Pored centralne baze podataka, Poslovni Forum tvrtkama i obrtnicima pruža i druge usluge:

 ● trgovačko posredovanje na domačem i inozemnom tržištu
 ● konzalting u području investicija, te izrada predinvesticijskih i investicijskih studija i njihova ocjena
 ● izrada Internet prezentacija
 ● pružanje savjeta o vrsti i konfiguraciji računalne opreme i pripadajuće programske podrške i analiziranje potreba i problema korisnika i davanje odgovarajućega rješenja
 ● razvoj, izradu, pribavljanje i dokumentiranje programske podrške po narudžbi korisnika
 ● pisanje programa prema uputama i potrebama korisnika
 ● obradu podataka uz uporabu programa korisnika ili vlastitog programa usluge unosa podataka
 ● razvoj baze podataka: povezivanje podataka iz različitih izvora
 ● pohranjivanje podataka: pripremu slogova za prihvat informacija u zadanom obliku
 ● dostupnost baze podataka: pružanje podataka u traženom formatu izravnim pretraživanjem ili pristupom (računalnim upravljanjem) svakome ili određenim korisnicima, razvrstanih po zahtjevu
 ● održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava
 ● ispitivanje mogućnosti tržišta, prihvatljivost i upoznavanje proizvoda i kupovnih navika potrošača radi promicanja prodaje i razvoja novih proizvoda, uključujući statističku analizu rezultata
 ● ispitivanje javnoga mnijenja o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima i statistička analiza
 ● davanje savjeta, usmjeravanje i operativnu pomoć poduzećima i javnim službama
 ● savjete i pomoć poduzećima i javnim službama u vezi s planiranjem, organizacijom, efikasnošću i kontrolom, upravljačke informacije itd.
 ● arbitraža i usuglašavanje između uprave i radnika
 ● kreiranje i provođenje promidžbenih djelatnosti
 ● kreiranje i postavljanje reklama na otvorenom prostoru npr. oglasnih ploča, panoa, priopćenja, izloga, izložbenih dvorana, oslikavanje automobila, autobusa, itd.
 ● oglašavanje preko medija tj. prodaja vremena i prostora za razno medijsko oglašavanje
 ● raspačavanje ili odašiljanje oglasnoga materijala ili uzoraka
 ● zakup i davanje prostora za oglašavanje
 ● izradu fotografija za komercijalne svrhe i za građanstvo
 ● adresiranje, ulaganje, pečaćenje i slanje poštom omotnica i promidžbenog materijala,
 ● sastavljanje adresara za slanje poštom itd.
 ● naplata računa, ocjena kreditne sposobnosti pojedinaca i tvrtki ili njihovoga poslovanja
 ● poslovno posredništvo tj. dogovaranje kupnje ili prodaje manjih ili srednjih poduzeća, kancelarija, ordinacija i sl.
 ● modno dizajniranje tkanina, odjeće, obuće, nakita, namještaja i drugih proizvoda
 ● organiziranje sajmova, izložaba i kongresa
 ● agencijsko posredovanje u korist pojedinaca za dobivanje angažmana (zaposlenja) u filmskoj, kazališnoj predstavi ili drugoj zabavnoj ili sportskoj atrakciji, te plasiranje igara, knjiga, umjetničkih djela, fotografija itd

Opširnije informacije...

oooPOGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 1 I. INFORMACIJSKI SUSTAVI 1. Molimo opišite sadašnje stanje kompjuteriziranosti hrvatskih administrativnih informatičkih sustava, posebno u sljedećim područjima: Carinska uprava RH (CURH) organizirana je unutar Ministarstva financija RH kao izvršni organ za provedbu zakona. U osnovi provodi dvije politike poslovanja: fiskalnu (naplata carinskog duga) i zaštitnu (zaštita domaćeg tržišta). Za ovako zahtjevne zadaće izgrađen je informacijski sustav Carinske uprave RH, kao integralna cjelina za podršku svim segmentima poslovanja Carinske uprave. On predstavlja alat odnosno uslugu za provedbu carinskih postupaka i ostalih pratećih poslova iz djelokruga Carinske uprave. Poslovni procesi unutar carinske djelatnosti, prihvat podataka u elektronskom obliku, potreba za njihovom dostupnošću u različitim procesima u vrlo kratkom vremenskom razdoblju i na geografski vrlo udaljenim lokacijama, rezultirala je organizacijom informacijskog sustava CURH-a kakav je danas u primjeni. Informacijski sustav Carinske uprave RH organiziran je tako da je poslovna aplikacija postavljena na centralnom računalu, kojem korisnici pristupaju putem terminala kroz računalno-komunikacijsku mrežu. Konceptualno, sustav je centraliziran i na fizičkom i na aplikacijskom nivou. Čine ga tri međusobno povezane cjeline ili sloja: komunikacijska mreža poslovna aplikacija na centralnom računalu lokalna klijent-server platforma. Sva ova tri dijela, zajedno, naslanjajući se jedan na drugog, čine robusnu integralnu cjelinu, a ipak dovoljno otvorenu za nadogradnju ili povezivanje sa drugim sustavima državne uprave, drugim subjektima u zemlji ili sa stranim administracijama na međunarodnom nivou Centralno računalo na kojem se nalazi poslovna aplikacija nalazi se na lokaciji Gradskog zavoda za automatsku obradu podataka, pružatelja aplikacijskih usluga Carinskoj upravi RH. Izlaz svih lokacija prema Internetu omogućen je preko centralne lokacije zajedničkim linkom, zaštićen vatrozidom. Telekomunikacijska mreža Izgrađena je tako da topologijom prati zemljopisnu raspoređenost Središnjeg ureda i regionalnih centara – carinarnica. Centralna lokacija komunikacijske mreže CURH-a smještena je na lokaciji Carinarnice Zagreb, na koju se u obliku zvijezde povezuju svi regionalni centri – carinarnice, koji na sebe primaju veze prema pripadajućim lokalnim uredima – ispostavama. Određeni broj malih ispostava povremenim se (biranim) ISDN vezama spaja ili na regionalni centar ili na centralnu lokaciju u zavisnosti od raspoloživih kapaciteta. Prema važnosti centra odnosno ispostave neke telekomunikacijske veze udvostručene su, odnosno osigurana je podrška (back up) na tim lokacijama. Sukladno tom konceptu u pripremi je izgradnja sistemske podrške (back up-a) centralne telekomunikacijske lokacije. Logička organizacija komunikacijske mreže CURH-a prati poslovnu organizaciju CURH-a kroz više razina. Zbog različitih potreba za mrežnim resursima na različitim lokacijama napravljena je sistematizacija i razvrstavanje svih informatiziranih lokacija u više grupa, kako slijedi: GZAOP - mjesto centralne aplikacije; CENTRALNA LOKACIJA – centralna lokacija komunikacijske mreže CURH-a; TIp1 - Carinarnice; TIp2 - veće carinske ispostave/odjeljci; POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 2 TIp3 - srednje carinske ispostave/odjeljci; TIp4 - manje carinske ispostave/odjeljci. Komunikacijska mreža CURH-a zasniva se na uporabi modernih multiuslužnih uređaja koji podržavaju korištenje širokog spektra prijenosnih tehnologija i integraciju multimedijskih servisa. Mreža je bazirana na IP protokolu što je rezultiralo pojednostavljenjem nadzornih funkcija, smanjenjem opterećenja mreže i bržim uvođenjem QoS- a u mrežu čime je stvorena robusna, propusna i razgranata mreža. U funkcionalnom smislu mreža omogućava uslugu pristupa centralnom računalu sa kojeg se poslužuje (core) poslovna aplikacija, pristup intranetu/Internetu, zajednički rad (GroupWare) u aplikacijama tipa MSOffice, e-mail uslugu, faks uslugu, video konferenciju i učenje na daljinu, IP telefoniju, te bežično povezivanje mobilnih uređaja na LAN i GPRS-om na WAN. poslovna aplikacija na centralnom računalu pokriva cjelokupno carinsko poslovanje te je nezamjenjiv alat za provedbu carinskog postupka u svim njegovim segmentima. Čitav sustav je koncipiran modularno i sastoji se od slijedećih međusobno povezanih cjelina: jezgro carinskog poslovanja: aplikacija za obradu i kontrolu carinskih deklaracija za sve vrste carinskih postupaka prateće aplikacije: o registri, šifrarnici i matične datoteke o registar trgovačkih društava o registar obrtnika o registar carinskih skladišta o registar bankovnih i drugih