
iskazani u eurima, vezani uz provedbu formalnih postupaka za dobivanje odobrenja
za osnivanje poduzeća? Molimo objasnite prema potrebi. Ukupni troškovi, iskazani
u eurima, vezani uz provedbu formalnih postupaka iznose: a. trgovačka društva: €
2.500 (d.o.o.) ili € 15.000 (d.d.) za osnivački kapital te € 500 za ostale
troškove b. obrt: € 160 općih troškova, € 0–67 za obrtnicu ovisno o kategoriji,
€160 za dodatnu pristojbu ovisno o vrsti djelatnosti, te € 10–147 dodatne
pristojbe za utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta, u slučajevima u kojima se
to izričito traži c. zadruge: € 500 5. Postoji li u vašoj zemlji obveza članstva
u Gospodarskoj komori? Ako da, koliko iznosi članarina? U Republici Hrvatskoj
postoji obavezno članstvo u obje komore, gospodarskoj i obrtničkoj. Mjesečna
članarina u Gospodarskoj komori iznosi € 7 za mala, odnosno €200 za srednja
poduzeća te dodatnih 0,01% na godišnji prihod. Trgovačka društva osnovana u
tekućoj i prethodnoj godini plaćaju € 7 mjesečno. Mjesečna članarina u
Obrtničkoj komori iznosi € 2 mjesečno te do maksimalno € 15 područnoj komori i
udruženju obrtnika, uz dodatnih 0,4% na godišnji dohodak/dobit. 6. Molimo vas da
ukratko objasnite koje je mjere (ako takve postoje) uvela vaša zemlja kako bi
osigurala uspješan opstanak novoosnovanih poduzeća. Ako su takve mjere polučile
mjerljive rezultate, molimo POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 10
navedite podatke o tomu. U smislu edukacije za poduzetnike početnike u RH
postoje institucije koje provede edukaciju u suradnji sa lokalnim partnerima,
područnim uredima Zavoda za zapošljavanje, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj,
centrima za poduzetništvo i slično. Ministarstvo za obrt, malo i srednje
poduzetništvo je preko mreže potpornih institucija (centara za poduzetništvo)
educiralo 1.304 osobe putem 66 seminara, od čega su u prosjeku u posljednje tri
godine posao pokrenule 202 osobe. Početnici prilikom otvaranja poslovanja ili
provjere poduzetničke ideje mogu dobiti besplatnu savjetodavnu pomoć, kroz mrežu
potpornih institucija koja je uspostavljena u Republici Hrvatskoj (centri za
poduzetništvo i poduzetnički inkubatori, te tehnološko-inovacijsku centri).
Program za početnike poduzetnike upravo se počinje realizirati. Za početnike su
propisane slijedeće mjere: 1. poticaji za početak poslovanja do 20.000 kuna, 2.
sufinanciranje izrade poslovnog plana i programa razvoja do 20.000 kuna, 3.
subvencija troškova kredita u visini 1% ( javnobilježnički troškovi, osiguranje
kredita prema uvjetima osiguravajućeg društva, troškovi dozvola, procjene
nekretnina) i 4. poticaji za osiguranje stručne pomoći (mentorstvo) u visini
3.000,00 kuna mjesečno po mentoru/konzultantu. Ministarstvo za obrt, malo i
srednje poduzetništvo je programom umrežavanja potpornih institucija razvilo
sustav pomoći poduzetnicima početnicima, a i ostalim poduzetnicima u cilju
informiranja, savjetovanja i ostalih usluga koje pružaju: 1. Razvojem centara za
poduzetništvo (ukupno 28 centara) stvaraju se preduvjeti za razvoj poduzetništva
u čijem organiziranju osnovnu ulogu imaju jedinice lokalne i područne samouprave
i zainteresirani pojedinci. Aktivnosti poduzetničkih centara razvijaju se u
cilju pružanja slijedećih usluga za poduzetnike u regiji: (1) pružanje besplatne
savjetodavne i konzultantske pomoći; besplatne informacije o projektima i
programima u poduzetništvu; organiziranje putem Info točke; organiziranje
informativnih aktivnosti u lokalnim medijima; organizacija seminara za
poduzetnike; Internet usluge i povezivanje poduzetnika; organizacija sajmova i
sudjelovanje na sajmovima za poduzetnike; koordinacija poduzetničkih aktivnosti
u lokalnoj sredini te ostale usluge. U prosjeku oko 7.000 poduzetnika godišnje
preko centara dobiva stručnu pomoć 2. Poduzetnički inkubatori su lokacijske
zajednice u određenom prostoru, a namijenjene su poduzetnicima u fazi start up-a
ili rasta i razvoja. Korisnicima prostora pruža se tehnička i financijska pomoć,
omogućava praćenje i razvoj do trenutka kada se osposobe (u prosjeku do 7
godina). U Republici Hrvatskoj imamo 18 poduzetničkih inkubatora odnosno
tehnoloških centara (s 46 zaposlenih) s oko 170 poduzetnika koji zapošljavaju
550 osoba. Ministarstvo turizma realizira kreditnu liniju «Program
zapošljavanja, poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva i sprječavanja
