Pored centralne baze podataka, Poslovni Forum tvrtkama i obrtnicima pruža i druge usluge:

 ● trgovačko posredovanje na domačem i inozemnom tržištu
 ● konzalting u području investicija, te izrada predinvesticijskih i investicijskih studija i njihova ocjena
 ● izrada Internet prezentacija
 ● pružanje savjeta o vrsti i konfiguraciji računalne opreme i pripadajuće programske podrške i analiziranje potreba i problema korisnika i davanje odgovarajućega rješenja
 ● razvoj, izradu, pribavljanje i dokumentiranje programske podrške po narudžbi korisnika
 ● pisanje programa prema uputama i potrebama korisnika
 ● obradu podataka uz uporabu programa korisnika ili vlastitog programa usluge unosa podataka
 ● razvoj baze podataka: povezivanje podataka iz različitih izvora
 ● pohranjivanje podataka: pripremu slogova za prihvat informacija u zadanom obliku
 ● dostupnost baze podataka: pružanje podataka u traženom formatu izravnim pretraživanjem ili pristupom (računalnim upravljanjem) svakome ili određenim korisnicima, razvrstanih po zahtjevu
 ● održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava
 ● ispitivanje mogućnosti tržišta, prihvatljivost i upoznavanje proizvoda i kupovnih navika potrošača radi promicanja prodaje i razvoja novih proizvoda, uključujući statističku analizu rezultata
 ● ispitivanje javnoga mnijenja o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima i statistička analiza
 ● davanje savjeta, usmjeravanje i operativnu pomoć poduzećima i javnim službama
 ● savjete i pomoć poduzećima i javnim službama u vezi s planiranjem, organizacijom, efikasnošću i kontrolom, upravljačke informacije itd.
 ● arbitraža i usuglašavanje između uprave i radnika
 ● kreiranje i provođenje promidžbenih djelatnosti
 ● kreiranje i postavljanje reklama na otvorenom prostoru npr. oglasnih ploča, panoa, priopćenja, izloga, izložbenih dvorana, oslikavanje automobila, autobusa, itd.
 ● oglašavanje preko medija tj. prodaja vremena i prostora za razno medijsko oglašavanje
 ● raspačavanje ili odašiljanje oglasnoga materijala ili uzoraka
 ● zakup i davanje prostora za oglašavanje
 ● izradu fotografija za komercijalne svrhe i za građanstvo
 ● adresiranje, ulaganje, pečaćenje i slanje poštom omotnica i promidžbenog materijala,
 ● sastavljanje adresara za slanje poštom itd.
 ● naplata računa, ocjena kreditne sposobnosti pojedinaca i tvrtki ili njihovoga poslovanja
 ● poslovno posredništvo tj. dogovaranje kupnje ili prodaje manjih ili srednjih poduzeća, kancelarija, ordinacija i sl.
 ● modno dizajniranje tkanina, odjeće, obuće, nakita, namještaja i drugih proizvoda
 ● organiziranje sajmova, izložaba i kongresa
 ● agencijsko posredovanje u korist pojedinaca za dobivanje angažmana (zaposlenja) u filmskoj, kazališnoj predstavi ili drugoj zabavnoj ili sportskoj atrakciji, te plasiranje igara, knjiga, umjetničkih djela, fotografija itd

Opširnije informacije...

