Pored centralne baze podataka, Poslovni Forum tvrtkama i obrtnicima pruža i druge usluge:

 ● trgovačko posredovanje na domačem i inozemnom tržištu
 ● konzalting u području investicija, te izrada predinvesticijskih i investicijskih studija i njihova ocjena
 ● izrada Internet prezentacija
 ● pružanje savjeta o vrsti i konfiguraciji računalne opreme i pripadajuće programske podrške i analiziranje potreba i problema korisnika i davanje odgovarajućega rješenja
 ● razvoj, izradu, pribavljanje i dokumentiranje programske podrške po narudžbi korisnika
 ● pisanje programa prema uputama i potrebama korisnika
 ● obradu podataka uz uporabu programa korisnika ili vlastitog programa usluge unosa podataka
 ● razvoj baze podataka: povezivanje podataka iz različitih izvora
 ● pohranjivanje podataka: pripremu slogova za prihvat informacija u zadanom obliku
 ● dostupnost baze podataka: pružanje podataka u traženom formatu izravnim pretraživanjem ili pristupom (računalnim upravljanjem) svakome ili određenim korisnicima, razvrstanih po zahtjevu
 ● održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava
 ● ispitivanje mogućnosti tržišta, prihvatljivost i upoznavanje proizvoda i kupovnih navika potrošača radi promicanja prodaje i razvoja novih proizvoda, uključujući statističku analizu rezultata
 ● ispitivanje javnoga mnijenja o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima i statistička analiza
 ● davanje savjeta, usmjeravanje i operativnu pomoć poduzećima i javnim službama
 ● savjete i pomoć poduzećima i javnim službama u vezi s planiranjem, organizacijom, efikasnošću i kontrolom, upravljačke informacije itd.
 ● arbitraža i usuglašavanje između uprave i radnika
 ● kreiranje i provođenje promidžbenih djelatnosti
 ● kreiranje i postavljanje reklama na otvorenom prostoru npr. oglasnih ploča, panoa, priopćenja, izloga, izložbenih dvorana, oslikavanje automobila, autobusa, itd.
 ● oglašavanje preko medija tj. prodaja vremena i prostora za razno medijsko oglašavanje
 ● raspačavanje ili odašiljanje oglasnoga materijala ili uzoraka
 ● zakup i davanje prostora za oglašavanje
 ● izradu fotografija za komercijalne svrhe i za građanstvo
 ● adresiranje, ulaganje, pečaćenje i slanje poštom omotnica i promidžbenog materijala,
 ● sastavljanje adresara za slanje poštom itd.
 ● naplata računa, ocjena kreditne sposobnosti pojedinaca i tvrtki ili njihovoga poslovanja
 ● poslovno posredništvo tj. dogovaranje kupnje ili prodaje manjih ili srednjih poduzeća, kancelarija, ordinacija i sl.
 ● modno dizajniranje tkanina, odjeće, obuće, nakita, namještaja i drugih proizvoda
 ● organiziranje sajmova, izložaba i kongresa
 ● agencijsko posredovanje u korist pojedinaca za dobivanje angažmana (zaposlenja) u filmskoj, kazališnoj predstavi ili drugoj zabavnoj ili sportskoj atrakciji, te plasiranje igara, knjiga, umjetničkih djela, fotografija itd

Opširnije informacije...

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO ANALIZA STANJA U MALOM GOSPODARSTVU Zagreb, svibanj 2001. SADRŽAJ: 1. UVOD 3 2. STANJE U OBRTNIŠTVU 3 3. STANJE U ZADRUGARSTVU 5 4. STANJE MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 8 5. STANJE U MALOM GOSPODARSTVU (ZBIRNA ANALIZA) 12 6. USPOREDNI PREGLED STANJA U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA 13 7. PROBLEMATIKA MALOG GOSPODARSTVA 14 8. ZAKLJUČNO 15 1. UVOD Iskustvo u razvijenim zemljama Europe ukazuje da je malo gospodarstvo generator razvoja cjelokupnog gospodarstva i zapošljavanja. Mali gospodarski subjekti lakše se prilagođavaju zahtjevima tržišta, uz manje angažiranje poslovnih sredstava ostvaruju bolje financijske rezultate, a bilježe i stalan porast zapošljavanja. Upravo stoga uloga tog segmenta gospodarstva u ukupnom gospodarskom razvitku Hrvatske u posljednjim godinama sve je izraženija. Malo gospodarstvo značajan je dio gospodarstva, kako po broju gospodarskih subjekata, financijskim rezultatima poslovanja, tako i po udjelu zaposlenih u odnosu na cjelokupno gospodarstvo Gospodarske subjekte unutar malog gospodarstva možemo razvrstati prema različitim kriterijima u nekoliko grupa. U osnovi razlikujemo dvije grupe: fizičke osobe-obrtnike i slobodna zanimanja, te pravne osobe, trgovačka društva i zadruge. U ovoj analizi neće se razmatrati slobodna zanimanja i obiteljska gospodarstva. 