sive ekonomije u turizmu». Poduzetnici-početnici su, u slučaju otvaranja obrta
za pružanje usluga smještaja u turizmu, oslobođeni plaćanja obrtnice u iznosu od
€ 70. Hrvatska banka za obnovu i razvoj, od sredine 2001. godine, organizira
seminare za poduzetnike-početnike, što je uvjet za podnošenje zahtjeva za
kredit. Ukupno je održano 68 seminara s 1367 polaznika. Od zaprimljenih 169
zahtjeva odobreno je 109 kredita. POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 11
C. Zakoni i propisi 1. Jesu li vrednovani učinci pravnih propisa vaše zemlje na
poslovno okruženje, a naročito na mala poduzeća? Ako nisu, razmišljate li o
pokretanju takvog vrednovanja? Ako jesu, molimo vas da date pregled osnovnih
nalaza i posljedične radnje koje je poduzela Vlada. Vrednovanja učinaka pravnih
propisa povremeno provode Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička
komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Ministarstvo za obrt, malo i srednje
poduzetništvo. Poslovnik Hrvatskog sabora u članku 132. uređuje elemente koje
treba sadržavati prijedlog zakona. Poslovnik Vlade Republike Hrvatske poziva se
na taj članak u svojem postupku. Prema tom članku Poslovnika, uz ostale
elemente, treba prikazati i procjenu posljedica primjene zakona. Nadalje, i neke
druge obveze iz tog članka, kao što su iznošenje ocjene stanja i osnovnih
pitanja koja se zakonom trebaju urediti, također su elementi međunarodno
prihvaćenog koncepta analize učinaka. Međutim, obzirom da te obveze u Hrvatskoj
nisu standardizirane, predlagatelji zakona pristupaju im sukladno vlastitim
interpretacijama i potrebama, tako da tekstovi značajno variraju u kvaliteti i
obuhvatu, i stoga se ne mogu smatrati analizama učinaka. Ne postoji redovita
procjena utjecaja zakonodavstva na poslovno okruženje, posebno u odnosu na mala
i srednja poduzeća. Jedine takve procjene mogu se naći dijelom u FIAS (Foreign
Investment Assistance Service) studiji o preprekama za direktna strana ulaganja
u Hrvatsku i u «Global Entrepreneurship Monitor» projektu u kojem je Hrvatska
sudjelovala prvi puta u 2002. godini. Prema «Global Entrepreneurship Monitor»
projektu iz 2002. godine hrvatski stručnjaci su ocijenili Vladine politike
potpore za mala i srednja poduzeća i poreznu politiku ocjenama 2.27 i 1.81. Obje
ocjene su niže od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (2.68
za Vladine politike potpore, 1.81 za Vladinu poreznu politiku) i značajno su
niže od najviših ocjena koju su dali kanadski stručnjaci za kanadsku vladinu
politiku potpore (3.62) i stručnjaci Hong-Konga za poreznu politiku u svojoj
zemlji (4.33). Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine,
hrvatski stručnjaci su ocijenili raspoloživost kredita ocjenom 3.21. Ova ocjena
je viša od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine (2.90) i
blizu najviše ocjene koju su dali američki stručnjaci za SAD (3.89). U okviru
ovog projekta, hrvatski stručnjaci su ocijenili najvećom slabošću razvoja
poduzetništva upravo vladine politike, smatrajući ih ili nepostojećim ili
nekonzistentnim, iz kojih proizlazi netransparentan i kompliciran regulatorni
okvir u kojem se događaju poduzetnički pothvati. Ministarstvo za europske
integracije (MEI) izradilo je prijedlog uvođenja analize učinaka primjene
pravnih propisa – RIA (Regulatory Impact Assessment) u zakonodavni postupak
tijekom srpnja 2003. Prijedlog koji je predstavljen tijelima državne uprave
sadrži aktivnosti, obrasce (preliminarni i prošireni) i postupak primjene.
Predloženi obrasci utvrđuju obuhvat analiza (prilagođen model Europske komisije
iznesen u COM(2002) 276 final). Također, planirane su i prikladne obrazovne
aktivnosti na području korištenja i primjene metodologije analize učinaka u
tijelima državne uprave. MEI ima potporu resornih ministarstava za ovaj projekt.
Predložen je pristup u fazama u kojem će RIA u početku biti obvezna za sve
zakone kojima se usklađuje zakonodavstvo s acquis-om i neobvezna za ostale
zakone. Kada se stekne dovoljno iskustva i kad se tijela državne uprave doista
prihvate ovaj instrument, on će postati obavezan za sve zakonske prijedloge.
Završni prijedlog uvođenja RIA-e u zakonodavnu proceduru bit će u suradnji sa
svim ministarstvima i Uredom za zakonodavstvo predložen u drugoj polovici 2003.
te je predviđeno da se primjenom prve faze otpočne početkom 2004. godine. 2.
Koji postupci postoje za ocjenu učinka novih pravnih propisa na poduzeća?
POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 12 Postupci za ocjenu učinka novih
pravnih propisa na poduzeća za sada ne postoje u Republici Hrvatskoj 3. Koje je
mjere poduzela vaša Vlada na uvođenju administrativnih dokumenata jednostavnih
za primjenu? Vlada Republike Hrvatske poduzela je mjere za pojednostavljenje
postupka za registraciju obrta, zadruga i trgovačkih društava. Također je
pojednostavljena procedura za izdavanje dozvola za gradnju objekata. 4. Postoje
li neka pravila koja malim i srednjim poduzećima dopuštaju da budu izuzeta od
određenih pravno reguliranih obveza? Razmatra li vaša Vlada bilo kakve mjere
koje bi omogućile takvo izuzimanje? Zakonom o državnim potporama («Narodne
novine». br. 47/2003) i Uredbom o državnim potporama («Narodne novine» br.
121/2003) dozvoljene su veće potpore za mala i srednja poduzeća. 5. Postoji li
mehanizam kojim se potiče redovno sudjelovanje vlasnika poduzeća u postupku
donošenja pravnih propisa? Redovno sudjelovanje vlasnika poduzeća u postupku
donošenja pravnih propisa osigurano je putem sudjelovanja Hrvatske gospodarske
komore (Skupština, pojedina vijeća/grupacije), Hrvatske obrtničke komore i
Hrvatske udruge poslodavaca u samom postupku. Od navedenih institucija se u
postupku traži stručno mišljenje, a svaka od njih ima svoje predstavnike u
radnim tijelima Sabora. D. Raspoloživost potrebnih vještina 1. Jesu li poduzete
neke aktivnosti u cilju procjene potreba malih i srednjih poduzeća za
specifičnim vještinama? Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo
kontinuirano anketira poduzetnike kako bi se ustanovile njihove potrebe.
Rezultati se koriste u cilju prilagođavanja obrazovnih programa potrebama
poduzetnika. Postoje parcijalna istraživanja koja su realizirali Ministarstvo za
obrt, malo i srednje poduzetništvo, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska
obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca. Prema istraživanju koje je
obavljeno 2001. godine u okviru projekta «Management and Business Improvement
through Education and Training in Bosnia and Herzegovina, Croatia and
Yugoslavia» (koji je financirala European Training Foundation), postoje samo
parcijalna istraživanja o procjeni potreba malih i srednjih poduzeća za znanjima
i vještinama koja se ne provode kontinuirano. Hrvatska gospodarska komora
fokusira se uglavnom na već postojeća poduzeća (razvoj upravljačkih vještina:
timski rad, upravljanje vremenom, pregovaranje; upravljanje ljudskim resursima,
IT, strategijski management, liderstvo, krizni management, projektni
management). Hrvatska udruga poslodavaca fokusira se na postojeća poduzeća
(razvoj upravljačkih vještina: timski rad, upravljanje vremenom, pregovaranje;
upravljanje ljudskim resursima, management promjena, korporacijski imidž).
POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 13 Sveučilište "Josipa Jurja
Strossmayera" u Osijeku (istraživanje na reprezentativnom uzorku od 200
vlasnika/managera MSP u Hrvatskoj, 1997. i 2000. godine, korištenjem INSEAD
upitnika “Entrepreneurship and Strategy” (istraživanja je sufinanciralo
Ministarstvo znanosti i tehnologije i Institut Otvoreno društvo – Hrvatska)
fokusira se na: poslovno planiranje, upravljanje ljudskim resursima, financijski
management, marketing, IT, razvoj novih proizvoda, strategijski management 2.
Molimo vas opišite mjere, ako takve postoje, koje jamče postojanje sustava za
obrazovanje/osposobljavanje ili inicijativa za osiguranje onih vještina za
kojima mala i srednja poduzeća iskazuju naročitu potražnju? Ministarstvo je
osmislilo i realizira obrazovne programe za: a) poduzetnike – seminari za
početnike i tvrtke u rastu b) savjetnike – osobe u lokalnoj (samo)upravi i
potpornim institucijama za poduzetništvo c) konzultanti – osobe koje pružaju
usluge na profesionalnoj osnovi Seminari se održavaju u poslovnim centrima
diljem Hrvatske. Potporne institucije organiziraju trening seminare za
poduzetnike u rastu i razvoju sa slijedećim temama: (1) Tržište i marketing (2)
Trgovina i moderne tehnike prodaje (3) Financije računovodstvo i porezi (4) Uvoz
i izvoz robe(proizvoda) (5) Osiguranje kvalitete (6) Radni odnosi i motivacije
(7) Planiranje, razvitak i kreditiranje (8) Sajmovi i prezentacije (9) Razvoj
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (10) Zadrugarstvo (11) Informatika (12)
Organizacija poslovanja (13) Organizacija i planiranje proizvodnje Ministarstvo
konzultira udruge poduzetnika i druga udruženja u cilju usklađivanja programa i
izbjegavanja preklapanja. Ministarstvo sufinancira obrazovanje, posebice
obrazovanje početnika. U ovoj godini je pokrenut E-learning program u suradnji s
Bavarskom, te program osnivanja klastera. Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska
udruga poslodavaca su u navedenom istraživanju navele da svoje procjene potreba
koriste za edukacijske programe koje nude. Istraživanja koje provodi Sveučilište
«Josipa Jurja Strossmayera» u Osijeku poslužila su za dizajniranje
poslijediplomskog programa iz poduzetništva u 2000. godini, te se koriste za
razvoj dodiplomskog studija iz poduzetništva koje se pokreće 2004. godine.