jamstava o šifrarnici u JCD o carinska tarifa o tečajevi valuta o odobrenja koja daje carinska služba za neke carinske postupke i sl. aplikacija za evidenciju uvoznih kvota prilozi uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Ugovore o slobodnoj trgovini i automatsko otpisivanje uvezenih količina uz primjenu stope preferencijalnog podrijetla knjigovodstvo i naplata carinskog duga aplikacija za posebne poreze simulacija obračuna kamata obračun kamata za dugove i preplate razna listanja – po iznosima, neproknjiženi izvodi, detaljni izvodi preknjiženja neproknjiženih ili neispravno knjiženih stavaka statistika izvješća – količinska statistika izvješća o obračunatom i uplaćenom posebnom porezu aplikacija carinske tarife aplikacija za carinski laboratorij POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 3 unošenje podataka u zapisnik o uzetim uzorcima tiskanje zapisnika nalaz o svrstavanju u Carinsku tarifu – korištenje nalaza carinskim službenicima u postupku carinjenja aplikacija za evidenciju carinskih prekršaja zahtjev za pokretanje carinskog prekršaja na carinskoj ispostavi, prekršajni postupak u I stupnju prekršajni postupak u II stupnju sudska izvještaji o radu Odjela za carinske prekršaje upiti u aplikaciju za carinske prekršaje po raznim kriterijima automatsko knjiženje kazni u knjigovodstvu (prema identifikacijskoj oznaci) i troškova postupka aplikacija za prihvat podataka iz carinskih deklaracija putem Interneta omogućava otpremnicima dostavu podataka u elektronskom obliku upiti u deklaracije po raznim kriterijima aplikacija poslova pisarnice evidencija svih neformatiranih dokumenata koji se pojavljuju u CURH-u aplikacija kadrovske evidencije omogućava organizaciju i praćenje ljudskih resursa, te daljnjom integracijom olakšava administraciju prava pristupa IS-u CURH-a carinskih djelatnika aplikacija za obračun plaća carinskih djelatnika aplikacija za evidenciju osnovnih sredstava aplikacija za sitni inventar i potrošni materijal aplikacija za carinske odore aplikacija za carinska vozila aplikacija za ugovore o djelu lokalna klijent-server platforma unutar ovog sloja određene su radne stanice i serveri (PC-i farme servera) s pripadajućim operativnim sustavom (WIN2K?). Na centralnoj lokaciji i u regionalnim centrima organizirane su farme servera koji omogućavaju GroupWare (poslužuju zajednički rad na aplikacijama tipa MSOffice, prate kolanje dokumenata, e-mail uslugu, uslugu centralnog Faks servera). Sva buduća aplikativna rješenja biti će riješena WEB tehnologijom. Nastavno na ovo i pristup centralnom računalu se uz pomoć HATS-a priprema poslužiti kroz IE u WEB obliku, što će omogućiti lakšu prilagodbu grafičkog izgleda maski, odnosno prilagoditi maske za prezentaciju podataka na prijenosnim uređajima (iPack). a) Kontrola carinskog uvoza/ tranzita/ izvoza/ skladištenja, sa ili bez elektronske povezanosti s trgovcima (ova se točka odnosi i na način na koji trgovci pišu carinske deklaracije te način na koji ih carinske vlasti kontroliraju, npr. analiza rizika). POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 4 Aplikacijom za obradu i kontrolu deklaracija kontroliraju se formalno i logički sve carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka – uvoz, izvoz, provoz, skladištenje, unutarnju proizvodnju, privremeni uvoz/izvoz, vanjska proizvodnja. U logičke kontrole koje se koriste za obradu carinskih deklaracija ugrađene su odredbe Carinskog zakona, Uredbe za provedbu Carinskog zakona, Pravilnika o obrascima za provedbu Carinskog zakona, Zakona o carinskoj tarifi, Uredbe o carinskoj tarifi, Zakona o trgovini, Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o posebnim porezima, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Ugovori o slobodnoj trgovini koje je RH sklopila sa drugim zemljama i drugi propisi. Podnositelji mogu dostaviti deklaracije prema propisanoj strukturi sloga Internetom, na disketi ili ručnim unosom carinskog djelatnika u carinskoj ispostavi. Deklaracije poslane Internetom formalno se i logički kontroliraju, te podnositelj dobiva poruku o eventualnim greškama u JCD-u, koje je potrebno otkloniti prije podnošenja deklaracije u carinskoj ispostavi. Svaka deklaracija dobiva privremeni redni broj u informacijskom sustavu Carinske uprave, pa je tako moguće podnositi deklaracije tokom 24 sata dnevno, bez obzira na radno vrijeme carinskih ispostava. Kada se roba carini na ispostavi (odredištu), podnositelj predaje carinsku deklaraciju u papirnatom obliku i sa upisanim privremenim rednim brojem carinskom djelatniku. Prema privremenom rednom broju carinik pozove deklaraciju na ekran, prekontrolira da li se elektronski zapis slaže sa podacima upisanim na papiru, provjeri priložene dokumente i izvrši ostale kontrole i radnje za koje je ovlašten. Ako je sve u redu proglasi deklaraciju konačnom, odnosno privremeni broj zamjenjuje se brojem iz kontrolnika koji je tada konačan, a informacijski sustav automatski knjiži zaduženje iz deklaracije u knjigovodstvo. Sva odobrenja za rad svih tipova carinskih skladišta obuhvaćena su u registru odobrenja, a prema tome se registru kontroliraju JCD za postupak skladištenja. Deklaracije kojima se započinje ili završava postupak skladištenja sudjeluju u formiranju stanja robe na pojedinom skladištu. Za carinska skladišta tipa C i D evidencija se vodi po vrsti robe (tarifnoj oznaci), količini i vrijednosti. Carinski službenik može za svakog držatelja skladišta ispisati evidenciju i na temelju nje kvalitetnije provesti kontrolu stanja robe u carinskom skladištu. U provoznom postupku ukoliko se podaci slažu automatski se razdužuje početni provozni postupak nekim drugim carinskim postupkom (puštanja robe u slobodan promet, unutarnju proizvodnju, postupak skladištenja ili u daljnji provoz). Carinska ispostava početnog provoznog postupka automatski šalje elektronsku poruku o pošiljci odredišnoj carinskoj ispostavi (ispostavi završetka provoznog postupka) i tako ova unaprijed zna koje su joj robe upućene, da bi se mogla pripremiti za carinske formalnosti b) Prikupljanje statističkih podataka o uvozu/ izvozu. Podaci iz obrađenih deklaracija dostavljaju se Državnom zavodu za statistiku, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, koji na temelju podataka u njima radi statistiku vanjsko-trgovinske bilance RH. Državni zavod za statistiku ovlašten je za javno objavljivanje i publiciranje podataka, a statistike koje radi Carinska uprava samo su za internu uporabu c) Elektronska tarifa dostupna trgovcima i carinskim službenicima. Aplikacija carinske tarife služi pri obradi i kontroli deklaracija, te sadrži podatke koji su potrebni. U elektronskom obliku dostupna je svim carinskim djelatnicima, ali i preko web stranici CURH-a svima zainteresiranim korisnicima. Uz svaku tarifnu oznaku pored opisa (bez obzira da li se radi o 8 ili 10 znamenaka) pridružen je podatak o: jedinici mjere stopi carine po vrijednosti carini po jedinici mjere ako je propisana POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 5 visini posebnog poreza ako je propisan dozvoli za uvoz ili izvoz i tijela državne uprave koja ga izdaje preferencijalne stope koje se primjenjuju prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i Ugovorima o slobodnoj trgovini oslobođenja od plaćanja PDV-a prema zakonu o PDV- u d) Kompjuterizirani računovodstveni sustav za carine i poreze. Knjigovodstvo i naplata carinskog duga vodi se u carinarnicama, ali i posebni porezi u uvozu i unutarnjem prometu također se vode u carinarnicama. Nakon što je deklaracija za prijavljeni carinski postupak proglašena konačnom, roba puštena, nastali carinski dug automatski se knjiži u knjigovodstvu na teret carinskog dužnika. Carinski se dug knjiži analitički, po vrstama davanja (carina, PDV, poseban porez). Svako zaduženje ima svoj identifikacijski broj. Svakoga dana carinarnice dobivaju od Financijske agencije podatke o plaćenom carinskom dugu po deklaracijama i po nadležnosti. Prema identifikacijskim brojevima i iznosu zaduženja uplate se automatski zatvaraju. Knjigovodstvene stavke koje se ne zatvore automatski (pogrešne uplate i slično) zatvaraju se ručno. Nakon što se zaduženja i uplate zatvore, programski se utvrđuje da li je dug plaćen u zakonskom roku. Ako je dug plaćen poslije roka obračunavaju se zatezne kamate, automatski tiska rješenje o iznosu kamata i odmah ih se knjiži. Informacijski sustav Carinske uprave povezan je sa Informacijskim sustavom Porezne uprave, tako da se obračunati i plaćeni PDV pri uvozu prosljeđuje (knjiži) na poreznu karticu poreznog obveznika i na taj je način PDV cjelovit podatak. 