2. STANJE U OBRTNIŠTVU Obrtništvo u Hrvatskoj predstavlja tradicionalnu gospodarsku djelatnost koja je u prošlosti bitno utjecala na ukupni gospodarski razvitak. Pored poteškoća koje su ga pratile dugi niz godina, a ogledaju se u izostanku poticajnih mjera, nepovoljnom poslovnom, razvojnom, te društvenom okruženju, obrtništvo se, kao tradicionalni gospodarski sektor, uspjelo održati. Naša gospodarska stvarnost postavlja razvoj obrtništva u red onih pitanja koja u ovom trenutku zahtijevaju pojačanu društvenu brigu, i to posebice zbog sve veće uloge u ostvarivanje bržeg zapošljavanja i samozapošljavanja. Prema podacima broj obrta i broj radnika zaposlenih u obrtu zabilježili su slijedeća kretanja: Tablica 2.1: Broj obrta i zaposlenih Godina 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. Ø god. stopa rasta Broj obrta 79.255 84.778 85.120 84.910 87.613 91.842 2,6 Broj radnika 78.929 88.581 97.596 106.335 113.552 119.714 8,6 Ukupno obrtnici i radnici 158.184 173.359 182.716 191.245 201.165 211.556 5,6 Izvor: Županijski uredi za gospodarstvo  Državni zavod za statistiku U razdoblju od 1995. do 2000. godine broj obrta bilježi rast i ostvaruje godišnju stopu od prosječno 2,6%. Istovremeno, broj radnika zaposlenih u obrtima zabilježio je znatno brži rast i ostvario prosječnu godišnju stopu rasta od 8,6%. Time je u promatranom razdoblju zabilježen porast prosječnog broja zaposlenih u jednoj obrtničkoj radnji od 1,05 radnika u 1995. godini na 1,3 radnika u 2000. godini, što ukazuje na sve prisutniji proces okrupnjavanja hrvatskog obrtništva. Tablica 2.2: Broj obrta prema djelatnostima 1995.-2000. Godina Proizvodni Usluge Ugostitelj.i turizam Trgovina Prijevoz Ribarstvo Intelektualne usluge Ostalo Ukupno 1995. 11.585 21.526 11.319 15.645 9.225 2.901 1.617 5.437 79.255 1996. 12.106 23.068 12.225 16.650 9.961 3.009 2.060 5.697 84.778 1997. 12.156 23.161 12.274 16.717 10.001 3.022 2.068 5.721 85.120 1998. 11.802 23.439 12.821 16.727 9.764 2.886 2.462 5.009 84.910 1999. 12.090 24.269 13.668 17.698 9.900 3.154 2.716 4.118 87.613 2000. 12.620 25.477 14.281 18.553 10.359 3.343 2.856 4.353 91.842 Izvor podataka: Županijski uredi za gospodarstvo Analizirajući stanje u pojedinim djelatnostima u obrtu od ukupnog broja najveće učešće od 28% imaju obrti uslužnih djelatnosti u kojima su najzastupljenije građevinske usluge, te usluge njege i održavanja, zatim trgovina s 20%, turizam i ugostiteljstvo s 15%, dok istovremeno proizvodni obrti učestvuju sa svega 14%. Broj obrta po županijama upućuje na njihovu nejednaku raspoređenost, što potvrđuju slijedeći podaci. Tablica 2.3.: Broj obrta - prema županijama Županija 1999. 2000. Broj % Broj % 1. Zagrebačka 8.045 9,2 8.081 8,8 2. Krapinsko-zagorska 3.421 3,9 3.676 4,0 3. Sisačko-moslavačka 2.371 2,7 2.410 2,6 4. Karlovačka 2.713 3,1 2.765 3,0 5. Varaždinska 3.106 3,5 3.059 3,3 6. Koprivničko-križevačka 1.824 2,1 1.790 1,9 7. Bjelovarsko-bilogorska 1.848 2,1 1.951 2,1 8. Primorsko-goranska teritorijalnom rasporedu obrta po županijama ukazuju da je obrtništvo najzastupljenije u gospodarski razvijenijim područjima, što upućuje na visoki stupanj povezanosti obrtništva s velikim gospodarstvom. Naime, kako veliki gospodarski subjekti dijelom vezuju svoju proizvodnju na obrtnike u stvaranju zajedničkog proizvoda, ti sustavi i doprinose bržem razvoju obrtništva. S krajem 2000. godine obrtništvo je zapošljavalo ukupno 119.714 radnika. Ako navedenim podacima o broju zaposlenih u obrtu pridodamo i broj obrta u kojima njihovi vlasnici samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, tada broj osoba zaposlenih u ovom gospodarskom sektoru