Hrvatska udruga poslodavaca od 1996. godine realizira program usavršavanja
managera (PUMA). POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 14 E. Internet
pristup za mala i srednja poduzeća 1. Pružaju li javna tijela u vašoj zemlji
informacije putem Interneta koje su posebno namijenjene malim i srednjim
poduzećima? Koja vrsta informacija je dostupna na Internetu, a od posebnog je
interesa za mala i srednja poduzeća? Postoje li inicijative za unapređenje ove
usluge? Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo na vlastitim WEB
stranicama nudi slijedeće informacije: vijesti, publikacije, pitanja i odgovori,
zakonodavstvo, programi i projekti, krediti, poticajne mjere, poduzetničke zone,
zadruge, glasilo, suradnja s «Gesselschaft für Technische Zusammenarbeit»,
info-telefon, kao i linkove na druge institucije i njihove programe. Obrasci
formulara se također mogu naći na WEB stranicama. Informacije iz svog područja
rada na vlastitim WEB stranicama poduzetnicima nude Hrvatska banka za obnovu i
razvoj, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga
poslodavaca. Osim općih informacija na WEB stranicama Hrvatske gospodarske
komore, Sektor za malo gospodarstvo ima posebne WEB stranice na kojima se mogu
dobiti sve relevantne informacije o malom gospodarstvu (novosti, aktivnosti,
projekti, propisi itd.) Javna uprava je 2000. pokrenula e-government inicijativu
pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, odnosnu Ureda za internetizaciju.
Cilj ove inicijative je olakšavanje i pojednostavljivanje komunikacije između
javne uprave i građana te tvrtki. Također je istovremeno pokrenuto više
nezavisnih projekata unutar pojedinih ministarstava i institucija. Upravo su u
tijeku projekti on-line pristupa poreznom knjigovodstvu (u planu je i
elektronička prijava poreza – projekt u suradnji Hrvatske gospodarske komore i
Porezne uprave), elektroničke prijave carinskih deklaracija za špeditere
(Carinska uprava), elektroničku predaju statističkih financijskih izvješća
(FINA), elektroničku predaju mirovinskih obrazaca (FINA i REGOS), publiciranja
odluka i presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske te brojni drugi projekti.
Hrvatska gospodarska komora izradila je projekt Biznet kao integrirani
informacijski sustav na Internetu s osnovnim ciljem objedinjavanja podataka iz
svih područja gospodarstva Hrvatska obrtnička komora, u sklopu projekta
«Promicanje obrta putem Interneta» omogućava svim obrtnicima prezentaciju
njihovih djelatnosti putem Internet stranica. 2. Mogu li mala i srednja poduzeća
putem Interneta učinkovito komunicirati s tijelima državne uprave (interaktivno
korištenje Interneta), te mogu li dobiti savjete, podnositi zahtjeve, porezne
prijave itd. putem Interneta? Ako takve usluge postoje, u kojoj ih mjeri koriste
mala i srednja poduzeća? Mala poduzeća su tipično pioniri korištenja ovakvih
on-line usluga i ogromna većina malih poduzeća koja su Internet osposobljene su
i korisnici on-line usluga. Ovakve on-line usluge trenutno pokrivaju manji dio
poslovanja malih i srednjih poduzeća s javnom upravom, ali veliki broj
planiranih novih usluga ima za cilj omogućiti 90% poslovanja između malih i
srednjih poduzetnika i države do kraja 2004. Kao važan preduvjet za ostvarenje
e-poslovanja i pravne valjanosti elektroničkih dokumenta je Zakon o
elektroničkom potpisu (siječanj 2002) te uspostava nacionalnog PKI sustava
(prosinac 2002) koji korištenjem smart kartica i elektroničkog potpisa omogućava
pravnu valjanost elektroničkih dokumenta (npr. porezne prijave i slično).
POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 15 F. Pristup tržištu malih i
srednjih poduzeća 1. Molimo vas da opišete koje mjere postoje (ako postoje) ili
se planiraju uvesti u cilju poboljšanja pristupa i mogućnosti malih i srednjih
poduzeća na stranim tržištima, naročito na unutrašnjem tržištu EU-a. Mjeru
podrške izvozno orijentiranim malim i srednjim poduzećima kroz Program
kreditiranja izvoza osiguranjem kreditnih sredstava za obrtna sredstva u
poslovnim bankama Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo uspješno
provodi već četvrtu godinu. Ministarstvo sufinancira sudjelovanje poduzetnika na
sajmovima i prezentacijama, putem obje komore i direktno. Provodi se i mjera
sufinanciranja certificiranja sustava u funkciji osvajanja novih tržišta
(ISO,HACCP,HRN EN ISO i sl.) Prilikom posjeta drugim zemljama Ministarstvo za
obrt, malo i srednje poduzetništvo u delegaciju uključuje i poduzetnike te
sufinancira njihove troškove puta i boravka. U Hrvatskoj banci za obnovu i
razvoj postoje posebni programi potpore izvozu (krediti, osig. izvoznih poslova
itd). Obje komore sufinanciraju organizirani odlazak poduzetnika na međunarodne
sajmove. U cilju upoznavanja sa stranim partnerima Hrvatska gospodarska komora
organizira predavanja “Kako poslovati sa zemljama partnerima hrvatskog
gospodarstva “. Odnosi između Republike Hrvatske i Europske Unije tema su
predavanja koja pružaju gospodarstvenicima kvalitetne informacije vezane uz
gospodarsku legislativu Europske unije, informacije o usklađivanju hrvatskog
zakonodavstva s europskim propisima i brže uključivanje našega gospodarstva u
europske integracije sukladno potpisanom Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju između Hrvatske i Europske Unije. U okviru Hrvatske gospodarske
komore prošle je godine osnovan Euro Info Komunikacijski Centar. Postoji
inicijativa u okviru Centra za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore, a u cilju
unapređivanja kvalitete putem pomoći malim i srednjim tvrtkama u uvođenju
sustava upravljanja kvalitetom, u okviru Projekta LÛK, praćenjem područja, te
uspostavom baze podataka o pravnim i fizičkim i subjektima djelatnih na području
kvalitete. G. Porezi i financijska pitanja 1. Postoji li bilo kakvo porezno
izuzeće ili smanjenje porezne stope za mala poduzeća? Da/ne. Molimo navedite sve
dobre primjere na ovom području. Porezni sistem je podijeljen na središnji, gdje
nema izuzetaka, i lokalni, gdje postoje određene olakšice – posebno za
početnike. I u programima koje Ministarstvo za obrt, malo i srednje
poduzetništvo realizira s jedinicama lokalne samouprave također se radi o
smanjivanju lokalnih poreza i doprinosa. Postoje brojne olakšice i mogućnosti
umanjenja porezne osnovice, čime se umanjuje i porezna obaveza, a to su:
mogućnost ubrzane ili jednokratne amortizacije umanjenje osnovice za plaće novih
radnika smanjene stope poreza do 0% na PPDS5 5 Zakonom o područjima posebne
državne skrbi («Narodne novine» br. 26/03) utvrđuju se područja o kojima
Republika Hrvatska posebno skrbi i i poticajne mjere za njihovu obnovu i
razvitak. Područja posebne državne skrbi se utvrđuju radi otklanjanja posljedica
rata, bržeg povratka stanovništva koje je prebivalo na tim područjima prije
Domovinskog rata, poticanja POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 16 2. Što
je poduzeto u cilju pojednostavljenja postupka usklađivanja poreza za mala i
srednja poduzeća? Da/ne. Ako jesu, molimo navedite. Pravilnikom o samostalnim
djelatnostima koje se mogu paušalno (eng. lump-sum) oporezivati te načinu
utvrđivanja i oporezivanja paušalnog dohotka omogućeno je mikro-subjektima
(obrtnicima i osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja) da prema
određenim uvjetima umjesto vođenja poslovnih knjiga, plaćaju paušalni iznos
poreza na dohodak i prireza. Na taj način su za određene nisko-dohodovne
obrtničke djelatnosti umanjeni obvezni doprinosi poreza na dohodak i
pojednostavljeni uvjeti vođenja poslovnih knjiga. 3. Je li uvedena neka vrsta
poreznog kredita za nove poduzetnike? Da/ne. Ako jest, molimo navedite. U
hrvatskom poreznom sustavu postoje slijedeće mjere, koje vrijede i za
poduzetnike-početnike: olakšice obveznicima s područja od posebne državne skrbi,
olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara, olakšice
i oslobođenja za porezne obveznike koji posluju u slobodnim zonama, poticaji
ulaganja, poticaji zapošljavanja i poticaj poreznim obveznicima osnovanim u
svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. 4.
Kako biste ocijenili stanje u svojoj zemlji s obzirom na pristup malih i
srednjih poduzeća izvorima financiranja putem banaka i financijskih institucija?
Pristup financijskim sredstvima je puno bolji nego prije 5 -10 godina. Kamatne
stope, u programima Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i
Hrvatske banke za obnovu i razvoj kreću se između 2 i 7 % godišnje s maksimalnim
otplatnim rokom do 12 godina. Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu
iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci su ocijenili raspoloživost kredita ocjenom
3.21. Ova ocjena je viša od prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002.
godine (2.90), i blizu najviše ocjene koju su dali američki stručnjaci za SAD
(3.89). 5. Je li financijski sektor otvoren i odgovara li na potrebe malih i
srednjih poduzeća u vašoj zemlji? Jesu li banke spremne zadovoljiti potrebe
malih poslodavaca? Banke su sve otvorenije prema poduzetnicima. Međutim, još
uvijek inzistiraju na jamstvu (nekretnine). U okviru «Global Entrepreneurship
Monitor» projekta iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci su identificirali
financijsku potporu kao ograničenje razvoja poduzetništva, što nije uzrokovano
nedostatkom kreditnih programa, nego nepripremljenošću banaka da postupak
prilagode specifičnostima poduzetnika početnika, te problemima osiguranja
kredita (jamstva). Osim toga, stručnjaci su upozorili na problem ishođenja
dokumentacije o vlasništvu kao jamstvu za demografskog i gospodarskog napretka
te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske.
POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 17 povrat kredita u pojedinim
dijelovima Hrvatske, kao i na lošu kvalitetu poslovnih planova kojima
poduzetnici traže kredite. 6. Postoje li javni jamstveni fondovi? Da/ne. Ako da,
molimo navedite najvažnije ostvarene rezultate. U Republici Hrvatskoj postoje
javni jamstveni fondovi (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, koja je od
prošle godine pravna slijednica Hrvatske garancijske agencije). Jedan od njenih
zadataka je izdavanje jamstava prema programu Vlade Republike Hrvatske. Od 1995.
godine izdano je oko 3.400 jamstava u vrijednosti od €87 milijuna. U istom
razdoblju je odobreno 3.100 bespovratnih potpora za smanjivanje troškova kredita
u visini od € 2,73 milijuna. 7. Promiču/uvode/koriste li se u vašoj zemlji
"netradicionalni" instrumenti financiranja (poduzetnički kapital, "poslovni
anđeli" itd.)? Molimo navedite sve dobre primjere na ovom području, uključujući
najvažnije ostvarene rezultate. Ovi financijski instrumenti postoje, ali nisu u
širokoj upotrebi u Hrvatskoj. Postoje 4 fonda rizičnog kapitala: Capital Croatia
Partnership Ltd, SEAF, Horizonte Venture Management i Copernicus Adriatic. Prema
«Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci
su ocijenili nedostatnom prisutnost rizičnog kapitala za potrebe malih i
srednjih poduzeća (ocjena 2.17). Ova ocjena je niža od prosjeka za sve zemlje
uključene u projekt 2002. godine (2.83), a značajnije niža od najbolje ocjene
koju su dali američki stručnjaci za SAD (4.30). H. Tehnološki kapacitet malih i
srednjih poduzeća 1. Postoje li programi kojima je cilj promocija širenja
tehnologije namijenjene malim poduzećima? Kako biste ocijenili učinak tih
programa? U Hrvatskoj postoji nekoliko programa. Točnije, cilj Ministarstva
znanosti i tehnologije je kreirati uvjete za brzu i efikasnu transformaciju
rezultata istraživanja i tehnoloških inovacija u proizvode konkurentne na
svjetskom tržištu, te omogućiti transfer tehnologije, kao i razvoj tehnološki
baziranih malih i srednjih poduzeća. Aktivnosti odjela za tehnologiju fokusirane
su na implementaciju dva glavna programa: osnivanje nacionalne mreže institucija
uključenih u razvoj, transfer, primjenu i financiranje novih tehnologija i
razvoj sistema državne pomoći tehnološkom razvoju i inovativnom poduzetništvu
kroz razne financijske, fiskalne, administrativne i ostale pogodnosti i potpore
– HITRA (Program hrvatskog inovacijsko tehnološkog razvitka). Ministarstvo za
obrt, malo i srednje poduzetništvo je pokrenulo dva programa: Program nove
tehnologije kojim se kroz kredite za razvoj i uvođenje novih tehnologija u malo
i srednje poduzetništvo (kupnja opreme, automatizacija, uvođenje novih
tehnologija) osigurava tehnološki razvoj poduzetnika i Program razvoja inovacija
kojim se, u cilju promocije novih proizvoda i inovacija, daju potpore
namijenjene zaštiti patenata, izradi prototipova i promociji inovacija. Prema
«Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002. godine, hrvatski stručnjaci
su ocijenili negativno efektivnost transfera istraživanja i razvoja prema malim
i srednjim poduzećima (ocjena 2.05). Ova ocjena je niža od POGLAVLJE 16: MALO I
SREDNJE PODUZETNIŠTVO 18 prosjeka za sve zemlje uključene u projekt 2002. godine
(2.47), i značajnije niža od najviše ocjene koju su dali kanadski stručnjaci za
Kanadu (3.49). 2. Koje su inicijative poduzete u cilju promicanja transfera
tehnologije iz instituta za istraživanja na mala i srednja poduzeća? Inicijativa
Ministarstva za znanost i tehnologiju putem programa HITRA integracijski je
oblik politike prema znanosti i tehnologiji usmjeren prema povezivanju javnog
istraživačkog sektora i gospodarstva koje provodi Ministarstvo znanosti i
tehnologije s ciljem promicanja gospodarstva utemeljenog na znanju. Cilj
programa HITRA je stvoriti tehnološki sistem koji će: mobilizirati znanstvene
potencijale i ljudske resurse u Hrvatskoj na stvaranju i uvođenju progresivnih
tehnologija i proizvoda s većom dodanom vrijednosti, što će rezultirati s
poslovnim uspjehom i povećanim rastom gospodarstva. aktualizirati različite
metode i instrumente financijske i institucionalne pomoći bržem tehnološkom
razvoju koji u ovom trenutku nije dio standardnog bankarskog i znanstvenog
sistema. Također, tu je stalna suradnja s institucijama (tehnološkim centrima)
čije aktivnosti uključuju znanje i transfer tehnologije (npr. CTT). Preko
dogovorenih projekata direktnim sudjelovanjem ili transferom tehnologije, CTT
omogućuje uvođenje razvojnih i istraživačkih aktivnosti u projekte kao dio
interdisciplinarnog područja, aktivno povezujući akademsku zajednicu i
industriju. Razvoj centara za tehnologijski razvoj vezanih za sveučilišta