2. Molimo navedite informacije o planovima za daljnju kompjuterizaciju gore navedenih područja. Plan daljnjeg razvoja informacijskog sustava naročito se odnosi na : izgradnju, uvođenje i primjenu analize rizika pri carinjenju i naknadnoj kontroli aplikacije za pomoć pri upravljanju službom statistički pokazatelji poslovanja statistički pokazatelji prihoda statistički pokazatelji za ljudske resurse i sl. aplikacije za pružanje informacija strankama (informacije bitne za pojedinu stranku) iskorištenje bankovnih jamstava stanje zaduženja (koliki je dug, kada dospijeva i sl.) da li je podnesena deklaracija obrađena i roba puštena stranci na raspolaganje da li je pošiljka prispjela na odredište i sl. Na centralnoj lokaciji nalazi se i farma servera koja će putem intraneta poslužiti nove usluge koje su u izradi: nova aplikacija za carinsku tarifu aplikacija za upravljanje dokumentima uz elektronski potpis POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 6 multimedijalne učionice interni WEB i e-mail. U sklopu Projekta olakšavanja trgovine i transporta u jugoistočnoj Europi, Carinska uprava je trenutačno u provedbi četiri informatička infrastrukturna projekta: (1) Izgradnja računalno- komunikacijske mreže Carinske uprave RH: Projekt je u završnoj fazi izvedbe. Rok završetka je rujan 2003. godine (2) Razvoj i implementacija aplikacije carinske tarife: Projekt je u izvedbi, s rokom provedbe do lipnja 2003. Projekt usklađen s tarifom EU-a. (3) Modernizacija i obnavljanje računala i računalne opreme: Izvedba projekta počinje u rujnu 2003, a rok za provedbu je do ožujka 2004. godine. (4) Implementacija infrastrukture javnog ključa, digitalnog potpisa i elektronske razmjene dokumenta: Projekt je u fazi usklađivanja natječajne dokumentacije sa Svjetskom bankom. U sklopu CARDS programa za 2001. Carinska uprava RH je u očekivanju realizacije odobrenog projekta i osiguranja sredstava za provedbu projekta bežičnog umrežavanja mobilnog dijela carinske službe. Projekt obuhvaća bežičnu komunikaciju putem 802.11b i GPRS standarda. Financijskim sredstvima za 2004. predviđa se provedba sljedećih projekata: Umrežavanje i informatizacija malograničnih prijelaza RH Implementacija i uspostava kontakt centra Carinske uprave RH II. CARINE 1. Molimo dostavite presliku hrvatske carinske tarife (ako je moguće, uz prijevod na jedan od jezika Zajednice) te navedite da li se u potpunosti zasniva na Kombiniranoj nomenklaturi EU-a (Prilog I Uredbi Vijeća 2568/87). "Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (SAA)" ("NN. – međunarodni ugovori 14/01) omogućeno je slobodno kretanje roba i uspostavljena zona slobodne trgovine između RH i EU- a. Člancima 15(2). i 130. SAA ugovoreno je da će se u međusobnoj trgovini kod razvrstavanja roba primjenjivati Kombinirana nomenklatura (Combined Nomenclature, KN). Ispunjavajući tu obvezu, RH je od 1. siječnja 2002. u svoj carinski sustav preuzela KN, odnosno Uredba o carinskoj tarifi za 2002. usklađena je s KN-om. Carinska tarifa RH je u potpunosti bazirana na KN-u, preuzeta je u potpunosti podjela do razine osmeroznamenkaste tarifne oznake (CN code), kao i sve dodatne napomene (additional notes) osim onih koje reguliraju pitanja obračuna carine pri uvozu roba u EU. Nacionalni podbrojevi (subheadings) utvrđeni su ispod razine osmeroznamenkaste tarifne oznake Kombinirane nomenklature, na način da je iz odgovarajućeg podbroja KN-a izdvojena točno određena roba koja je označena kraticom "ex." na početku naziva podbroja (što znači eksplicitno, upravo ono što je navedeno). Ovi su podbrojevi označeni devetom i desetom znamenkom, od kojih prvih osam znamenka označava podbroj KN-a. U Carinsku tarifu RH uvrštene su i dvije dodatne nacionalne napomene (uz poglavlje 87.), koje definiraju što se u carinskoj tarifi podrazumijeva pod pojmovima novih i rabljenih vozila. Kako se RH obvezala na primjenu KN-a, Uredba o carinskoj tarifi RH se svake sljedeće godine, počevši od 2002., mora usklađivati s izmjenama KN-a koje usvoji EU. Prvo takvo usklađivanje napravljeno je u Uredbi o carinskoj tarifi za 2003. godinu, kada su u nju ugrađene sve izmjene i dopune KN-a za 2003. godinu. POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 7 DODATAK: U Dodatku (dodatak 1.), na CD mediju, je Carinska tarifa RH u excel formatu, napravljena u dvojezičnom obliku (hrvatski i engleski). 2. Molimo opišite strukturu i razinu carinske stope (vidi također Poglavlje 26. o Zajedničkoj vanjskoj i trgovinskoj politici). U stupcu carinske tarife pod nazivom "osnovna stopa carine" (basic rates of duty, rates of duty for third countries) navedene su stope carine koje se primjenjuju kod uvoza u Republiku Hrvatsku robe podrijetlom iz trećih zemalja. Osnovna stopa carine primjenjuje se kao "stopa carine po načelu najpovlaštenije nacije" (engl. Most Favoured Nations, MFN). Zakonom o carinskoj tarifi, člankom 2. stavkom 1., propisano je da će se ove stope carine primjenjivati kod uvoza roba podrijetlom iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije, iz zemalja s kojima je RH sklopila ugovore u kojima je sadržano načelo najpovlaštenije nacije ili iz zemalja koje to načelo primjenjuju kod uvoza roba podrijetlom iz RH (načelo reciprociteta). Stavkom 3. istog članka dana je ovlast Vladi RH, ukoliko ocijeni da za uvoz roba podrijetlom iz pojedinih zemalja nisu ispunjeni uvjeti za primjenu stopa carine po načelu najpovlaštenije nacije, može odrediti primjenu uvećanih stopa carine. Zadnja se odredba ne primjenjuje niti prema jednoj od zemalja, što znači da će se uvijek prilikom uvoza roba nepreferencijalnog podrijetla primjenjivati osnovna stopa carine iz Uredbe. Osnovne stope carine Osnovne stope carine su u CT-i iskazane na dva načina: Kao postotak koji se obračunava na carinsku vrijednost robe, tzv. "ad valorem" ili carina "po vrijednosti". Kratica "sl" (free) upisana umjesto stope carine označava "slobodno od carine", odnosno nultu carinsku stopu (0%); Za dio poljoprivredno – prehrambenih proizvoda utvrđena je složena stopa carine koja se sastoji od zbroja "carine po vrijednosti" i "količinske carine", uz ograničenu maksimalnu stopu carine ili ne, ovisno o slučaju. Npr. osnovna stopa carine za tarifni stavak 0405 20 10 iznosi 10 + 37,9 €/100 kg, max. 30, gdje 10 označava carinu "ad valorem" (obračunava se 10% na carinsku vrijednost robe), 37,9 €/100 kg je količinska carina (obračunava se 37,9 € na količinu od 100 kg neto), a max. 30 je maksimalna carina "ad valorem" (ni u kojem slučaju stvarno plaćena carina ne smije premašiti 30% obračunato na carinsku vrijednost robe). Ako je carina "ad valorem" 0%, složena stopa carine se sastoji