dostiže brojku od 211.556 zaposlenih. Oko 43% obrtnika upošljavaju radnike, dok preostali još uvijek rade sami. Pored činjenice da je u obrtništvu u posljednjoj godini prisutan proces povećanja broja radnika, stanje se ne može ocijeniti zadovoljavajućim, jer obrti s prosječno malim brojem zaposlenih ne mogu doseći razinu konkurentnosti potrebnu za uključivanje u sve prisutniji proces globalizacije. Pored nepovoljnog materijalnog položaja u kojem posluju obrtnici i izražene nepovoljne tehnološke opremljenosti, obrtnici jedini u ukupnom poslovanju gospodarstva ostvaruju pozitivni konsolidirani financijski rezultat. Iako je razina prosječno ostvarenog godišnjeg dohotka obrtnika još uvijek niska, a pozitivni poslovni rezultati ostvaruju se uz manje angažiranje poslovnih sredstava i u uvjetima u kojima su poslovne banke sklonije odobravati kredite većim gospodarskim subjektima, vidljivo je da je poslovanje obrtnika znatno učinkovitije od ostalih gospodarskih subjekata. 3. STANJE U ZADRUGARSTVU Zadruge u Hrvatskoj imaju veoma dugu tradiciju. One su najviše usmjeravale gospodarsku aktivnost prema poljoprivredi i selu. Isto tako, značajke zadrugarstva prisutne su i u obrtničkom, stambenom i štedno-kreditnom sektoru. Tablica 3.1. Broj zadruga i zadrugara Godina 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. Broj zadruga 1.212 1.125 1.042 972 861 787 Broj zaposlenih 5.090 4.420 3.981 3.376 2.985 2.762 Broj zadrugara 20.650 19.120 17.510 16.230 14.280 13.063 Broj zadruga smanjen je u razdoblju 1995.-2000. za oko 35%, a broj zaposlenih u zadrugama za oko 46%. Isto tako, broj zadrugara od 20 tisuća u 1995 godini smanjen je na oko 13 tisuća u 2000. godini (u ovim podacima nisu obuhvaćeni zadrugari štedno-kreditnih zadruga kojih je oko 60 tisuća). Razlog smanjenja broja zadruga bila je neprilagodba zakonu, ali i osnivanje udruga koje u gospodarskom poslovanju i pravnom prometu ipak nisu mogle zamijeniti sustav zadružnog organiziranja. Provedenom anketom dobiveni su podaci o djelatnosti zadruga za 2000. godinu: Tablica 3.2. Broj zadruga po djelatnostima i županijama ŽUPANIJA POLJO-PRIVREDNE OBRTNIČKE ŠTEDNO-KREDITNE STAMBENE NISU AKTIVNE UKUPNO 1. Zagrebačka 11 4 8 19 42 2. Krapinsko-zagorska. 11 8 10 29 3. Sisačko-moslavačka 3 4 6 9 22 4. Karlovačka 8 1 2 7 18 5. Varaždinska 11 1 11 3 26 6. Koprivničko-križevačka 11 4 6 21 7. Bjelovarsko-bilogorska 8 1 6 15 8. Primorsko-goranska 12 12 13 3 40 9. Ličko-senjska 3 6 9 10. Virovitičko-podravska 14 1 3 4 22 11. Požeško-slavonska 4 7 10 21 12. Brodsko-posavska 13 8 6 27 13. Zadarska 54 2 56 14. Osječko-baranjska 32 1 13 1 13 60 15. Šibensko-kninska 20 3 7 30 16. Vukovarsko-srijemska 35 8 18 61 17. Splitsko-dalmatinska 44 10 4 26 84 18. Istarska Izvor: Anketa MOMSP, studeni 2000. Poseban problem čini broj neaktivnih zadruga koje nisu izvršile statusno usklađivanje ili su u mirovanju zbog neriješenog imovinskog ili vlasničkog statusa. Najveći broj zadruga obavlja poljoprivrednu djelatnost. Njihov težak ekonomski položaj uglavnom proizlazi iz činjenice što je Zakon o zadrugama donesen tek 1995. godine, do kojeg su zadruge razvojno propadale i praktički bile bez priznate imovine. Krajem 2000. i početkom 2001. godine osjeća se oživljavanje poljoprivrednih zadruga, dijelom zbog uvođenja veće financijske discipline u međusobnim odnosima gospodarskih subjekata, te zbog zajedničkog organiziranja proizvodnje i prodaje proizvoda, kao i povezivanje zadruga u kooperantskim odnosima. Broj obrtničkih zadruga u zadnjih deset godina bilježi značajan pad, posebno zbog ukidanja poreznih olakšica koje su imale. Analiza ukazuje na potrebu međusobnog povezivanja obrtničkih zadruga u zajedničkom nastupu na tržištu, što se počelo tijekom ove godine primjenjivati. Štedno-kreditne zadruge najviše su pratile građevinarstvo te fizičke osobe u poljoprivredi i obrtništvu. Dolazi do sve većeg zajedničkog povezivanja tih zadruga i financijskog praćenja malog poduzetništva, što bi se i zakonom o štedno-kreditnim zadrugama trebalo omogućiti. Stambeno zadrugarstvo tradicionalno je promicalo privatnu inicijativu u stambenom građenju. Sredinom sedamdesetih u Hrvatskoj djeluje tridesetak stambenih zadruga, a početkom devedesetih oko tristo. Ukidanjem poreznih povlastica u sustavu oporezivanja porezom na promet njihov se broj smanjio i opstale su samo one koje su završavale stare programe ili su na tržištu pronašle partnere. 