(Zagreb, Osijek, Split, Rijeka) trebaju olakšati transfer tehnologije prema
malim i srednjim poduzećima, ali bi njihovo profiliranje trebalo biti oštrije
fokusirano na potrebe malih i srednjih poduzeća kako bi se osigurali očekivani
efekti. 3. Kako biste procijenili napredak na unapređenju suradnje među
samostalnim poduzećima i udruživanju u klastere/grozdove? Koje su značajne
inicijative poduzete ili će biti poduzete na ovom području? Do danas nema
značajnijeg pomaka u povezivanju tvrtki. No, prepoznata je potreba ovakve vrste
povezivanja. Diskusija o rezultatima «Global Entrepreneurship Monitor» projekta
iz 2002. godine potaknula je u 2003. godini inicijative oko unapređenja suradnje
među poduzećima kroz clustere i umrežavanje. Za sada su prepoznatljive
inicijative Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (raspisan je
natječaj za projekte fokusiranih na razvoj clustera, srpanj 2003), inicijative
Centra za politiku razvoja malih poduzeća (CEPOR) za formiranje dva
eksperimentalna klastera: metalski klaster u Osijeku u suradnji sa Centrom za
poduzetništvo i firmom MIO d.d. i tekstilni klaster u Puli u suradnji s Pulskim
centrom za poduzetništvo i firmom Arena. Također je prisutna inicijativa
stvaranja drvnog klastera koju podržava USAID. POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE
PODUZETNIŠTVO 19 I. Elektronsko poslovanje i podrška malim poduzećima 1. Koje su
inicijative za donošenje politika pokrenute kako bi se olakšala digitalizacija
malih i srednjih poduzeća? «ICT – Hrvatska u 21. stoljeću» («Narodne novine» br.
10/2002), bavarsko-hrvatski projekt «E-learning» i financijska potpora
poduzetničkim centrima za seminare itd. Na WEB stranici Ministarstva postoji
baza projekata u koju se poduzetnici mogu upisivati on-line. 2. Kakav je pravni
okvir za elektroničku trgovinu? Molimo razlikujte propise o elektroničkom
potpisu i druge mjere. Područje vezano uz elektronički potpis u Republici
Hrvatskoj je uređeno kroz slijedeće zakonske propise: Zakon o elektroničkom
potpisu («Narodne novine» br. 10/2002), Pravilnik o evidenciji davatelja usluga
certificiranja elektroničkih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate
(«Narodne novine» br. 54/2002), Pravilnik o registru davatelja usluga
certificiranja elektroničkih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate,
Pravilnik o mjerama i postupcima uporabe i zaštite elektroničkog potpisa i
naprednog elektroničkog potpisa, sredstava za izradu elektroničkog potpisa,
naprednog elektroničkog potpisa i sustava certificiranja i obveznog osiguranja
davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata («Narodne novine» br.
89/2002 54/2002) i Pravilnik o tehničkim pravilima i uvjetima povezivanja
sustava certificiranja elektroničkih potpisa («Narodne novine» br. 89/2002) Za
sada u Republici Hrvatskoj ne postoji pravni okvir za elektroničku trgovinu,
međutim, slobodni smo izvijestiti da je u tijeku izrada Nacrta prijedloga Zakona
o elektroničkoj trgovini, a čije usvajanje se očekuje u zadnjem tromjesečju
2003. godine. Usvajanjem Zakona o elektroničkoj trgovini prihvatit će se
europski standardi i suvremena pravna rješenja za elektroničko trgovanje, te će
se na taj način ujedno omogućiti dobra podloga za intenziviranje elektroničkog
trgovanja Republike Hrvatske s europskim i svjetskim gospodarskim subjektima, a
ujedno predstavlja i početak procesa stvaranje elektroničkog poslovanja na
području Republike Hrvatske, čime se približavamo svjetskim informacijskim
trendovima na svim područjima. 3. U kojoj su mjeri mala poduzeća prihvatila ICT
modele i modele elektronskog poslovanja (primjena ICT-a, pristup Internetu,
vlastita Internet stranica, elektronska prodaja i kupnja)? Koje su glavne
prepreke s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća pri prihvaćanju modela
ICT-a i elektronskog poslovanja? Prema procjenama tvrtke IDC u Hrvatskoj je
2002. godine bilo oko 1 milijun korisnika Interneta, što je 28,5% više nego
godinu dana ranije. Usprkos boljoj ponudi širokovalnih veza oko 99% svih posjeta
je još uvijek zasnovano na dial-up tehnologiji. Penetracija ICT-a u
poduzetništvo se također procjenjuje na oko 30%. Transakcije E-trgovine su
godine 2002. iznosile oko € 50 milijuna (od čega 10 milijuna u B2B segmentu),
što je za 130% više nego godinu dana ranije. Procjenjuje se da se danas oko
20-25% hrvatskih poduzetnika služi Internetom. 4. Kako biste ocijenili
raspoloživost usluga/centara za podršku poduzećima? Kako ocjenjujete prihvaćanje
POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 20 ovih usluga od strane malih i
srednjih poduzeća? Prema «Global Entrepreneurship Monitor» projektu iz 2002.