samo iz količinskog dijela, npr. za tarifni stavak 0406 90 33 iznosi 126,2 €/100 kg (ili drugim riječima 0 + 126,2 €/100 kg), bez ograničene maksimalne carine. Carine navedene u stupcu "osnovna stopa carine", opisane pod točkama a i b, su jedina carinska davanja koja se obračunavaju kod uvoza robe u RH. Carinska tarifa RH, a ni drugi propisi, ne određuju nikakva druga davanja s istim učinkom, odnosno ne postoje nikakve dodatne carine koje bi se obračunavale i naplaćivale kod uvoza specifične robe. Preferencijalne stope carine Počevši s Uredbom o Carinskoj tarifi za 2002. godinu, osim osnovnih stopa carine koje se primjenjuju za uvoz roba po načelu najpovlaštenije nacije, u CT-i prikazani su i podaci o uvjetima uvoza roba podrijetlom iz zemalja s kojima je RH sklopila ugovore o povlaštenom trgovinskom režimu. Ti su podaci navedeni u stupcima carinske tarife pod zajedničkim nazivom "Snižene stope carine (preferential rates of duty) pri uvozu roba podrijetlom iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovor o povlaštenom trgovinskom režimu", po principu jedna kolona za jednu zemlju, i u pripadajućim prilozima carinske tarife. Snižene stope carine, ako su ugovorene, primjenjuju se samo na robe s tzv. preferencijalnim podrijetlom (preferential origin) iz pojedinih zemalja obuhvaćenih ugovorom. Takvo podrijetlo mora biti i propisno dokazano (izjavom na računu, izjavom na računu ovlaštenog izvoznika ili obrascem EUR-1), uz ispunjenje svih drugih odredbi iz dotičnog ugovora. POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 8 Ako je za pojedine industrijske proizvode (poglavlja 25 do 97 CT) osnovna stopa carine "sl", na odgovarajućem mjestu za sniženu stopu carine upisan je znak crtice "-", sa značenjem da se primjenjuje osnovna stopa carine. Samo je manji dio poljoprivredno – prehrambenih proizvoda obuhvaćen povlaštenim trgovinskim režimom. S obzirom na primjenu povlaštene sheme, poljoprivredno – prehrambene proizvode možemo podijeliti na tri skupine: za dio poljoprivredno – prehrambenih proizvoda (poglavlja 1 do 24 CT), uopće nije ugovorena snižena stopa carine već se primjenjuje ona osnovna (neovisno ako roba i ima povlašteno podrijetlo). U tom je slučaju na odgovarajućem mjestu za sniženu stopu carine upisan je znak crtice "-"; drugu skupinu čine proizvodi za koje je ugovorena snižena stopa carine za neograničenu količinu robe, u kojem je slučaju ona upisana na odgovarajućem mjestu u pripadajućem stupcu za snižene stope carine; treću skupinu čine posebno osjetljivi proizvodi, ta su oni za koje je ugovorena snižena stopa carine samo za ograničenu količinu robe (carinsku kvotu). U tom je slučaju na određenom mjestu u pripadajućem stupcu za snižene stope carine upisano, npr. "Prilog 1a", što nas upućuje da su uvjeti povlaštenog uvoza navedeni u Prilogu 1a carinske tarife. DODATAK: U Dodatku (Dodatak 2.) su, po odsjecima i poglavljima CT-a, tablično prikazani podaci o strukturi uvoza za 2002. godinu i za prvih šest mjeseci 2003. godine, posebno za ukupni uvoz, a posebno po pojedinim ugovorima o slobodnoj trgovini, i to: ukupna carinska vrijednost, u kunama, prikazana je u prvom stupcu, ukupno obračunata carinska davanja (koja uključuje i carinu obračunatu po vrijednosti i količinsku carinu), u kunama, prikazana je u drugom stupcu, i prosječno naplaćena stopa carine (kao prosječni postotak: ukupno obračunata carinska davanja/ukupna carinska vrijednost x 100%), u kunama, prikazana je u trećem stupcu. 3. Molimo navedite opis hrvatskog carinskog sustava za carinske suspenzije, kvote i limite. Plafoni (celling) U Zakonu i Uredbi o Carinskoj tarifi RH nema posebnih odredaba vezanih na "plafone" za naplatu carina. Pošto u RH, pored stopa carine navedenih u CT-u, nema određenih nikakvih drugih davanja koja imaju isti učinak kao carina, to su tako navedene stope carine ujedno i najviša carinska davanja koja se može naplatiti kod uvoza određene robe u RH. Maksimalne visine stopa carine u Republici Hrvatskoj određene su obvezama koje je RH preuzela "Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO)". Njime je za najveći dio proizvoda utvrđeno prijelazno razdoblje za njihovo smanjenje, i to za industrijske proizvode najkasnije do 2005. godine, a za poljoprivredno - prehrambene najkasnije do 2007. godine. Protokolom je za svaki pojedini tarifni stavak carinske tarife (važeće prije 01. srpnja 2000. godinu) navedeno: obvezujuća stopa danom stupanja u članstvo (zatečena stopa), te završna obvezujuća stopa i godina s kojom završava prijelazno razdoblje (ako je utvrđena obveza snižavanja carine). Odredbe ugovora koje se odnose na carine za industrijske proizvode, RH je počela primjenjivati 01. srpnja 2000., a one koje se odnose na carine za poljoprivredno - prehrambene proizvode s danom stupanja u članstvo WTO-a, odnosno 30. studenog 2000. godine. Suspenzije Člankom 5. Zakona o Carinskoj tarifi propisano je da Vlada može (posebnom odlukom u kojoj su navedeni uvjeti i način primjene takve povlastice) odrediti niže carine od carina utvrđenih u Carinskoj tarifi ili primjenu stope carine "slobodno" za: POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 9 uvoz opreme, uređaja, aparata, vozila i njihovih dijelova, u čijoj proizvodnji se koriste oprema i dijelovi proizvedeni u RH, uvoz robe podrijetlom iz najnerazvijenijih zemalja sukladno kriterijima UNCTAD-a, uvoz strojeva i opreme za razminiranje. U drugim slučajevima, suspenzije se rješavaju kroz samu carinsku tarifu, na način da se za odgovarajući podbroj CTa snižava stopa carine (ili određuju stopa carine "slobodno"), ako je to prihvatljivo, ili se utvrđuje podbroj na nacionalnoj razini podjele (deveta i deseta znamenka tarifne oznake) s precizno definiranim nazivom i onda se za njega snižava stopa carine. Tako utvrđena suspenzija odnosi se tada na neograničenu količinu i neovisna je o uvozniku, odnosno mogu je koristiti svi zainteresirani subjekti. U CT-u nema drugih mehanizama za utvrđivanje suspenzije koji bi omogućavali da se provede suspenzija točno određene tvrtke, za točno određenu namjenu i točno određenu vrstu i količinu robe ili slično. Kvote Carinska tarifa RH poznaje samo kvote utvrđene po pojedinim ugovorima o slobodnoj trgovini, Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i "Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO)". Protokolom je za pojedine poljoprivredno – prehrambene proizvode ugovorena snižena stopa carine unutar carinske kvote za zemlje članice WTO-a. U tom je slučaju u stupcu za osnovnu stopu carine, ispod iznosa carine upisano "Prilog 16", a u prilogu CT-a navedeni su uvjeti takvog uvoza. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i drugim ugovorima o slobodnoj trgovini utvrđene su carinske količinske kvote za pojedine poljoprivredno - prehrambene proizvode, u okviru kojih je ugovorena snižena ili nulta stopa carine. Procedura dodjeljivanja carinskih kvota regulira se godišnjom Uredbom o raspodjeli carinskih kvota. Uredba i sam postupak raspodjele carinskih kvota, u nadležnosti su Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (MPŠ), dok se praćenje i nadzor nad iskorištenjem carinskih kvota vodi kroz informacijski sustav Carinske uprave. Carinske kvote se dodjeljuju polugodišnje. Zainteresirana stranka podnosi pisani zahtjev s propisanim prilozima MPŠ-a i o tome dobiva pismeno odobrenje MPŠ. U Uredbi su poljoprivredno - prehrambeni proizvodi grupirani u tri skupine (priloga). Raspodjelu carinskih kvota za proizvode iz prvog priloga vrši posebno imenovano povjerenstvo. Raspodjela carinskih kvota za proizvode iz drugog priloga vrši se prema redoslijedu podnošenja zahtjeva (po principu "first come - first serve). Raspodjela carinskih kvota za proizvode iz trećeg priloga vrši se razmjerno udjelu u ukupnim zahtjevima. 