4. STANJE MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA Strukturalni pokazatelji o stanju malih i srednjih trgovačkih društava Hrvatske u usporedbi s ostalim europskim zemljama ne pokazuju velika odstupanja i gotovo su identični s podacima malog gospodarstva u razvijenim zemljama Europe. Kao kriteriji za razlikovanje malih i srednjih trgovačkih društava koriste se kriteriji broja zaposlenih, ukupnog prometa i vrijednosti bilance, kako je to utvrđeno Zakonom o računovodstvu. Potrebno je napomenuti da se svi podaci odnose samo na trgovačka društva koja predaju svoje završne račune i odgovaraju stvarno aktivnim trgovačkim društvima. Tablica 4.1. – Broj trgovačkih društava Trgovačka društva 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. I-IX 2000. Izvor: ZAP Ukupna struktura malih i srednjih trgovačkih društava u kojoj njihov udio iznosi oko 99% od ukupnog broja gospodarskih subjekata, u posljednjim godinama pokazuju trend smanjivanja broja. To je dijelom posljedica gašenja trgovačkih društava koja nisu provela usklađivanje s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, brojnih likvidacija i stečajeva, ali i posljedica uvjeta poslovanja i tržišta. Tabela 4.2. Trgovačka društva prema djelatnostima 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. I - IX 2000. Područje (JKD) Broj % Broj % Područje (NKD) Broj % Broj % Broj % Broj % Industrija i rudarstvo 7.358 12.3 7.590 1.2 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 1.312 2,0 1.233 2.0 1.197 2.0 1.111 2.0 Poljop. i ribar. 1.459 2.4 1.482 2.4 Ribarstvo 176 0,3 181 0.3 179 0.3 155 0.3 Šumarstvo Rudarstvo 111 0,2 117 0.2 124 0.2 120 0.2 Vodoprivreda Prerađiv. ind. 8.720 0.0 8.240 14.6 Graditeljstvo 4.391 Ostale djelatnosti 1.105 1,7 1.139 1.8 1.149 1.9 1.932 3.4 Ukupno 59.922 62.109 100,0 Ukupno 64.789 100,0 62.050 100.0 59.972 100.0 56.519 100.0 Izvor: ZAP, Informacija o osnovnim financijskim rezultatima poduzetnika Prema djelatnostima u ukupnom gospodarstvu najbrojniji su poduzetnici koji obavljaju djelatnost trgovine. Prerađivačka industrija u koju su uvrštene najraznovrsnije proizvodne djelatnosti je na trećem mjestu, što ukazuje na činjenicu da se kapital ulaže u one djelatnosti u kojima nisu potrebna velika ulaganja, a obrtaj uloženih sredstava je brži. Financijski rezultati ostvareni u ukupnom gospodarstvu u posljednjim godinama bilježe negativna kretanja. To vrijedi kako za velika trgovačka društva, tako i za srednja, dok mala trgovačka društva pokazuju blagi porast ostvarene dobiti, povećavajući istovremeno i svoj udio u ukupno ostvarenoj dobiti cjelokupnog gospodarstva. Promatrano u apsolutnim iznosima veliki poduzetnici ostvaruju najveći iznos ukupnog prihoda, ali istovremeno bilježe gubitke u poslovanju veće od ostvarene dobiti. Mala i srednja trgovačka društva bilježe i manje učešće u ukupnim gubicima, a taj udio se naročito smanjuje kod srednjih trgovačkih društava. Mala su trgovačka društva ostvarivala dobre poslovne rezultate, osim u 1999. godini, kada su po prvi puta ostvarila negativan konsolidirani financijski rezultat. Udjeli poduzetnika razvrstanih po veličini u aktivi i pasivi u nekoliko se posljednjih godina ne mijenjaju. Očekivano je najveći udjel velikih poduzetnika, jer je vrijednost imovine jedan od elemenata određivanja veličine poduzetnika. Srednja i mala trgovačka društva raspolažu podjednakom imovinom. Udjeli dosežu nešto manje od 20% dugotrajne imovine svih trgovačkih društava, a ukupno čine svega jednu trećinu. Tablica 4.3. Zaposleni u malim i srednjim trgovačkim društvima Trgovačka društva 1995 1996. 