POGLAVLJE SLOBODA KRETANJA OSOBA UZAJAMNO PRIZNAVANJE STRUČNIH KVALIFIKACIJA A. Osposobljavanje Koliko traje i koji je sadržaj osposobljavanja (curriculum) za profesiju i ili profesionalno djelovanje liječnika, medicinske sestre za opću zdravstvenu skrb, stomatologa, primalje, veterinara-kirurga, farmaceuta i arhitekta, uzimajući u obzir zahtjeve navedene za dotične profesije (u području medicine) i kriterije u člancima Direktive o arhitektima (Direktiva 857384/EEZ)? Trajanje studija Na medicinskim fakultetima nakon završenog sveučilišnog studija u trajanju od šest godina stječe se diploma «doktor medicine». Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon završenog sveučilišnog studija u trajanju od pet godina stječe se diploma «doktor stomatologije». Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon završenog sveučilišnog studija u trajanju od četiri i pol godine stječe se diploma «magistar farmacije». Na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon završenog sveučilišnog studija u trajanju od pet godina stječe se diploma «doktor veterinarske medicine». Na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu nakon završenog stručnog studija u trajanju od dvije ili tri godine stječe se diploma «viša medicinska sestra». Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon završenog sveučilišnog studija u trajanju od četiri i pol godine stječe se diploma «dipl. inž. arhitekture». Kod sveučilišnih programa je najviši akademski stupanj doktorat znanosti. Kod stručnih programa najviši akademski stupanj je stručni magisterij. Novi sustav visokog školstva uređen je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03), koji će se u dijelu ustrojavanja dodiplomskih studija na visokim učilištima početi provoditi najkasnije počevši od školske godine 2005./2006. Ustrojavanje i organizacija studija prema odredbama novog Zakona detaljno je opisano u poglavlju 18. I A , pitanju broj 1. Nastavni programi: Doktor medicine Područje u kojem se obrazuju studenti medicinskih fakulteta (4) jest biomedicina, polje medicine (temeljne, kliničke i javnozdravstvene znanosti). Obrazovanje na studiju medicine obuhvaća pet skupina predmeta. To su općeobrazovni, prirodoslovni, pretklinički, klinički i javnozdravstveni predmeti. Nastava se manjim dijelom obavlja u obliku predavanja, a većim dijelom u obliku seminara, vježbi, demonstracija, kliničkih vizita, rada na kliničkom odjelu i u domovima zdravlja, dežurstva i terenske prakse. U općeobrazovnim predmetima student se upoznaje s fizičkim, kemijskim i biološkim osnovama života, a u temeljnim medicinskim predmetima s građom i funkcijom čovjekova tijela. Brojne funkcije tijela proučavaju se putem pokusa na laboratorijskim životinjama. U pretkliničkim predmetima proučavaju se mehanizmi bolesti, njihovi uzročnici, pojave na mrtvom tijelu, vrste i način djelovanja lijekova te pristup i način pregleda bolesnika. U javnozdravstvenim predmetima proučava se utjecaj okolišnih i društvenih činitelja na zdravlje. Na studiju student se upoznaje s osnovama znanstvenih istraživanja, statistike i medicinske informatike, a mogu se POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 2 uključiti u rad na znanstvenom projektu kod pojedinih istraživača. Na kraju studija polaže se diplomski ispit koji se provjerava sposobnost studenta da prepozna najvažnije bolesti i usmjeri bolesnika na najpravilnije liječenje i rehabilitaciju. Nakon završetka studija i jedne godine pripravničkog staža diplomant se može zaposliti kao liječnik opće prakse u privatnim i državnim ambulantama ili nastaviti specijalizaciju (npr. interne medicine, kirurgije), a u fakultetskim bolnicama i supspecijalizaciju (npr. transplantacijska kirurgija, kardiologija i dr.). Manji broj liječnika odlučuje se za profesionalni znanstveni rad iz područja biomedicine na visokim učilištima ili u specijaliziranim znanstvenim ustanovama (npr. Institut "Ruđer Bošković"). Svi liječnici mogu se upisati na znanstveni poslijediplomski studij na visokim učilištima u RH nakon čega mogu steći stupanj magistra ili doktora znanosti. Posebnost je studija što su u nastavni program uključeni pozitivni elementi više modela nastave s više medicinskih fakulteta u svijetu. Mnogobrojni bivši studenti postigli su velik ugled kao znanstvenici ili klinički liječnici na poznatim medicinskim ustanovama u svijetu. Sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 1/97-pročišćeni tekst, 111/97, 95/00, 129/00), te Pravilnika o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika (NN 18/94, 20/94, 21/95, 47/95, 39/96, 62/96, 58/99, 130/99, 11/03) utvrđeno je da su zdravstveni djelatnici, nakon završenog medicinskog, stomatološkog te farmaceutsko biokemijskog fakulteta, odnosno više ili srednje škole zdravstvenog usmjerenja, dužni odraditi pripravnički staž. Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni djelatnik osposobljava za samostalan rad, a traje godinu dana. Nakon obavljenog pripravničkog staža, zdravstveni djelatnici polažu državni (visoka stručna sprema) odnosno stručni (viša i srednja stručna sprema) ispit pri Ministarstvu zdravstva republike Hrvatske, nakon kojeg zdravstveni djelatnici stječu pravo samostalnog rada u struci. Pripravnički staž za sve zdravstvene struke podrazumijeva rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (domovi zdravlja, privatne ordinacije koje rade duže od 5 godina, ljekarne), te rad u specijalističko- konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nastavno obvezi obavljanja pripravničkog staža, gore citiranim Pravilnikom utvrđen je plan i program pripravničkog staža za doktora medicine kako slijedi: Opća medicina = 42 dana Zdravstvena zaštita dojenčadi, male i predškolske djece = 21 dan Školska medicina = 14 dana Zdravstvena zaštita žena i trudnica = 14 dana Medicina rada = 14 dana Hitna medicinska pomoć = 28 dana Epidemiologija i zdravstvena statistika = 14 dana Infektologija = 14 dana Psihijatrija = 14 dana Dermatologija i venerologija = 14 dana Otorinolaringologija = 14 dana Oftalmologija = 14 dana Interna medicina = 42 dana POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 3 Neurologija = 28 dan Pedijatrija = 21 dan Opća kirurgija = 14 dana Ginekologija i porodiljstvo = 14 dana Radiologija = 14 dana Doktor stomatologije U RH se studij stomatologije izvodi samo na Sveučilištu u Zagrebu (dodiplomski sveučilišni studij te poslijediplomski studiji za stjecanje znanstvenog stupnja magistra znanosti i doktora znanosti). Primarna zadaća Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jest i znanstveni rad i to: u temeljnom, razvojnom i primijenjenom znanstvenom istraživanju. Fakultet ima posebnu zadaću stalnog stručnog usavršavanja doktora stomatologije i drugih zdravstvenih djelatnika u stomatologiji, što se ostvaruje putem tečajeva prema godišnjem programu. Danas je studij doktora stomatologije sveučilišni studij koji se nalazi u području biomedicine i zdravstva, u polju stomatologije. Na studiju se obrazuju zdravstveni stručnjaci, doktori stomatologije, osposobljeni za liječenje bolesti usta, zuba i čeljusti, te za razvijanje svijesti odraslog pučanstva i djece o oralnom zdravlju. Na studiju doktora stomatologije predaju se sadržaji koji u nastavi sudjeluju: opći uvodni predmeti 4,5%, stručni medicinski predmeti 40,8%, stručni stomatološki sadržaji 54,7%, a svi čine cjelovit nastavni program. Studij traje deset semestara (pet godina). Studij doktora stomatologije na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu korespondentan je sa studijima priznatih europskih i svjetskih središta. Doktor stomatologije pretežito danas radi u privatnim ordinacijama. Naše su spoznaje da još uvijek postoji potreba za radom doktora stomatologije - kada se uzme u obzir zdravstveni standard i mreža prema mjestu rada - i u privatnim ordinacijama i u zdravstvenim ustanovama te drugim pravnim osobama. Nastavno obvezi obavljanja pripravničkog staža, gore citiranim Pravilnikom utvrđen je plan i program pripravničkog staža za doktora stomatologije kako slijedi: Rad u ustanovama primarne stomatološke zdravstvene zaštite = 6 mjeseci Rad u ustanovama polikliničko- konzilijarne i specijalističke zdravstvene zaštite = 2 mjeseca Dječja stomatologija (pedodoncija) = 1 mjesec Bolesti zuba, usta i parodonta = 1 mjesec Ortodoncija = 1 mjesec Stomatološka protetika = 1 mjesec Oralna i maksilofacijalna kirurgija = 1 mjesec Magistar farmacije Studij farmacije izvodi Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. To je visoko učilište koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad u znanstvenim poljima farmacije i medicinske biokemije. Planovi studija sastoje se od općih, posebnih i izbornih programskih sadržaja, stručne prakse i diplomskog rada radi POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 4 stjecanja znanja, vještina i stavova te navika i iskustava iz područja prirodoslovlja, medicine, a posebice iz farmacije i medicinske biokemije. Obrazovni programi predviđaju okvirno osposobljavanje budućih magistara farmacije za više zanimanja i više stupnjeva složenosti rada u zdravstvu, industriji, društvenim djelatnostima te pripremu za znanstveni rad. Programi dodiplomske nastave osnova su za dalju poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih tehnika rada. Stoga i poslijediplomski studiji iz farmaceutskih znanosti imaju istaknuto mjesto u sustavu obrazovanja na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu. Obrazovna je zadaća studija farmacije osposobiti studenta za mjerodavnog stručnjaka za lijekove i savjete