4. Molimo navedite opis potencijalnih poteškoća u trgovini sa Zajednicom. Iako se preko 80% naše trgovine obavlja sukladno načelima slobodne trgovine, RH još ne može u potpunosti koristiti sve prednosti povlaštenog pristupa tržištima Europske unije. To se prvenstveno odnosi na činjenicu da RH još nije uključena u sustav paneuropske kumulacije podrijetla. Uključenje RH u sustav paneuropske kumulacije podrijetla značilo bi daljnju liberalizaciju trgovine sa zemljama EU-a kao i sa njenim novim članicama, naročito imajući u vidu činjenicu da sa je RH sa zemljama CEFTA-e i Litvom ugovorila djelomičnu paneuropsku kumulaciju podrijetla što znači da njihovim skorim ulaskom u EU dolazi u određenom obliku do ograničenja u trgovini sa tim zemljama, a ne do daljnje liberalizacije. Uključivanjem RH u sustav paneuropske kumulacije podrijetla ne bi se samo olakšalo stjecanje podrijetla nego bi RH postala privlačnijom destinacijom za investitore iz EU što je do sada bio jedan od ograničavajućih elemenata. POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 10 5. Ako postoji, molimo opišite hrvatski sustav za obvezujuće carinske informacije i obvezujuće informacije o podrijetlu, ako postoji takav. Obvezujuće mišljenje o razvrstavanju robe u carinsku tarifu i obvezujuće mišljenje o podrijetlu robe definirana su u članku 12. Carinskog zakona, koji je u glavnini sukladan istom članku Carinskog zakona EU. Ovim člankom je ustanovljena institucija obvezujućeg mišljenja, te su definirana prava i obveze, kako korisnika mišljenja tako i Carinske uprave, koje iz njega proizlaze. Oba mišljenja izdaje Carinska uprava - Središnji ured, na rok važenja od šest godina te se izdaju na obrascima koji su identični obrascima propisanim u Uredbi EU. Obvezujuće mišljenje može prestati važiti i prije isteka roka od 6 godina ukoliko nastupe okolnosti propisane člankom 12. Carinskog zakona. Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja podnosi se u pismenom obliku, s potrebnim podacima, prilozima i uzorkom (ovisno o slučaju), Carinskoj upravi - Središnjem uredu. Pojedinosti o postupku za dobivanje obvezujućeg mišljenja, pravima i obvezama korisnika mišljenja te pravnim učincima obvezujućih mišljenja propisane su člancima 7. do 13. Uredbe za provedbu carinskog zakona. Obvezujuće mišljenje ima snagu rješenja donesenog u upravnom postupku. Na obvezujuće mišljenje korisnik ima pravo žalbe Ministarstvu financija, samostalnoj službi za drugostupanjske upravne postupke, u roku od 15 dana od dana prijama mišljenja. 6. Molimo opišite koju vrstu carinskih postupaka s gospodarskim utjecajem primjenjuje Hrvatska, npr. unutarnju obradu, vanjsku obradu, privremeni ulazak robe, preradu pod carinskim nadzorom, carinska skladišta i slobodne zone. Molimo također navedite broj slobodnih zona i detaljne informacije o njihovom radu kao i o uključenim poticajima (carinskim i drugim poticajima). U Republici Hrvatskoj primjenjuju se sljedeći postupci s gospodarskim učinkom: postupak unutarnje proizvodnje postupak vanjske proizvodnje postupak privremenog uvoza postupak preradbe pod carinskim nadzorom i postupak carinskog skladištenja. Da bi se koristio bilo koji od ovih postupaka, potrebno je nadležnoj carinarnici podnijeti pisani zahtjev na propisanom obrascu. U iznimnim i propisom određenim slučajevima odobrenje se može zahtijevati i podnošenjem carinske deklaracije u pisanom obliku ili korištenjem računalnog sustava razmjene podataka. Na temelju podnesenog zahtjeva i priloga uz isti te ocjenjujući gospodarsku opravdanost podnesenog zahtjeva carinarnica donosi odobrenje za konkretni zahtijevani postupak. Ukoliko to konkretni postupak zahtijeva za isti je potrebno podnijeti odgovarajući instrument osiguranja za mogući carinski dug koji nastaje ukoliko se ne poštuju odredbe određenog postupka zadane u odobrenju. Ukoliko dođe do obračuna carinskog duga, carinarnica provjerava da li su ispunjene i propisane trgovinske mjere za konkretnu robu. Ukoliko dođe do obračuna carinskog duga za dobivene proizvode ili uvoznu robu obračunavaju se i zatezne kamate na iznos carinskog duga. Kamate se obračunavaju mjesečno, počevši od prvoga dana sljedećeg mjeseca u kojem je uvozna roba, za koju nastaje carinski dug, prvi puta stavljena u odgovarajući carinski postupak, pa do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je carinski dug nastao. Propisom je određeno u kojem slučaju se neće obračunavati kamata. Popis slobodnih zona u Republici Hrvatskoj (rujan 2003.): POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 11 1. Slobodna zona Zagreb-Jankomir 2. Slobodna zona Luka Rijeka, tri odvojena dijela: (1) Luka Rijeka - Bazen Rijeka, (2) Luka Rijeka - Bazen Raša, te (3) Luka Rijeka - Bazen Bakar; 3. Slobodna zona Luka Ploče, 4. Slobodna zona Luka Split, 5. Splitsko-dalmatinska slobodna zona, tri dijela: (1) dio Postira, (2) dio Smokovik, te (3) dio Sinj (Lumik), 6. Slobodna zona Kukuljanovo 7. Slobodna zona Osijek, dva dijela: (1) riječna luka/zapadni dio lučkog kompleksa, (2) Vukovarska avenija/dio poslovnog prostora MIO d.d. Osijek; 8. Slobodna zona Buje; 9. Slobodna zona Obrovac, 10. Krapinsko - Zagorska slobodna zona; 11. Slobodna zona Đure Đaković-Slavonski Brod; 12. Podunavska slobodna zona Vukovar; 13. Slobodna zona Ribnik; 14. Slobodna zona luka Pula. Slobodne zone u Republici Hrvatskoj posluju temeljem Zakona o slobodnim zonama ("Narodne novine", br. 44/96), dok je carinski aspekt poslovanja propisan važećim odredbama Carinskog zakona i uredbe za provedbu Carinskog zakona. Odredbe hrvatskih propisa o slobodnim zonama istovjetne su odgovarajućim odredbama propisa EU. Strana roba koja se unosi u slobodnu zonu ne podliježe plaćanju carine i poreza, a na domaću robu se ne obračunava porez. Strana roba se unosi u slobodnu zonu temeljem provoznih isprava (budući je veći dio slobodnih zona smješten u unutrašnjosti carinskog područja Republike Hrvatske) ili podnošenjem prijevoznih isprava (teretni list, manifest i dr.), ako se unosi u slobodnu zonu koja je smještena na granici Republike Hrvatske s drugom zemljom. Domaća roba također se može smještati u slobodnu zonu, te se isto vrši uz podnošenje fakture, odnosno izdatnice, ovisno da li se unosi vlastita roba ili se ista kupuje u carinskom području Republike Hrvatske. U zoni se mogu obavljati proizvodne djelatnosti, kao što su postupak unutarnje proizvodnje i postupak preradbe pod carinskim nadzorom. U praksi, veći dio slobodnih zona bavi se skladištenjem robe, dok se u manjem dijelu obavlja i postupak unutarnje proizvodnje. Postojeći propisi uređuju i porezne olakšice vezane uz poslovanje u slobodnim zonama. Korisnici slobodne zone plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane porezne stope, a kad sudjeluju u izgradnji objekata infrastrukture u slobodnoj zoni u iznosu većem od jednog milijuna kuna, u cijelosti su oslobođeni plaćanja poreza na dobit u godini ulaganja i narednih pet godina, ali najviše do visine uloženih sredstava. POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 12 7. Molimo navedite pravila o povlaštenom i nepovlaštenom podrijetlu robe koja Hrvatska primjenjuje temeljem bilateralnih ili multilateralnih ugovora ili autonomnih sporazuma te bilo koje druge uvjete za dodjelu povlaštenog carinskog tretmana. a) Pravila o povlaštenom podrijetlu temeljem ugovora o slobodnoj trgovini Republika Hrvatska trenutno ima u primjeni Ugovore o slobodnoj trgovini sa 31 europskom zemljom (Europska zajednica, EFTA, CEFTA, Litva, Turska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija). Temeljem tih ugovora ostvaruju se uvjeti za stjecanja povlaštenog podrijetla. Primjena pravila o podrijetlu robe regulirana su navedenim ugovorima odnosno njihovim protokolima o definiciji pojma proizvoda s podrijetlom, a na nacionalnom nivou odredbama članaka u Carinskom zakonu (od čl. 23. do čl. 28.) te Uredbom o primjeni carinskog zakona (čl. 1., od čl. 7. do čl. 65.). Temeljni dokument za ostvarivanje preferencijalnog tretmana u trgovini sa zemljama članicama EU-a je Privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima odnosno njegov Protokol 4. ( o definiciji pojma "proizvoda s podrijetlom" ), između Republike Hrvatske i Europske zajednice ("Narodne Novine" - Međunarodni ugovori br.15 od 28. prosinca 2001. godine), kao i Naputak o provođenju odredbi Protokola 4. Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice ("Narodne Novine" br. 125 od 25. listopada 2002. godine). Pored navedenih zakonskih okvira, Carinska uprava Republike Hrvatske predmetnu problematiku ima reguliranu nizom internih naputaka, te ostalom stručnom literaturom (priručnici o pravilima o podrijetlu objavljeni u časopisu "Carinski vjesnik"). Kako je navedeno Republika Hrvatska trenutno ima u primjeni Ugovore o slobodnoj trgovini samo sa europskim zemljama te su u svima primijenjena u osnovi Europska preferencijalna pravila, kojima su definirani jedinstveni principi stjecanja podrijetla, ograničena činjenicom da Republika Hrvatska nije uključena u Paneuropsku kumulaciju. Osnovna pravila za stjecanje hrvatskog podrijetla robe su: 1. Cjelovito dobiven proizvod Pojam "cjelovito dobiven proizvod" obuhvaća sve prirodne resurse; životinje, bilje ili minerale koji se mogu naći na ili ispod zemlje ili teritorijalnog mora ili u zračnom prostoru države. Podrijetlo je određeno mjestom gdje je proizvod dobiven. 2. Dostatna obrada ili prerada proizvoda Za svaki proizvod, razvrstan primjenom harmoniziranog sustava do razine četveroznamenkaste oznake, utvrđena je prerada ili obrada što ju je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla, kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom. Potrebna obrada ili prerada navedena je u posebnom dodatku Protokola o podrijetlu robe. Pravila iz Liste prerade ili obrade grupiraju se u nekoliko grupa pravila, a to su: (1) tarifno pravila Većina pravila određuje da je dostatna ona obrada ili prerada kod koje se finalni proizvod razvrstava u četveroznamenkasti tarifni broj koji je različit od tarifnog broja u koji se razvrstavaju upotrijebljeni materijali bez podrijetla. Ovo je tzv. pravilo promjene tarifnog broja. (2) postotno pravila Postotnim pravilom se utvrđuje postotak vrijednosti materijala bez podrijetla koji se mogu upotrijebiti, a odnose se na: cijenu proizvoda fco tvornica, i vrijednost upotrijebljenih materijala (3) procesno pravilo Procesno pravilo uvjetuje stjecanje statusa robe s podrijetlom provođenjem točno određenog procesa proizvodnje, proizvodnju iz točno određenih materijala ili uporabu materijala na određenom stupnju proizvodnje. POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 13 3. Kumulativno pravilo Iz razloga što Republika Hrvatska nije uključena u Paneuropsku kumulaciju, u gotovo svim Ugovorima primjenjuje se bilateralna kumulacija podrijetla (izuzetak su Ugovori sa zemljama CEFTA-e i Litvom, u kojima je dogovorena djelomična dijagonalna kumulacija podrijetla). Materijali s podrijetlom iz jedne od ugovornih strana koji su uvezeni u drugu ugovornu stranu i ulaze u sastav novodobivenog proizvoda računaju se kao materijali s podrijetlom. Nije potrebno da takvi materijali prođu dostatnu obradu ili preradu, pod uvjetom da su prošli obradu ili preradu koja je veća od nedostatnih postupaka obrade ili prerade. b) Povlaštena pravila koja se temelje na općoj shemi povlastica (Generalized System of Preferences-GSP). Nakon zaključenja naprijed navedenih ugovora o slobodnoj trgovini, povlaštena pravila temeljem GSP-a primjenjuju se samo sa slijedećim zemljama: Australija, Kanada, Japan, Novi Zeland, SAD, Bjelorusija i Ruska Federacija. Osnovni uvjet za stjecanje hrvatskog podrijetla robe temeljem GSP pravila je postotno pravilo (u cijeni fco tvornica najmanje 50 % vrijednosti proizvoda mora biti hrvatskog podrijetla), osim za Japan (promjena tarifnog broja). Obrazac (FORM) A kojim se dokazuje hrvatsko podrijetlo robe izdaje Hrvatska gospodarska komora (sukladno čl. 34. Uredbe za provedbu Carinskog zakona). NEPOVLAŠTENA PRAVILA O PODRIJETLU ROBE Pravila o nepovlaštenom podrijetlu robe određena su Carinskim zakonom (čl. 23) i Uredbom za provedbu Carinskog zakona (od čl. 14. do čl. 30.). Potvrdu o hrvatskom podrijetlu robe (Certificate of Origin) izdaje Hrvatska gospodarska komora, samo za robu, ako ispunjava uvjete za dobivanje hrvatskog podrijetla sukladno čl. 24. i čl. 25. Carinskog zakona i čl. 16. Uredbe za provedbu Carinskog zakona. Osnovna pravila za stjecanje nepovlaštenog podrijetla: cjelovito dobiven proizvod i pravilo posljednje bitne prerade ili obrade. Nepovlaštena pravila za izvoz tekstilnih proizvoda u Europsku zajednicu: Ako određeni tekstilni proizvod ne zadovoljava povlaštena pravila o podrijetlu u Hrvatskoj gospodarskoj komori će se ovjeriti nepovlaštena potvrda o podrijetlu "CERTIFICATE OF ORIGIN-TEXTILE PRODUCTS" na osnovi odgovarajućih nepovlaštenih pravila EZ-a, u skladu Uredbe Komisije (EEZ) broj 2454/93 od 02. srpnja 1993. godine o odredbama za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) broj 2913/92 o Carinskom zakonu Europske zajednice, te odgovarajućim izmjenama i dopunama te Uredbe. 8. Molimo opišite koja se vrsta carinskih tranzitnih sporazuma (nacionalni ili međunarodni) koristi. U Republici Hrvatskoj za robu koja se prevozi u postupku provoza koristi se nacionalna isprava – jedinstvena carinska deklaracija, a od međunarodnih – ATA i TIR karnet. Pojednostavnjeni postupak provoza u željezničkom prometu temeljem teretnog lista CIM-a i lista predaje TR-a još uvijek ne provodimo iz razloga što Hrvatske željeznice nisu tehnički opremljene za provedbu takvog postupka. 9. Molimo opišite koja se metoda procjene carinske vrijednosti koristi (npr. upućivanje na WTO). Carinska vrijednost robe utvrđuje se temeljem članaka 29. - 48 Carinskog zakona (NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01 i 47/03) i člancima 33. - 58. Uredbe za provedbu carinskog zakona (NN 144/99, 8/00, 49/00, 77/00,12/01). POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 14 Carinski zakon i Uredba za provedbu carinskog zakona u potpunosti su u skladu sa WTO Sporazumom o carinskoj vrijednosti (WTO Valuation Agreement). U Carinski zakon uključeni su članci 1.