1997. 1998. 1999. I-IX 2000. ZAP Od 1995. godine broj zaposlenih u Hrvatskoj bilježi pad. To je posljedica velikog smanjenja broja i učešća zaposlenih kod velikih trgovačkih društava, dok je kod srednjih trgovačkih društava pad broja zaposlenih primjetan od 1999. godine. Slično je i kod malih trgovačkih društava koja su u razdoblju od 1995. do 1998. godine povećala i broj zaposlenih i svoje učešće u zapošljavanju, ali se broj zaposlenih smanjuje u posljednje dvije godine. Tablica 4.4. Trgovačka društva po županijama u 1999. godini Županija Mala i srednja trgovačka društva % 1. Zagrebačka 3.535 6,0 2. Krapinsko-zagorska 986 1,7 3. Sisačko-moslavačka 1.052 1,8 4. Karlovačka 1.297 2,2 5. Varaždinska 1.852 3,1 6. Koprivničko-križevačka 862 1,5 7. Bjelovarsko-bilogorska 1.012 1,7 8. Primorsko-goranska 5.186 8,7 9. Ličko-senjska 392 0,7 10. Virovitičko-podravska 517 0,9 11. Požeško-slavonska 567 1,0 12. Brodsko-posavska 1.064 1,8 13. Zadarska 1.433 2,4 14. Osječko-baranjska 3.073 5,2 15. Šibensko-kninska 1.024 1,7 16. Vukovarsko-srijemska 1.077 1,8 17. Splitsko-dalmatinska 6.369 10,7 18. Istarska 4.244 7,1 19. Dubrovačko-neretvanska 1.450 2,4 20. Međimurska 1.468 2,5 21. Grad Zagreb 20.940 35,3 SVEUKUPNO 59.972 100,0 Izvor: ZAP Podaci o prostornoj raspoređenosti malih i srednjih trgovačkih društava pokazuju da je veličina udjela u broju malih i srednjih trgovačkih društava u korelaciji s brojem stanovništva i razvijenošću pojedine sredine. Takvu tvrdnju potkrjepljuje i činjenica da je više od 35% malih i srednjih trgovačkih društava koncentrirano u gradu Zagrebu, kao najrazvijenijem dijelu Hrvatske. 5. STANJE U MALOM GOSPODARSTVU (ZBIRNA ANALIZA) Tablica 5.: Broj poduzetnika i zaposlenost S T R U K T U R A 1995. 1996. 1997. 1998. 21,2 172.460 20,4 158.748 19,1 156.853 18,9 Ukupno malo gospodarstvo 1. Broj poduzetnika 139.874 99,6 147.485 99,6 150.423 99,6 147.384 99,6 147.872 99,6 148.627 99,7 2. Broj zaposlenih 450.851 54,9 475.757 57,4 481.875 59,2 513.767 60,8 516.322 62,0 519.710 62,8 V. VELIKA TRGOV. DRUŠTVA 1. Broj poduzetnika 515 0,4 528 0,4 558 0,4 548 0,4 574 0,4 521 0,3 2. Broj zaposlenih 370.529 45,1 353.753 42,6 331.870 40,8 331.865 39,2 316.410 38,0 308.415 37,2 Sveukupno gospodarstvo 1. Broj poduzetnika 140.389 100,0 148.013 100,0 150.981 100,0 147.932 100,0 148.446 100,0 149.148 100,0 2. Broj zaposlenih 821.380 100,0 829.510 100,0 813.745 100,0 845.632 100,0 832.732 100,0 828.125 100,0 Izvor: Komparativna analiza Ministarstva Promatrajući zbirno podatke o svim oblicima malog gospodarstva (obrtu, zadrugama, malim i srednjim trgovačkim društvima) u razdoblju od 1995. do 2000. godine, vidljivo je da broj subjekata neznatno varira, zadržavajući se na razini od oko 148 tisuća. To se očituje kako u apsolutnim pokazateljima, tako i u udjelu malog gospodarstva u ukupnom gospodarstvu, jer je broj subjekata stalno iznad 99%. Broj ukupno zaposlenih u malom gospodarstvu znatno raste u odnosu na ukupno gospodarstvo, s 54,9% u 1995. godini na 62,8% u 2000. godini. Malo gospodarstvo čini oko 55% bruto društvenog proizvoda Hrvatske. Navedeni podaci i rast malog gospodarstva ukazuju da je malo gospodarstvo prilagodljivije na tržištu i brže prihvaća strukturne promjene od velikih sustava. Isto tako vidljiva je tendencija bržeg rasta broja poslovnih subjekata u obrtu i povećanja broja zaposlenih u obrtničkim radionicama, što upućuje na trend okrupnjavanja obrtničkih radnji koji je prisutan u zemljama Europske unije. I drugi dijelovi malog gospodarstva, kao što su zadrugarstvo, obiteljska gospodarstva i djelatnosti slobodnih zanimanja vezanih uz gospodarski sustav, svakako su značajan čimbenik u stvaranju gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske. 6. USPOREDNI PREGLED STANJA U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA U osmišljavanju politike razvoja malog gospodarstva u Hrvatskoj osobito su