o njihovoj primjeni u ljekarnama, u istraživanju tržišta, veletrgovini, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, u laboratorijima, farmaceutskoj informatici i na drugim mjestima gdje je sustavno stručno znanje farmaceuta potrebno za razvitak djelatnosti. Studenti farmacije proučavaju podrijetlo, molekulska i farmakološka svojstva farmaceutskih djelatnih tvari, oblikovanje i provjeru kakvoće lijekova, biofarmaceutska, farmakoterapijska i toksikološka svojstva lijekova, proizvodnju lijekova i ljekovitog bilja te društvene i gospodarske oblike farmakoterapije i farmaceutske prakse. Nastavno obvezi obavljanja pripravničkog staža, gore citiranim Pravilnikom utvrđen je plan i program pripravničkog staža za magistra farmacije kako slijedi: Izrada magistralnih pripravaka i izdavanje lijekova = 9, 5 mjeseci Izrada galenskih pripravaka = 1 mjesec Ispitivanje kakvoće lijekova = 1 mjesec Izrada magistralnih i galenskih pripravaka i izdavanje lijekova u bolničkoj ljekarni = 15 dana Doktor veterine Studij veterine izvodi Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U teorijskoj nastavi student uči osnovne i trajne postulate nastavnog predmeta; na tim se osnovama u seminarskom radu obrađuju pojedine izdvojene tematske cjeline, a na vježbama se praktički radi. Radi što bolje i potpunije stručne izobrazbe budućih veterinara - doktora veterinarske medicine, uveden je dodatni stručni klinički rad, čime je studij veterinarske medicine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izjednačen s priznatim visokim učilištima veterinarske medicine u svijetu. Kao dopuna pojedinih dijelova gradiva, koje nije osnovni interes svih budućih diplomiranih stručnjaka, uvode se izborni i fakultativni predmeti koji proširuju i dopunjuju stečeno znanje. Fakultet školuje doktore veterinarske medicine za obavljanje opće medicinske veterinarske prakse. Nastavni plan i program za studij doktora veterinarske medicine načinjen je u skladu s kriterijima Sveučilišta te preporukama svjetskih i europskih strukovnih i fakultetskih društava - World Veterinary Association i European Establishments for Veterinary Medical Education, član kojega je i Veterinarski fakultet. Studij za doktora veterinarske medicine završava obranom diplomskog rada. Završetkom studija student se osposobljava za rad u primarnoj veterinarskoj medicini, rješavanje problematike veterinarskog javnog zdravstva, zaštitu čovjekova okoliša, terensku, kliničku i laboratorijsku dijagnostiku, preventivno suzbijanje zaraznih bolesti, projektiranje i sudjelovanje u izradbi programa za razvijanje i unapređivanje djelatnosti stočarske proizvodnje te proizvodnje životinjskih namirnica i animalnih proizvoda, razvijanje svih oblika zaštite životinja i okoliša te njegovanje etike humanih odnosa spram životinja. Fakultet izvodi dodiplomski studij i poslijediplomske sveučilišne studije te provodi postupak stjecanja doktorata POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 5 znanosti izvan doktorskog studija te znanstveni i stručni rad iz područja veterinarske medicine. Viša medicinska sestra Studij sestrinstva traje tri godine i izvodi se pri Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu, studiju sestrinstva pri Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu i Rijeci. Program trogodišnjeg studija sestrinstva osigurava stjecanje znanja i vještina za samostalno provođenje zdravstvene njege na svim razinama zdravstvene zaštite, provođenje postupaka za promociju zdravlja i sprečavanje bolesti. Sadašnji plan i program studija sestrinstva slijedi temeljna načela sestrinstva i djelomično preporuke europskog ureda svjetske zdravstvene organizacije, ali nije usklađen s Direktivama EU u pogledu sadržaja i broja sati. Važeći plan i program ipak čini široku i čvrstu osnovu za primjenu svih znanja iz područja opće i specijalne zdravstvene njege, kao i za daljnje obrazovanje u skladu s potrebama i specifičnostima novih uvjeta i razvitka medicinske tehnologije. Obrazovni plan i program studija sestrinstva temelji se na: 1. Pristupu usmjerenom čovjeku Svaki pojedinac je jedinstveno, cjelovito biće. Stoga je jedna od osnovnih odrednica u pružanju sestrinske skrbi holistički pristup čovjeku uz njegovo puno poštovanje. Prava i odgovornosti u donošenju odluka o zdravlju i osobnom razvoju proizlaze iz njegovih osobnih ljudskih vrijednosti. 2. Zdravlju i unapređenju zdravlja Sestrinska praksa temelji se na filozofiji i suvremenim odrednicama zdravlja i unapređenja zdravlja. U nastavni program je ugrađen novi pristup zdravlju i zdravstvenoj politici sukladno dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije i suvremenim definicijama zdravlja. Unapređenje zdravlja uključuje djelovanje pojedinaca i cjelokupne zajednice na bitne faktore koji utječu na zdravlje kao što su stanovanje, prehrana, jačanje društvene podrške ugroženim kategorijama stanovništva, suzbijanje pušenja i dr. Stoga su bitni zadaci koje treba promicati: pristupačnost zdravstvene zaštite, povoljna okolina, socijalna podrška, stilovi života koji vode zdravlju, informirano odlučivanje pojedinca i zajednice o pitanjima zdravlja. 