Messier 45 poznate pod nazivom Plejade je otvoreni skup u zviježđu Bik. Plejade su poznate od davnina i uključene su u gotovo sve mitologije sjeverne polutke. Najstariji zapisi o njima sežu iz Homerovih epova Ilijada i Odiseja iz 700. godine prije Krista. Charles Messier je ih je u svoj katalog uvrstio 4. ožujka 1769. godine. Razlog uvrštavanja Plejada u katalog je vjerojatno želja da se brojem objekata nadmaši Lacailleov katalog koji je sadržavao 42 objekta.

Plejade su jedan od najbližih otvorenih skupova. Nalaze se na udaljenost i do 440 ly i protežu se 12 ly. Velika blizina Plejada uzrok je i velikom prividnom sjaju i dimenzijama. Ukupan sjaj Plejada iznosti + 1.6 magnituda, a promjer gotovo 2 stupnja.

Starost Plejada je oko 100 milijuna godina. Zbog prisutnosti refleksijskih maglica u skupu prije se vjerovalo da je skup znatno mlađi, oko 60 milijuna godina. Detaljnija ispitivanja pokazala su da refleksijske maglice uopće nisu dio skupa. Maglice i Plejade nemaju iste radijalne brzine već se mimoilaze brzinom od 11 km/s. Zbog interakcija s međuzvjezdanim oblacima plina, prašine i gravitacijskog utjecaja spiralnih krakova, Plejade će se za 250 milijuna godina raspasti.

Ukupan broj zvijezda u Plejadama je procijenjen na 500, a masa skupa n 800 sunčevih masa. Od zvijezda posebno se ističe 7 najsjajnijih, plavih divova. Golim okom u dobrim uvjetima moguće je vidjeti do 14 zvijezda u skupu. Među zvijezdama nalazi se i veliki broj smeđih patuljaka. Oni čine možda i 25% populacije Plejada ali sudjeluju samo s 2% mase.

Plejade se najbolje vide u zimsko doba kada se nalaze blizu zenita. Jedan su od rijetkih objekata dubokog svemira koji se daju lako promatrati golim okom. U projesčnim noćima može se vidjeti 8-9 zvijezda, a s tamnih lokacija i 14. Plejade je najbolje promatrati dvogledom. U dobrom dvogledu na postolju, skup će izgledati kao grupa od tridesetak plavih bisera na crnoj podlozi neba. Teleskopski promatrači mogu pokušati pronaći refleksijske maglice ali za njih će trebati dobre uvjete, posebno dobru prozirnost neba. Veliki teleskopi pokazat će tamnije članove skupa ali neće moći pokazati cijeli skup pa se gubi kontekst.