korisna saznanja o iskustvima drugih zemalja, kako onih s razvijenim tržišnim gospodarstvom, tako i onih koje su u procesu tranzicije. Polazišna točka su osnovni podaci o stanju malog gospodarstva u pojedinim zemljama. Češka Republika ima politiku razvoja malog gospodarstva prilično usklađenu sa smjernicama Europske Unije. Tijekom 1999. godine usvojena je definicija malog gospodarstva i ugrađena u češke zakone, a donesena je i politika malog gospodarstva, kojom su definirani prioritet razvoja za razdoblje od 1999. do 2002. godine. Malo gospodarstvo u Češkoj Republici čini 99,8% ukupnog broja gospodarskih subjekata i pri tome zapošljava 64,4% ukupno zaposlenih. Malo gospodarstvo ima značajnu ulogu i u gospodarstvu Poljske. Tako ono predstavlja 99% ukupnih gospodarskih subjekata, zapošljava 61% ukupno zaposlenih i stvara 45% bruto društvenog proizvoda. Ocjenjuje se da je poljsko zakonodavstvo postiglo zadovoljavajući nivo usklađenosti sa legislativom Europske unije, a sastavni dio toga je i vladin program iz 1999. godine kojim su utvrđene poticajne mjere za razdoblje do 2002. godine. I u Madžarskoj stanje je vrlo slično. Subjekti malog gospodarstva zastupljeni su sa 99% u ukupnom broju gospodarskih subjekata, zapošljavaju 66% zaposlenih i sudjeluju u društvenom bruto proizvodu s oko 50%. Madžarska je vlada četverogodišnju strategiju usvojila 1998. godine, a osnovni ciljevi strategije su poboljšati pristup bankarskim kreditima i drugim financijskim sredstvima, poboljšati informiranje i izobrazbu poduzetnika, te smanjiti administrativne prepreke i troškove. Slovenija je zemlja u kojoj malo gospodarstvo čini 97,6% gospodarskih subjekata, zapošljavajući 41,3% zaposlenih i doprinoseći društvenom bruto proizvodu sa 38,4%. Razvoj malog gospodarstva jedan je od prioriteta koji je svoje mjesto našao i u nacionalnoj strategiji razvoja malog gospodarstva. Tablica 6.1. Usporedni pregled stanja malog gospodarstva u nekim europskim zemljama i EU Zemlja % gospodarskih subjekata ¸% zaposlenih procjena % BDP Europska Unija 99,8 66,4 63 Češka 99,8 64,4 - Poljska 99,0 61,0 45 Madžarska 99,0 66,0 50 Slovenija 97,6 41,3 38 Hrvatska 99,7 62,8 55 Izvor: Industrial Policies (ECE) Za usporedbu navedenim pokazateljima potrebno je navesti da u Europskoj Uniji, promatrano objedinjeno, malo gospodarstvo predstavlja 99,8% ukupnog broja gospodarskih subjekata i zapošljava 66,4% ukupno zaposlenih. Istovremeno malo gospodarstvo u društvenom bruto proizvodu učestvuje s 63%. Upravo taj podatak pokazuje da je mjerama vladine politike, koje ove zemlje provode već duže vrijeme, moguće utjecati na razvoj malog gospodarstva u znatnoj mjeri. Načini na koje zemlje Europske Unije skrbe o malom gospodarstvu su različiti a obuhvaćaju direktnu pomoć iz sredstava proračuna i davanje indirektne pomoći kroz porezne i razne druge povlastice. Podaci o visini direktne pomoći pojedinih zemalja teško su dostupni, pa se o oblicima pomoći može suditi samo na temelju pregleda odnosa direktnih i indirektnih oblika pomoći. Izvor: Industrial Policies (ECE) 7. PROBLEMATIKA MALOG GOSPODARSTVA U tržišnom gospodarstvu opće je pravilo da je malo gospodarstvo pokretač razvoja i zapošljavanja, te će se malom gospodarstvu i u Hrvatskoj davati sve veći značaj. Makroekonomski okvir, u cilju što bržeg stvaranja tržišta i konkurencije, u proteklih deset godina, omogućio je prevelik rast potrošnje i uvoza, uz istovremeno pogoršanje strukture izvoza, destabilizaciju financijskog sustava i nelikvidnost, koje u velikoj mjeri pogađa i malo gospodarstvo. Izostalo je zamjenjivanje tehnološki zastarjelih, radno intenzivnih i neprofitabilnih djelatnosti, a posljedica je znatno zaostajanje u odnosu na razvijene zemlje. Pored visokih opterećenja troškovima i nelikvidnosti poslovanje malih gospodarskih subjekata bilo je ugroženo i nedostatkom tržišta. U procesu tranzicije gospodarstva nestali su brojni veliki gospodarski subjekti, koji su bili nositelji razvoja i koji su