3. Sestrinskoj praksi Sestrinstvo je usmjereno na pomoć ljudima da spriječe, ublaže ili razriješe probleme vezane na osnovne dnevne potrebe (aktivnosti) ili se s njima uspješno nose u svakodnevnom životu. To je pomoć u unapređenju prilagodbe pojedinca, obitelji i zajednice. Sestre zajedno s drugim stručnjacima pomažu da ljudi preuzmu odgovornost za zdravlje. Zdravstvena se njega (sestrinska skrb) ostvaruje kroz međuljudski proces koji uključuje procjenu, planiranje, primjenu i evaluaciju. Ciljevi sestrinske skrbi su: promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti, vraćanje zdravlja (ozdravljanje, oporavak), te pomoć bolesnima i pomoć pri umiranju i ublažavanju patnji. Nastavno obvezi obavljanja pripravničkog staža, gore citiranim Pravilnikom utvrđen je plan i program pripravničkog staža za medicinske sestre općeg i primaljskog smjera kako slijedi: Medicinske sestre općeg smjera Zdravstvena njega u bolničkoj djelatnosti: Zdravstvena njega internističkih bolesnika 3 mjeseca Zdravstvena njega kirurških bolesnika 3 mjeseca Zdravstvena njega kod infektivnih bolesti 1 mjesec Zdravstvena njega u ginekologiji i porodiljstvu 1 mjesec POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 6 Zdravstvena njega u pedijatriji 1 mjesec Zdravstvena njega u neurologiji 15 dana Zdravstvena njega u psihijatriji 15 dana Zdravstvena njega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: Djelatnost patronaže ili kućna njega 1 mjesec Zdravstvena njega u djelatnosti zaštite predškolske djece 7 dana Zdravstvena njega u djelatnosti zaštite školske djece 7 dana Zdravstvena njega u djelatnosti za zaštitu zdravlja žena 7 dana Zdravstvena njega u djelatnosti opće medicine 7 dana Medicinske sestre primaljskog smjera U rodilištu: Njega novorođenčadi i nedonoščadi 3 mjeseca Njega trudnica, rodilja i babinjača 4 mjeseca Njega ginekoloških bolesnika 2 mjeseca U jedinicama primarne zdravstvene zaštite: Rano otkrivanje malignih bolesti ženskog genitala 1 mjesec Rad u savjetovalištu za trudnice i kontracepciju 2 mjeseca Diplomirani arhitekt Jedino visoko učilište u Republici Hrvatskoj koje izvodi dodiplomski i poslijediplomski studij s područja arhitekture, urbanizma i prostornog planiranja jest Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a u pripremi je otvaranje studija arhitekture na Sveučilištu u Splitu gdje bi se sadašnji Građevinski fakultet preustrojio u Građevinsko-arhitektonski. Stručni naziv «diplomirani inženjer arhitekture» stječe se nakon nastave u trajanju od devet semestara (četiri i pol godine) te izrade diplomskog rada. Nastavni plan kombinira predavanja i vježbe s područja arhitektonskog planiranja, urbanizma, arhitektonskih konstrukcija i zgradarstva, te teorije i povijesti arhitekture. S područja povijesti/teorije arhitekture nastavni plan obuhvaća: Razvoj arhitekture i umjetnosti, Sociologija okolice, Suvremena svjetska arhitektura, Suvremena hrvatska arhitektura, Teorija arhitekture, Zaštita i obnova graditeljskog nasljeđa, Sociologija kulture. S područja dizajna, arhitekture, urbanizma i prostornog planiranja nastavni plan obuhvaća: Crtanje, Plastično oblikovanje, Arhitektonsko planiranje, Urbanizam i urbanističko planiranje, Parkovna arhitektura, Prostorno planiranje i planiranje krajobraza, Zgrade za stanovanje, Zgrade za edukaciju, Zgrade za sport, Zgrade za zdravstvo, Zgrade za turizam, Zgrade za kulturu, Zgrade za rad i trgovinu, Interijer. S područja konstrukcija, zgradarstva i tehnologije građenja, nastavni plan sadrži slijedeće predmete: Matematika, Tehnička mehanika, Nacrtna geometrija i perspektiva, Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrada, Nosive konstrukcije, Izvedba zgrada, Građevne instalacije, Završni radovi, Troškovnici, Planiranje i organizacija građenja, Metode sanacije, Materijali u arhitekturi, Osnove urbanističkog i graditeljskog zakonodavstva. Uz obvezne predmete, studenti imaju obvezu odlučiti se i za određeni broj izbornih predmeta, od kojih su neki: Energetska i ekološka arhitektura, Pejzažno oblikovanje, Geodezija, Geometrija u graditeljstvu, Tradicionalna arhitektura, Japanske prostorne tehnike, Povijesni razvoj nosivih konstrukcija, Komunalna tehnika gradova, Suvremene konstrukcije od metala i drva i mnogi drugi. Članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu Pravo uporabe strukovnog naziva "ovlašteni arhitekt" diplomirani inženjeri arhitekture stječu članstvom u