godine, hrvatski stručnjaci su ocijenili nedostatnom raspoloživost profesionalne
infrastrukture koja osigurava ponudu poslovnih usluga namijenjenih potrebama
malih i srednjih poduzeća (ocjena 2.43). Ova ocjena je niža od prosjeka za sve
zemlje uključene u projekt 2002. godine (3.17), te je također značajnije niža od
najviše ocjene koju su dali kanadski stručnjaci za Kanadu (4.21). Potreba za
znanjima i vještinama poduzetničkog djelovanja identificirana je kroz «Global
Entrepreneurship Monitor» projekt u 2002. godini, jer je utvrđena značajna
razlika između osposobljenosti poduzetnika za poduzetničko djelovanje, ovisno o
posjedovanju ili neposjedovanju potrebnih vještina. Korištenjem Total
Entrepreneurial Activity indeksa (TEA indeks) koji govori o broju poduzetnika
(start-up i poduzetnika čija poduzeća nisu starija od 30 mjeseci) na 100
odraslih stanovnika starosti od 18 do 64 godine vidljivo je da je TEA indeks
poduzetnika s odgovarajućim znanjima i vještinama 7.83, prema TEA indeksu od
0.61 za poduzetnike bez odgovarajućih znanja i vještina. Prema mišljenju
anketiranih malih i srednjih poduzeća (projekt je financiran od strane «European
Training Foundation» 2001 godine) nedovoljno korištenje poslovnih usluga
uglavnom je rezultat nedovoljne neusklađenosti ponude i potreba malih i srednjih
poduzeća. J. Zastupljenost malih i srednjih poduzeća 1. Koliko organizacija koje
zastupaju mala i srednja poduzeća postoji na nacionalnoj razini? Nabrojite
glavne organizacije i navedite podatke o njihovom obuhvatu (specifični sektori
gospodarstva ili vrste poduzeća, specifična svrha organizacije), te navedite u
kolikoj su mjeri one zastupljene (udio njihovih članova u ukupnom broju
poduzeća). Na nacionalnom nivou postoje slijedeće organizacije; Gospodarska
komora (oko 63.500 članova – mala, srednja i velika društva), Obrtnička komora
(oko 100.000 članova), Hrvatski savez zadruga (oko 795 članova) i Hrvatska
udruga poslodavaca (oko 5.000 članova). Osim toga postoji i nekoliko nevladinih
udruga koje zastupaju interese poduzetnika: Udruga malih i srednjih poduzetnika,
Udruga hrvatskih katoličkih gospodarstvenika, Krug itd. 2. Osnivaju li se takve
organizacije na području cijele zemlje? Hrvatska gospodarska komora je
ustanovljena na cijelom teritoriju Republike Hrvatske (područne komore u svim
županijama – 20 županija i Gradu Zagrebu). Hrvatska obrtnička komora je
ustanovljena na cijelom teritoriju Republike Hrvatske (područne komore u svim
županijama i Gradu Zagrebu) te gradovima i općinama (u 114 gradova i općina),
Hrvatski savez zadruga koji je u fazi osnivanja područnih ureda u Zagrebu,
Splitu, Rijeci, Varaždinu i Osijeku, dok Hrvatska udruga poslodavaca ima
regionalne urede u Osijeku, Splitu i Rijeci. 3. Sudjeluju li navedene
organizacije u procesu donošenja strategije? Je li to sudjelovanje izričito
utvrđeno pravnim propisom ili na neki drugi način? Molimo navedite praksu na
ovom području (npr. navedite savjetodavno tijelo/savjetodavno vijeće itd.).
Učešće obiju komora je formalizirano zakonima o gospodarskoj i obrtničkoj komori
(Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj POGLAVLJE 16: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 21
komori «Narodne novine» 66/1991 i 79/1991). Hrvatski savez zadruga također
zastupa interese svojih članova pred državnim i drugim tijelima. 4. Jesu li mala
i srednja poduzeća uključena u socijalni dijalog? Hrvatska udruga poslodavaca
sudjeluje u tripartitnim pregovorima (Vlada Republike Hrvatske, sindikati,
poslodavci), dok su, uz Hrvatsku udrugu poslodavaca, obje komore potpisale
sporazum ''Partnerstvo za razvoj''.