poslovno povezivali subjekte malog gospodarstva. Na taj je način nestalo te karike koja je osiguravala tržište. Istovremeno s propadanjem velikih gospodarskih subjekata nije uslijedilo odgovarajuće povezivanje sa stranim tržišno orijentiranim gospodarstvom. U sadašnjim okvirima značajnu prepreku poslovanju malog gospodarstva, a posebice otvaranju novih subjekata i započinjanju poslovanja, predstavljaju pravni propisi, neprilagođeni dinamičnosti odvijanja gospodarskih promjena. Još više od samih propisa normalno poslovanje opterećuje nedosljedna primjena, složeni i dugotrajni administrativni i sudski postupci. Poduzetništvo je također ograničeno brojnim administrativnim preprekama u vidu različitih i dugotrajnih postupaka državnih tijela, te brojnim unutarnjim negativnim čimbenicima, od nedostatka odgovarajućeg prostora, izostanka savjetodavne potpore, nedostatka znanja o vođenju poslovanja i teško dostupnih financijskih sredstva za početak poslovanja. Neodgovarajuća komunalna infrastruktura je bitna pretpostavka čije rješavanje zahtijeva velika novčana ulaganja koja premašuju mogućnosti malog poduzetnika. Istovremeno, velik broj poslovnih prostora trgovačkih društava u stečaju ili pak potpuno ugašenih nije moguće iskoristiti zbog neriješenih vlasničkih pitanja i loše vođenih stečajnih postupaka, te su oni prepušteni propadanju. Problem u malom poduzetništvu je i nedostatak znanja i vještina samih poduzetnika. U najvećem broju taj nedostatak se može nadoknaditi kvalitetnim obrazovanjem i korištenjem savjetodavnih usluga. Razrađeni sustavni programi dopunske izobrazbe ne postoje, a i kvaliteta usluga postojećih konzultanata nije odgovarajuća potrebama poduzetnika. Na to se nadovezuje i činjenica da nema odgovarajućih institucija niti ljudskih potencijala, iako je djelomično takvo stanje ublaženo provedenom izobrazbom učitelja/trenera i savjetnika poduzetništva, čime je formirana baza kadrova koji to mogu organizirati. Dokaz o nedostatku upravljačkih vještina i kvalitetnih savjeta ogleda se i u teškoćama s pribavljanjem odgovarajućih financijskih sredstava. Poslovne banke sve do nedavno nisu bile sklone kreditiranju malog gospodarstva. Ipak, uz dodatne poticaje i garancije u okvirima pokrenutih različitih programa ciljanih na malo gospodarstvo, banke su znatno ublažile uvjete kreditiranja, što pokazuju i prvi rezultati. Ove naznake samo su dio prepreka koje bi bržim rješavanjem, posebice u malom gospodarstvu, omogućile poduzetnicima lakše pokretanje poslovnih aktivnosti, što bi doprinijelo bržem razvoju ukupnog gospodarstva Hrvatske. 8. ZAKLJUČNO Analizom obrta, zadruga, malih i srednjih trgovačkih društava prikazani su brojčani pokazatelji o stanju u malom gospodarstvu , pregled problema s kojima se susreću u poslovanju i koji ih opterećuju u razvoju. Na temelju iznijetog može se zaključiti da se u malom gospodarstvu naročito u posljednje dvije godine iskazuju negativni učinci dugotrajno nagomilanih teškoća, te da je nužno poduzimanje sveobuhvatnih mjera kako bi se takvo stanje trajno poboljšalo. U tom pravcu mjere koje poduzimaju državna tijela uz uključivanje nekih institucija koje su vezane uz poduzetništvo daju prve rezultate. Poduzete mjere potrebno je nastaviti i intenzivnije provoditi, prilagođavati konkretnim potrebama malog gospodarstva i uobličavati u jedinstven sustav kojim će se stvoriti dugoročno, povoljno i prepoznatljivo okruženje za poslovanje poduzetnika u malom gospodarstvu. Voditelj ureda Definicija ureda Analizirajte ured u kojem radite Procjena uspješnosti Vodič za upravljanje uredom Temeljne aktivnosti voditelja ureda Djelotvorno planiranje rada ureda Vrste planova Definiranje ciljeva Nabava za potrebe ureda Troškovi ureda Pravila odijevanja VODITELJ UREDA I SURADNICI Sedam zlatnih pravila timskog rada Timsko planiranje Plan aktivnosti vođe tima Temeljne odgovornosti u upravljanju ljudima Izrada opisa poslova Razgovor s kandidatom za posao Informacije o poslu Pitanja