-17. WTO Sporazuma o carinskoj vrijednosti (u daljnjem tekstu Sporazum), te odluke 3.1., 4.1. i 6.1. Odbora za carinsku vrijednost. Člancima 31. do 37. CZ-a definirane su metode utvrđivanja carinske vrijednosti i to: Transakcijska vrijednost - čl. 31. CZ (čl. 1. Sporazuma) Transakcijska vrijednost istovjetne robe - čl. 32. CZ-a (čl. 2. Sporazuma) Transakcijska vrijednost slične robe - čl. 33. CZ-a (čl. 3. Sporazuma) Dedukcijska (izvedena) vrijednost - čl. 35. CZ-a (čl. 5. Sporazuma) Izračunata metoda - čl. 36. CZ-a (čl. 6. Sporazuma) Alternativna metoda - čl. 37. CZ-a (čl. 7. Sporazuma) Prva i osnovna metoda utvrđivanja je transakcijska vrijednost (čl. 1. WTO Sporazuma o carinskoj vrijednosti i čl. 31. Carinskog zakona) Članak 31. CZ-a definira da je carinska vrijednost uvezene robe njezina transakcijska vrijednost tj. stvarno plaćena ili plativa cijena za robu koja se prodaje radi izvoza u RH, usklađena prema odredbama članka 38. CZ-a pod uvjetom da: kupac nema ograničenja u raspolaganju robom ili njezinom uporabom, kupoprodaja ili cijena ne podliježu uvjetima ili ograničenjima čija vrijednost ne može biti utvrđena u odnosu prema vrijednosti robe koja se vrednuje, nikakva naknada od iduće preprodaje, raspolaganja robom ili uporabe robe neće biti dostavljena prodavaču izravno ili neizravno osim ako je moguće izvršiti odgovarajuće usklađenje u skladu sa člankom 8. Sporazuma (38. CZ), kupac i prodavač nisu međusobno povezani ili ako jesu da ta povezanost nije utjecala na cijenu. Ukoliko carinsku vrijednost nije moguće utvrditi temeljem transakcijske vrijednosti ista će se utvrditi temeljem slijedeće moguće metode utvrđivanja poštujući pravilo hijerarhije. Za određivanje carinske vrijednosti sukladno člancima 31. do 47. Carinskog zakona zajedno sa carinskom deklaracijom potrebno je ispravno prijaviti sve podatke koji se odnose na carinsku vrijednost uvezene robe tj. priložiti Deklaraciju o carinskoj vrijednosti robe (DCV i DCV bis) koja je u potpunosti sukladna europskoj Deklaraciji o pojedinostima vezanim uz carinsku vrijednost (Declaration of particulars relating to customs value - D. V. 1 i Drugi dio Deklaracije (Continuation sheet) -D.V. 1 bis. 10. Molimo opišite kako je organiziran carinski pravni okvir (npr. konsolidirani carinski šifrarnik i provedbene odredbe ili zasebni pravni akti o različitim predmetima). Hrvatski carinski propisi okvirno su organizirani, kako slijedi: 1. Carinski propisi koji prestaju važiti pristupom Republike Hrvatske Europskoj uniji: (1) Carinski zakon, s provedbenim propisima: (2) Uredba o provedbi carinskog zakona, koja je usklađena s Uredbom za provedbu carinskog kodeksa, osim manjeg dijela koji se odnosi na provedbene carinske obrasce, (3) Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, (4) Pravilnik o obrascima za provedbu carinskog zakona, POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 15 (5) Pravilnik o slučajevima i okolnostima kada se neće zahtijevati polaganje osiguranja za plaćanje carine, (6) Zakon o carinskoj tarifi, s provedbenim propisima: (7) Uredba o carinskoj tarifi za 2003. godinu, (8) Pravilnik o postupku pojednostavnjenog razvrstavanja robe u carinskom postupku i dr., (9) - Pravilnik o načinu obračuna i postupku naplate carinske pristojbe, (10) Harmonized System – Explanatory Notes, službeni hrvatski prijevod odnosnoga akta Svjetske carinske organizacije (WCO), u važećem tekstu, (11) Explanatory Notes to the Combined Nomenkature, usklađen s odnosnim aktom EU u važećem tekstu. 2. Carinski propisi koji ostaju u djelokrugu država članica EU-a: (1) Zakon o carinskoj službi, kao posebni nacionalni propis, kojim se uz ustroj i ovlasti carinske službe potanje uređuju i pojedina pitanja povezana s carinskim nadzorom i carinskom provjerom, prikupljanjem, evidentiranjem i zaštitom (2) podataka, te posebnosti u provedbi carinskog upravnoga i carinskog prekršajnoga postupka, (3) Zakon o financijskim prekršajima, kojime se uređuju materijalno pravni aspekti kršenja carinskih propisa, te određena procesna pitanja, koja valja posebno urediti u odnosu na opći prekršajni postupak, (4) Zakon o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku, (5) Odluka o carinskim, poreznim i drugim olakšicama stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, (6) Cjenik troškova uredovanja carinskih službenika izvan uredovnog vremena ili uredovnih prostora. 3. Temeljni hrvatski carinski propisi usklađeni su s odgovarajućim propisima EU-a i to: (1) Carinski zakon s Uredbom EU-a br. 2913/1992 koja utvrđuje važeću verziju Carinskog kodeksa EUa-, osim u dijelu koji se odnosi na izmjene Carinskog kodeksa utvrđene Uredbom EU-a br. 2700/2000, (2) Uredba za provedbu carinskog zakona i Pravilnik o obrascima za provedbu carinskog zakona s Uredbom za provedbu važeće verzije carinskog kodeksa EU-a, br. 2454/1993, (3) Uredba o carinskoj tarifi za 2003. godinu s kombiniranom nomenklaturom EU-a, a u dijelu koji se odnosi na carinske stope za robu koja se uvozi iz EU-a s obvezama preuzetim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. Sukladno navedenom možemo utvrditi, da su hrvatski carinski propisi konsolidirani u mjeri u kojoj su to i važeći carinski propisi EU-a te da će se proces konsolidacije hrvatskih carinskih propisa nastaviti sukladno promjenama u propisima carinskog sustava EU-a, uz vremenski odmak od 6 –12 mjeseci. U dijelu carinskih propisa koji ostaju u djelokrugu država članica EU-a, nastavit će se proces usklađivanja hrvatskih propisa s novim materijalnim i postupovnim carinskim propisima, odnosno proces njihove konsolidacije ili kodifikacije. 11. Zasniva li se carinska kontrola na odabiru rizika? Ako da, utvrđuju li se kriteriji za odabir rizika na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini? Najnovijim izmjenama i dopunama Carinskog zakona ( čl.14. ), kao i Uredbe za provedbu carinskog zakona ( čl.4. i 5. ), postavljeni su pravni preduvjeti za implementaciju sistema analize rizika i selektivnosti. Trenutno se analiza rizika i POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 16 selektivnost primjenjuje na lokalnoj razini odnosno pojedine Carinarnice imaju vlastite baze podataka koje se koriste prilikom utvrđivanja rizičnosti pošiljaka i na temelju kojih sa vrši odabir pošiljaka za pregled, kao i stupanj pregleda. Svjesna neophodnosti uspostave jedinstvenog sistema analize rizika i selektivnosti, a u cilju ubrzanja carinskih postupaka uz učinkovitiji učinak u otkrivanju nepravilnosti, Carinska uprava RH je započela sa izgradnjom sistema analize rizika. U tu svrhu je novom Uredbom o ustrojstvu Carinske uprave ustrojen novi odjel za analizu rizika čija je zadaća, uz pomoć konzultanata ( u sklopu kredita Svjetske banke i Twining ugovora sa Carinskom upravom Republike Austrije u sklopu CARDS programa) i informatičke službe Carinske uprave RH, izgraditi jedinstven sistem analize rizika. 12. Molimo navedite detaljne informacije koje se odnose na administrativni kapacitet carinskog sustava. U Dodatku 3. prikazana je struktura zaposlenih po stručnoj spremi, broj zaposlenih te popunjenost Carinske uprave RH po radnim mjestima na dan 20.srpnja 2003.godine. U Dodatku 4. dostavljamo organigram Ministarstva financija-Carinske uprave prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija ("Narodne novine", br.71/2003.). Također naglašavamo da se u sklopu CARDS projekta Integrirano upravljanje granicama -pod proračunskom godinom 2001., unutar komponente čiji je korisnik Carinska uprava RH, između ostalog planira podrška jačanju administrativnih sposobnosti Carinske uprave s posebnim osvrtom na izradu operativnih priručnika i smjernica vezanih uz provedbu rješenja organizacijske strukture spomenute institucije. 13. Molimo opišite izobrazbu carinskih službenika. Provedba kontinuiranog stručnog osposobljavanja i usavršavanja carinskih djelatnika (2001.