Komori, odnosno upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata kojeg vodi Komora. Pravo na upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ima osoba koja ispunjava slijedeće uvjete (Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, NN 47/98): POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 7 hrvatsko državljanstvo (stranom državljaninu može se odobriti upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ako je član komore arhitekata ili slične strukovne organizacije zemlje čiji je državljanin, uz uvjet uzajamnosti) potpuna poslovna sposobnost zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova diploma s odgovarajućeg tehničkog fakulteta u RH, odnosno zvanje diplomiranog inženjera arhitekture ili odgovarajuće zvanje stečeno na stranom učilištu, uz obvezu nostrifikacije inozemne svjedodžbe što je regulirano posebnim zakonom minimalno tri godine rada u struci pod nadzorom ovlaštenog arhitekta položen stručni ispit za obavljanje poslova u izgradnji objekata protiv osobe nije pokrenuta istraga, odnosno protiv nje se ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se vodi po službenoj dužnosti osoba je dostojna za obavljanje arhitektonske i inženjerske djelatnosti osoba ne obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom djelatnošću. Ovlaštenim arhitektima koji su izabrani ili imenovani na plaćenu javnu dužnost ili zaposleni u tijelima državne uprave ili lokalne uprave i samouprave članstvo u Komori stavlja se u stanje mirovanja za vrijeme kojeg njihova prava i dužnosti miruju. 2. U pogledu ostalih profesija/profesionalnog djelovanja, koji su zahtjevi, ako postoje, propisani za stjecanje tih profesija i bavljenje njima, posebice zahtjevi koji se odnose na trajanje i sadržaj /teoretski i praktični) izobrazbe? Na pravnim fakultetima nakon završenog četverogodišnjeg sveučilišnog studija stječe se diploma «diplomirani pravnik». Zakonom o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu (NN 54/74, 29/78, i 13/90) propisano je da pripravnička praksa traje dvije godine, a obavlja se u općinskim, županijskim i trgovačkim sudovima, državnom odvjetništvu i kod sudaca za prekršaje. Pripravnici u državnom odvjetništvu i kod sudaca za prekršaje moraju provesti devet mjeseci prakse u sudu. Pripravnik je prije isteka pripravničke prakse dužan položiti pravosudni ispit. Pripravniku koji ne položi pravosudni ispit prestaje svojstvo radnika u pravosudnom organu istekom dvije godine pripravničke prakse. Kada za to postoje opravdani razlozi, rad pripravnika može se produžiti i nakon isteka ovoga roka, ali najduže za šest mjeseci. Nadalje, prema Zakonu o odvjetništvu (NN 9/94) odvjetnički vježbenici dužni su obaviti odvjetničke vježbe. Odvjetnički vježbenik zasniva s odvjetnikom, odnosno odvjetničkim društvom radni odnos. Odvjetnički vježbenik dužan je položiti pravosudni ispit, a pravo na obavljanje vježbe prestaje i mora ga se brisati iz imenika odvjetničkih vježbenika, ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje pravosudnog ispita ne položi taj ispit ili ako bez opravdanog razloga u roku od dvije godine ne zatraži upis u imenik odvjetnika nakon što je za to stekao uvjete. Na diplomirane pravnike zaposlene u državnoj službi primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima (NN 27/01) vezano za obavljanje pripravničkog staža kojim se utvrđuje da se osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž, primaju u državnu službu u svojstvu vježbenika. POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 8 Vježbenički staž za vježbenike koji se osposobljavaju za obavljanje poslova I. vrste (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski poslovi), a za koja je opći uvjet visoka stručna sprema, traje 16 mjeseci. Vježbenik je dužan državni stručni ispit položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža, a može i pristupiti polaganju državnoga stručnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanoga vježbeničkog staža. Vježbeniku koji iz opravdanih razloga ne položi državni stručni ispit može se produžiti vježbenički staž za najviše tri mjeseca, a ukoliko vježbenik ni nakon dva uzastopna poziva na državni stručni ispit, ne pristupi polaganju državnoga stručnog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit nije položio i gubi pravo polaganja državnoga stručnog ispita. Na visokim učiteljskim školama nakon završenog stručnog četverogodišnjeg studija stječe se diploma «diplomirani učitelj». Studij uključuje praktičnu izobrazbu. Zakonom o osnovnom školstvu propisano je da učitelji i stručni suradnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici čiji pripravnički staž traje najdulje godinu dana. Nakon obavljenog pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit. Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od šest mjeseci od dana kada mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u osnovnoj školi. Prema Zakonu o srednjem školstvu nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici kojima pripravnički staž traje dvije godine. U tijeku pripravničkog staža pripravnik je dužan položiti stručni ispit. Pripravniku koji ne položi stručni ispit prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka od dvije godine. Program pripravničkog staža utvrđuje nastavničko vijeće škole, a program, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar prosvjete. Prema Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom i srednjem školstvu stažirati i polagati stručni ispit obvezni su učitelji i stručni suradnici zaposleni u: javnim i privatnim odgojno-obrazovnim ustanovama za redovito školovanje učenika i školovanje odraslih polaznika, koje imaju pravo izdavati javne svjedodžbe; javnim i drugim ustanovama za odgoj, obrazovanje, osposobljavanje i rehabilitaciju djece i mladeži s teškoćama u duševnom, tjelesnom i socijalnom razvoju; i domovima za djecu s posebnom zaštitom i pomoći države te u ostalim učeničkim domovima. B. Bavljenje profesijom/profesionalnom djelatnošću 1. Koje profesije/profesionalne djelatnosti (vidi članak 1. (d) Direktive 89/48/EEZ) su regulirane hrvatskim zakonodavstvom? Koji je djelokrug profesionalnog područja djelatnosti? Hrvatskim zakonodavstvom su posebno regulirane slijedeće profesije: Javno bilježništvo Prema Zakonu o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94) javnobilježnička služba službeno sastavlja i izdaje javne isprave o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, službeno ovjerava privatne isprave, prima na čuvanje isprave, novac i vrijedne predmete radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 9 tijelima, te obavlja, prema nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupke određene zakonom. Odvjetništvo Odvjetništvo je neovisna i samostalna služba koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. Samostalnost i neovisnost ostvaruje se osobito samostalnim i neovisnim obavljanjem odvjetničkog posla kao slobodne djelatnosti, ustrojstvom odvjetništva u Hrvatsku odvjetničku komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju odvjetnika na teritoriju Republike Hrvatske, donošenjem statuta i drugih općih akata Komore, odlučivanjem o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetništva. Odvjetništvo je detaljno uređeno Zakonom o odvjetništvu (NN 9/94). Arhitektura i građevinarstvo Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima (Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, NN 47/98). Veterinarstvo Veterinari se bave zaštitom zdravlja životinja, provedbom mjera veterinarskog javnog zdravstva, unapređivanjem reprodukcije životinja, veterinarskom zaštitom okoliša, ustrojem i provedbom zaštite zdravlja životinja. U području veterinarstva ustrojena je veterinarska inspekcija. Djelatnost veterinarstva regulirana je Zakonom o veterinarstvu (NN 70/97, 105/01). Liječništvo Svrha liječničke djelatnosti jest zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva. Liječnička djelatnost je regulirana Zakonom o liječništvu (NN 121/03) te obuhvaća: pregled kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih, odnosno psihičkih bolesti, tjelesnih oštećenja ili anomalija te procjenu stanja temeljem obavljenog pregleda pomoću medicinskih dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava, liječenje i rehabilitaciju, davanje pripravaka krvi i krvnih derivata, sprječavanje bolesti, zdravstveni odgoj i savjetovanje, brigu o reproduktivnom zdravlju te pomoć pri porođaju, propisivanje lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala, uzimanje i presađivanje organa i tkiva, mrtvozorništvo i obdukciju umrlih osoba, izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja i druge radnje sukladno općim i posebnim propisima. Stomatologija Stomatološka djelatnost, kao služba koja osigurava pružanje stomatološke pomoći osobama u ostvarivanju i zaštiti oralnog zdravlja, regulirana je Zakonom o stomatološkoj djelatnosti (NN 121/03) te obuhvaća: sprječavanje bolesti, stomatološki zdravstveni odgoj i savjetovanje, POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 10 pregled kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje bolesti zuba i usne šupljine, oštećenja ili anomalija te procjenu stanja na temelju obavljenog pregleda pomoću stomatološko-medicinskih dijagnostičkih sredstava, uključujući liječenje i rehabilitaciju, propisivanje lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala, izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja Psihološka djelatnost Psihološka djelatnost je regulirana Zakonom o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03) kao sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, mjera i sredstava utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse, koji obuhvaća: psihološku dijagnostiku psihološke tretmane i savjetodavni rad edukacijske aktivnosti psihološka stručna istraživanja psihološku evaluaciju Ljekarništvo Ljekarnička djelatnost osigurava opskrbu i izradu lijekova te opskrbu medicinskih proizvoda pučanstvu, zdravstvenim ustanovama i drugim pravnim osobama te zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu, u koju je uključena i: opskrba homeopatskim proizvodima, opskrba dječjom hranom i dijetetskim proizvodima, opskrba kozmetičkim i drugim sredstvima za zaštitu zdravlja određenim općim aktom Komore, savjetovanje u vezi propisivanja, odnosno pravilne primjene lijekova, medicinskih, homeopatskih i dijetetskih proizvoda. Ljekarnička djelatnost regulirana je Zakonom o ljekarništvu (NN 121/03). Medicinsko-biokemijska djelatnost Medicinsko-biokemijska djelatnost je jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal (krv, mokraća, stanica, tkivo, likvor) sa svrhom ranog otkrivanja bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti koristeći biokemijske, imunokemijske, molekularno biološke i fizikalne analitičke tehnike te informacijsku tehnologiju. Medicinsko-biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Djelatnost medicinskih sestara Djelatnost medicinskih sestara regulirana je Zakonom o sestrinstvu (NN 121/03) i obuhvaća sve postupke, znanja i vještine zdravstvene njege. Određena zanimanja regulirana su zakonima koji uređuju pružanje pojedinih usluga (npr. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, NN 10/97 - zanimanje odgajatelja, Zakon o osnovnom školstvu, NN 69/03 - zanimanje učitelja i druga). Zakonsko uređenje usluga detaljnije je obrađeno u Poglavlju 3. I A , pitanje broj 4. POGLAVLJE 2: SLOBODA KRETANJA OSOBA 2. Na koji su način te profesije regulirane: monopol djelovanja? Zaštita titule? Pripadnost sustavu socijalnog osiguranja? Nekompatibilnost? Navedene profesije u Republici Hrvatskoj regulirane su obveznim članstvom u strukovnim udrugama (komorama) u svrhu monopola djelovanja i zaštite titule, a članovi strukovnih komora uključeni su u sustav socijalne sigurnosti, pod istim uvjetima kao i ostali građani Republike Hrvatske. 3. Koja tijela vrše nadzor nad određenim profesijama: iz stručnih redova, ministarstava (koja), udruga? Nadzor nad određenim profesijama provode strukovne udruge i resorna ministarstva (kao npr. nad javnim bilježništvom i odvjetništvom ustrojene su Javnobilježnička komora Hrvatske i Hrvatska odvjetnička komora nad kojima nadzor obavlja Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, u odnosu na liječništvo i stomatologiju nadzor ostvaruju Hrvatska liječnička komora i Hrvatska stomatološka komora te Ministarstvo zdravstva). II. GRAĐANSKA PRAVA 1. Imaju li građani EU-a drugačiji tretman u odnosu na građane Hrvatske u pogledu dostupnosti obrazovanja, uključujući školarine? Člankom 65. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 41/01 – pročišćeni tekst) propisano je da je osnovno školovanje obvezatno i besplatno. Stavkom 2. istog članka propisano je da je svakomu dostupno pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Niti odredbama Zakona o osnovnom školstvu, niti odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 69/03) nisu propisani uvjeti za upis u osnovne i srednje škole u pogledu državljanstva. Člankom 43. stavkom 1. Zakona o osnovnom školstvu propisano je da su roditelji, odnosno staratelji, dužni u propisanom roku upisati dijete u osnovnu školu, brinuti se da redovito pohađa nastavu i obavlja druge školske obveze. Budući da citirani Zakon nema odredbi u pogledu državljanstva ova njegova odredba primjenjuje se jednako na državljane Republike Hrvatske i strane državljane koji privremeno borave u Hrvatskoj a dijete im je u to vrijeme ispunilo zakonom propisane uvjete za upis u prvi razred osnovne škole. donesena kao trajan dokument. Bruxellesu. Konzularnih ureda u Europi je 13: u Bosni i Hercegovini (Banja Luka, Mostar, Tuzla), Italiji (Trst, Milano), Mađarskoj (Pečuh), Njemačkoj (Frankfurt, Hamburg, München, Stuttgart), Srbiji i Crnoj Gori (Kotor, Subotica), i u Švicarskoj (Zürich). Generalni konzulat RH u Turskoj, ima sjedište u Istanbulu. U Sjevernoj Americi su 4 generalna konzulata sa sjedištima u područjima s većim brojem hrvatskih iseljenika ( New York, Los Angeles, Chicago, Mississauga). U Australiji i Oceaniji su 2 generalna konzulata u Australiji (Melbourne, Sydney) i jedan konzulat (Perth), te generalni konzulat u Novom Zelandu (Auckland). RH ima još i 41 aktivna konzulata na čelu s počasnim konzulom, od kojih su četiri počasni generalni konzuli Hrvatska Croatia