koja je dobro postaviti prilikom razgovora o poslu Zapošljavanje stručnih radnika Pregled karakteristika radnika Usmjeravanje radnika Obrazovanje na radnom mjestu Procjena uspjeha radnika Osam temeljnih koraka za postizanje boljeg uspjeha u radu Modeli za raspravu o vrednovanju rada Dobro pripremljeno vrednovanje rada može biti od velike pomoći Kako se suočiti sa slabim rezultatima DEFINIRANJE MJERILA I NAČINA KONTROLE U UREDU Postavljanje normi i ciljeva ureda Kontrola ostvarivanja postavljenih ciljeva Odvijanje posla bez prekida Pregled odgovornosti Poboljšavanje rezultata rada Poboljšavanje rezultata rada poštivanjem želja suradnika UPRAVLJANJE I ODNOSI S LJUDIMA, TE RAZVIJAJE NJIHOVIH VJEŠTINA Komuniciranje u funkciji postizanja rezultata Umijeće slušanja Provjerite djelotvornost svog komuniciranja Koliko ste receptivni? Izgradnja mreže poznanstava Zašto je potrebna mreža poznanstava Kako izgraditi mrežu poznanstava? Sukobi na radnom mjestu Izvori sukoba Rješavanje sukoba Tajnica i njezin šef – vrlo poseban odnos Karakteristike dobrog managera Podsjetnik za uspostavljanje dobrog odnosa između tajnice i njenog pretpostavljenog KORAK DO SAVRŠENSTVA Profesionalni izgled Izgledati kao profesionalac Neverbalna komunikacija (govor tijela) Temeljni elementi neverbalne komunikacije s kojima se susrećemo na radnom mjestu Navike Ukrasi u uredu PODSJETNIK SAMO ZA VRHUNSKE TAJNICE Osobni plan aktivnosti i želja za pozitivnim promjenama SADRŽAJ KNJIGE UPRAVLJANJE UREDOM ULOGA VODITELJA UREDA Voditelj ureda Definicija ureda Analizirajte ured u kojem radite Procjena uspješnosti Vodič za upravljanje uredom Temeljne aktivnosti voditelja ureda Djelotvorno planiranje rada ureda Vrste planova Definiranje ciljeva Nabava za potrebe ureda Troškovi ureda Pravila odijevanja VODITELJ UREDA I SURADNICI Sedam zlatnih pravila timskog rada Timsko planiranje Plan aktivnosti vođe tima Temeljne odgovornosti u upravljanju ljudima Izrada opisa poslova Razgovor s kandidatom za posao Informacije o poslu Pitanja koja je dobro postaviti prilikom razgovora o poslu Zapošljavanje stručnih radnika Pregled karakteristika radnika Usmjeravanje radnika Obrazovanje na radnom mjestu Procjena uspjeha radnika Osam temeljnih koraka za postizanje boljeg uspjeha u radu Modeli za raspravu o vrednovanju rada Dobro pripremljeno vrednovanje rada može biti od velike pomoći Kako se suočiti sa slabim rezultatima DEFINIRANJE MJERILA I NAČINA KONTROLE U UREDU Postavljanje normi i ciljeva ureda Kontrola ostvarivanja postavljenih ciljeva Odvijanje posla bez prekida Pregled odgovornosti Poboljšavanje rezultata rada Poboljšavanje rezultata rada poštivanjem želja suradnika UPRAVLJANJE I ODNOSI S LJUDIMA, TE RAZVIJAJE NJIHOVIH VJEŠTINA Komuniciranje u funkciji postizanja rezultata Umijeće slušanja Provjerite djelotvornost svog komuniciranja Povratni odgovor I neizrečeno je rečeno Suradnja s «teškim» osobama Upravljanje sukobima Pravila za izbjegavanje eskalacije sukoba Zamke u upravljanju sukobima Upravljanje promjenama Kako upravljati promjenama Vještina pregovaranja Stvaranje situacija u kojima obje strane pobjeđuju Podsjetnik za pregovaranje Taktičko planiranje pregovaranja Upravljanje sastancima Donošenje odluka ZNAČAJ DOBRIH ODNOSA S KLIJENTIMA I POSLOVNIM PARTNERIMA Razumijevanje potreba klijenata i poslovnih partnera Stvaranje okružja u kojem je «kupac uvijek u pravu» Upravljanje žalbama Domjenci PISANO KOMUNICIRANJE Pismo Posjetnice i osobne kartice Pozivnica Zahvale Isprika Čestitke Vjerski blagdani Smrtni slučaj ZAPISNICI Zapisnici o skupu Potpuni zapisnik Podsjetnik za uspostavljanje dobrog odnosa između tajnice i njenog pretpostavljenog KORAK DO SAVRŠENSTVA Profesionalni izgled Izgledati kao profesionalac Neverbalna komunikacija (govor tijela) Temeljni elementi neverbalne komunikacije s kojima se susrećemo na radnom mjestu Navike Ukrasi u uredu PODSJETNIK SAMO ZA VRHUNSKE TAJNICE Osobni plan aktivnosti i želja za pozitivnim promjenama