-2003.) Osobe koje se zapošljavaju u Carinskoj službi nemaju mogućnost usmjerenog školovanja za carinske poslove jer ne postoji srednja, viša ili visoka škola sa carinskim usmjerenjem. U Carinsku službu primaju se osobe sa završenom srednjom, višom ili visokom školom koje se kroz vježbeničku praksu obučavaju i osposobljavaju za rad na pojedinim poslovima u službi. Prema odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima ("Narodne novine", broj 27/01.), Uredbi o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika ("Narodne novine", broj 78/03.), Programu stručnog usavršavanja državnih službenika za 2003. godinu ("Narodne novine", broj 78/03.) i Zakonu o carinskoj službi ("Narodne novine", broj 67/01.) osposobljavanje za državnu službu obavlja se kroz vježbeničku praksu, a stručno usavršavanje obavlja se putem tečaja, seminara i školovanjem za postizanje više stručne spreme od one koju imaju, ukoliko je to u interesu službe. I. Provedba i polaganje državnih stručnih ispita: Prema odredbama gore spomenutih propisa o državnim službenicima i namještenicima djelatnici su po isteku vježbeničkog staža dužni položiti državni stručni ispit pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave. Državni stručni ispit sastoji se od općeg dijela koji se odnosi na područje opće uprave i posebnog dijela koji se odnosi na upravno područje u kojem se djelatnik zapošljava. POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 17 Djelatnici Carinske uprave polažu ispit po Programu općeg dijela državnog stručnog ispita ("Narodne novine", broj 50/95) i po Programu posebnog dijela državnog stručnog ispita s upravnog područja financija ("Narodne novine", broj 4/97.). Tijekom 2001. godine ispit je položilo 96 carinskih djelatnika, 2002. godine 174, a do srpnja 2003. godine 29 djelatnika. II. Osnovni stručni tečaj za carinske djelatnike: Carinska uprava osnovala je u rujnu 2000. godine Povjerenstvo za obrazovanje, osposobljavanje i stručno usavršavanje carinskih djelatnika koje je utvrdilo program za “Osnovni stručni tečaj za carinske djelatnike” u trajanju od 77 nastavnih sati, a obuhvatio je nastavna područja: Utvrđivanje carinske vrijednosti, Utvrđivanje podrijetla robe, Primjena carinske tarife s poznavanjem robe, Carinski postupci, Carinsko upravni postupak, Porezni i drugi propisi, Carinski prekršaji. Predavanja su realizirali predavači Carinske uprave, a održan je 4 puta tijekom 2001. godine. Pohađalo ga je 160 djelatnika visoke stručne spreme koji rade na najstručnijim poslovima (revizije, prijem carinskih deklaracija, carinsko upravni i prekršajni postupak). III. Knjigovodstvo uvezenih dobara: Tijekom 2001. godine provedena je i knjigovodstvena obuka za carinske djelatnike u suradnji sa Udrugom računovođa i financijskih djelatnika Zagreb. Seminar “Knjigovodstvo uvezenih dobara” u trajanju od 18 sati, održan je u 6 termina za djelatnike svih carinarnica i središnjeg ureda, a pohađalo ga je 233 djelatnika. IV. Strani jezici: Učenje stranih jezika provodilo se kontinuirano od početka 2001. godine u suradnji sa školom stranih jezika LG Lingua grupa d.o.o., a uključeno je 69 djelatnika u program učenja engleskog jezika (57 djelatnika) i talijanskog jezika (12 djelatnika). Tečajevi su provedeni u Središnjem uredu CURH, Carinarnici Zagreb, Split i Zadar. V. Informatički tečajevi: Obuka djelatnika u služenju operacijskim sustavom WIN 2000 i MS korisničkim programima, provedena je tijekom 2002. godine za ukupno 334. službenika i to za Središnji ured CURH (34), Carinarnice Zagreb (38), Rijeka (53), Dubrovnik (87), Šibenik (11) i Osijek (111). Tečajevi su realizirani u suradnji Informatičkog odjela Carinske uprave i tvrtki koje su verificirane za provedbu informatičke obuke. VI. Savjetovanje o aktualnim pitanjima carinskog sustava: Radi ujednačavanja prakse carinarnica u provedbi Ugovora o slobodnoj trgovini koje je Republika Hrvatska sklopila sa drugim državama, u siječnju 2002. godine Središnji ured Carinske uprave organizirao je jednodnevna savjetovanja za sve carinarnice o aktualnim pitanjima carinskog sustava vezanih uz podrijetlo robe, primjenu kombinirane carinske tarife i carinska skladišta. POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 18 Savjetovanja su pripremili i realizirali predavači iz Carinske uprave. VII. Poslijediplomski studij: Na znanstvenom poslijediplomskom studiju "Ekonomija i razvoj" na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studiraju 4 carinska službenika (godina upisa 2002.). VIII. Međunarodna suradnja: Na planu međunarodne suradnje u obuci djelatnika u 2002. godini na inicijativu “Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda” (UNIDO), proveden je projekt “Gospodarenje rashladnim sredstvima” za edukaciju carinskih djelatnika iz područja krijumčarenja štetnih tvari i obuku za rukovanje uređajima za detekciju štetnih tvari. Tečaj su pohađala 34 djelatnika iz svih carinarnica. IX. Aktivnosti u 2003. godinu vezane uz Europsku uniju: U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2000.-2004. godine, Ministarstvo za europske integracije od početka 2003. godine započelo je program kontinuiranog stručnog usavršavanja svih državnih resora za proces prilagodbe Europskoj uniji i to kroz četiri osnovna modula: Osnove Europske unije, Pravo Europske zajednice, Regionalna politika Europske unije i Upravljanje projektnim Ciklusom. Prva tri tečaja pohađalo je 5. službenika CURH, a nastavak se planira za jesen. X. Projekt CARDS Program CARDS (Pomoć Europske unije u obnovi, razvoju i stabilizaciji - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization). U okviru programa CARDS Carinska uprava RH je korisnik carinske komponente projekta pod nazivom "Integrirano upravljanje granicama" (Integrated Border Management- IBM) u sklopu proračunske godine 2001. Osnovni cilj projekta "Integrirano upravljanje granicama" je olakšanje i ubrzanje kretanje roba i ljudi sa naglaskom na jačanje suradnje među službama koje su nadležne na graničnim prijelazima, uz istodobno bolje osiguravanje hrvatske granice što će pridonijeti i većoj stabilnosti u regiji. Pod pokroviteljstvom Europske komisije, Carinska uprava RH je u sklopu carinske komponente projekta Integrirano upravljanje granicama - sklopila twinning ugovor s austrijskom carinskom službom dana 28.veljače 2003.godine, te je provođenje twinnig projekta započelo 1. ožujka 2003. godine. Nadalje, u okviru ovog veoma zahtjevnog projekta, koji se sastoji od nekoliko aspekata a, a trajat će 24 mjeseca, održat će se mnogobrojni seminari, radionice, te studijska putovanja, kao i sastanci otvoreni za javnost. U periodu od 19.svibnja, 2003. do zaključno 01. kolovoza 2003. god. održani su slijedeći seminari za djelatnike carinske službe, a pod vodstvom stručnjaka austrijske carinske službe: Podrijetlo robe – održana su dva seminara u trajanju od po pet dana, broj sudionika svakog seminara: 14 Carinska tarifa – održan je jedan seminar u trajanju od pet dana, broj sudionika seminara: 14 Organizacija i struktura carinske uprave - održana su dva seminara u trajanju od po pet dana, broj sudionika seminara: 13 Obrazovanje za djelatnike buduće Carinske škole - održana su dva seminara u trajanju po pet dana, broj sudionika seminara: 3 Organizacija rada na cestovnim graničnim prijelazima - održan je jedan seminar u trajanju od pet dana, broj sudionika seminara:11 POGLAVLJE 25: CARINSKA UNIJA 19 Organizacija rada na željezničkim graničnim prijelazima- održan je jedan seminar u trajanju od pet dana, broj sudionika seminara:8 Roba u putničkom prometu i diplomatska roba - održan je jedan seminar u trajanju od pet dana, broj sudionika seminara:12 Prikupljanje podataka i riziko analiza - održan je jedan seminar u trajanju od pet dana, broj sudionika seminara:12 Revizija, upravljanje rizikom i revizijske tehnike - održan je jedan seminar u trajanju od pet dana, broj sudionika seminara:13 Bitno je napomenuti da će se obrazovanje carinskih djelatnika nastaviti i nakon završetka spomenutog projekta, u sklopu CARDS projekta za proračunsku godinu 2002 pod nazivom Jačanje institucionalnih i administrativnih sposobnosti Carinske uprave RH. Ono će obuhvaćati područje podrijetla robe, rada carinskih laboratorija, upravljanje rizikom, tranzitnih postupaka itd.oooo