Prefiks M je oznaka za objekt iz Messierovog kataloga. Charles Messier je bio lovac na komete iz XVIII. stoljeća. Kako su udaljeni i tamni kometi tek mrljice svijetla, maleni oblačci, lako ih je zamijeniti s nekom postojećom maglicom.
Isti taj problem mučio je i gospodina Messiera. Imao je problema s razlikovanjem tih maglica od kometa. Odlučio je napraviti popis takvih objekata da bi izbjegao zabune. Tako je u dvije etape nastao Messierov katalog. Prva verzija je imala 45 objekata, a druga 107. Kasnije je katalog nadopunjen s još 3 objekta i danas on sadrži 110 objekata.
U katalogu su mjesto našli otvoreni skupovi, maglice, galaksije, kuglasti skupovi pa čak i jedna dvostruka zvijezda. Messier nije posjedovao snažan teleskop pa zato objekti iz Messierova kataloga nisu veoma tamni. Oni su danas osnova od koje kreće svaki astronom amater.

Nekoliko godina nakon Messiera, u sustavno promatranje neba je krenuo William Herschel. On je sa mnogo jačim teleskopom uspio zabilježiti 2500 različitih objekata na sjevernom nebu. Njegov sin, John Herschel, početkom XIX. stoljeća pregledao je i južno nebo. Tako je spajanjem tih dvaju kataloga u 80im godina XIX. stoljeća nastao New General Catalogue. On sadrži 7840 objekata na sjevernom i južnom nebu. Dugo vremena je NGC bio standardni katalog za astronome profesionalce.

Desetak godina kasnije NGC je nadopunjen s Index Catalogue. To je bio dodatak NGC katalogu koji je uključio objekte koje je NGC katalog zaboravio. IC katalog se sastoji od preko 5000 objekata.
Katalog je slabije zastupljen u amaterskoj astronomiji jer su objekti u njemu u pravilu tamniji i potreban je veliki teleskop da bi ih se vidjelo.

VEDRAN VRHOVAC©

2006.-2007.