SADRZAJ
SUMARIJA VELIKA GORICA
G.J. TUROPOLJSKI LUG
Opci podaci
Povijesni podaci
Prirodne znacajke
Naziv, polozaj i mede
Orografske i hidrografske znacajke
Klimatske karakteristike
Litostratigraiski sastav
Sumska tla i opterecenost oneciscivacima
Sumske zajednice
Sumarija Velika Gorica jugoistocna je sumarija Uprave suma Zagreb.
Osnovana je 1953. godine, kada je izradena i prva osnova gospodarenja
prema uputama iz 1931. godine. Te iste godine po prvi puta provedena
je gospodarska razdioba suma na odjele koja je uz manje promjene
zadrzana do danas. Sumarija gospodari sa cetiri gospodarske jedinice:
Turopoljski lug, Siljakovacka dubrava II, Vukomericke gorice II i
Savski vrbaci.
Ukupna povrsina sumarije iznosi 11 585 ha.
Povrsine suma sumarije Velika Gorica prikazuje
tablica:
JEDINICA
1995-2004
DUBRAVA
1994-2003
GORICE II
1995-2004
1990-1999
Drvna zaliha iznosi 2 629 000 m3. Godisnji tecajni prirast je 74 000m3. Propisani godisnji etat iznosi 38 500 m3.
Tablica 2. prosjecnog godisnjeg etata sumarije Velika
Gorica:
JEDINICA
(ha)
(m3)
(GODISNJI)
(m3)
DUBRAVA II
GORICE II
Otvorenost suma sumskim prometnicama je dobra i iznosi za
gospodarsku jedinicu Turopoljski lug 13,9 km/1 000 ha.
Najzastupljenija vrsta drveca sumarije je hrast luznjak, zatim obicni
grab..., a postotni udio vrsta drveca za gospodarsku jedinicu
Turopoljski lug prikazuje tablica:
Tablica 3. Postotni udio vrsta drveca za gj. Turopoljski
lug
Volumen po l ha za gospodarsku jedinicu Turopoljski lug iznosi 286 m3.
Veliko znacenje za podrucje Turopolja i sire regije, kako gospodarsko i bioloskoekolosko, turisticko, rekreativno, zdravstveno... ima suma Turopoljski lug s ukupnom povrsinom od 4 377,46ha.
Turopoljci 1779. godine u velikom Turopoljskom lugu iskrcise sikaru i tlo pretvorise u plodnu oranicu. U slavu pobjede covjoka nad divljom prirodom podigose "Vrata od Krca", drveni turopoijski slavoluk civilizaciji. Krcka vrata otvorise plemenite pute, pozvahu dobronamjernike u bogatu i prelijepu turopoijsku dolinu, u Gorice, na obale Odre, Save i Kupe. I danas stoji ta dobrodoslica u plemeniti kraj, plemenitim ljudima.
G.J. "Turopoljski lug" smjestena je u nizini zapadne Posavine 20-tak kilometara zracne linije od Zagreba, odnosno 6 km zracne linije u istom pravcu od Velike Gorice. Spada u sumsko-uzgojnu oblast jednodobnih suma. Jedinicom upravlja sumarija Velika Gorica u sklopu Uprave suma Zagreb J.P. "Hrvatske sume" a u informatickom programu Hrvatskih suma -HS- fondu se vodi pod rednim brojem 319.
Kroz povijest su sume i sumska zemljista koja danas tvore G.J. Turopoljski lug pripadala razlicitim vlasnicima, s tim da je najveci dio pripadao plemenitoj opcini Turopolje. Dio je pripadao zemljisnim zajednicama okolnih sela, dok je manji dio pripadao crkvi i urbarskim opcinama te nesto i privatnim vlasnicima.
Ova G.J. nosi ime sireg podrucja koje se proteze jugoistocno od
Velike Gorice, a od davnina se zvalo Turopolje, kao i selo koje je u
neposrednoj blizini same jedinice. Pojam lug u nazivu G.J.
predstavlja narodni naziv za sumu i dio je dijalekta navedenog
podrucja. Prema tome, Turopoljski lug nije nista drugo nego
turopoljska suma koja je najdominantniji sumski kompleks u tom
kraju.
G.J. Turopoljski lug, kako je receno, u sirem smislu smjestena je u
nizini zapadne Posavine i to 30-tak km jugoistocno od Zagreba i oko 5
km od Velike Gorice, a proteze se prosjecno oko 4 km jugozapadno od
rijeke Save na prostoru romboidnog oblika dimenzija 22x8 km s duzom
stranicom smjera sjeverozapad - jugoistok.
Orografske i hidrografske zacajke
G.J. Turopoljski lug smjestena je u nizinskom poplavnom
podrucju rijeke Save i Odre. Ako gledamo makroreljefski, teren je
dosta jednolican, dok se mikroreljef sastoji od niza i greda s nesto
depresija i dolova. Prevladavaju nizine s mjestimicno manjim,
nepravilno rasporedenim gredama i vlaznim gredama, te depresijama i
dolovima. Paralelno uz njega prolazi visoki nasip te s obje strane
sljuncana cesta.
Poplave prosjecno iznose 0,5-1,0 m. Poplavna voda se dosta brzo
povlaci ili je uopce nema, gdje su iskopani kanali i gdje ih ima
dovoljno te na gredama. Poplavna voda se najduze zadrzava uz Odru te
na vecim depresijama i dolovima.
Te izuzetne hidroloske prilike koje vladaju u rijecnim nizinama, a
ovamo spada i sumski kompleks ove jedinice, vrlo vazne za uspjevanje
higrofita od kojih se sastoje nizinske sume. To su u prvom redu hrast
luznjak, poljski jasen, crna joha, domace vrste topola i vrbe.
Uz poplavne i oborinske vode, znacajnu ulogu ima podzemna voda. Njena
je stalnost u posljednje vrijeme znacajno opala sto se moze povezati
i s promjenom klimatskih prilika (ucestala susna razdoblja), ali i s
iskopom oteretnog kanala Odra - Sava koji prolazi zapadnim dijelom
ove jedinice.
Poremecaj je zabiljezen uslijed nepravilne izgradnje sumskih cesta
gdje se nije vodilo racuna o prirodnim tokovima povrsinskih ali i
podzemnih voda.
Za analizu klimatskih prilika za podrucje ove jedinice uzeti su
podaci Sumarskog fakulteta iz Zagreba navedeni u "Elaboratu".
Nadmorska visina se krece od 97 m (pojas uz rijeku Odru i siri
kompleks do Lekenickog puta) do 109 m (kompleks Veliki Topolovec i
pojas uz Bunu), sto znaci da je relativna visinska razlika 12 m. Iz
navedenog proizlazi da teren jedinice blago pada od zapada prema
istoku, te od jugozapada prema jugoistoku, odnosno prema rijeci Odri,
s tim da se u podrucju Struga proteze blaga depresija s nesto nizom
nadmorskom visinom nego podrucje uz Odru. Grede dolaze uglavnom u
jugozapadnim i juznim dijelovima jedinice, na visim nadmorskim
visinama.
Potrebno je naglasiti da je makro regulacija vodotoka i odvodnja na
podrucju ove jedinice izvrsena u sklopu regulacije vodnog rezima
Srednjeg Posavlja, a radovi na ovoj regulaciji zapoceti su 60-tih
nakon jakih poplava Save, koje su zahvatile ovo podrucje. Donesena je
odluka da se stvori obrambeni sustav od poplava "Srednje
Posavlje".
Sto se tice hidrografskih prilika same nase jedinice, vazno je istaci
da svi potoci koji protjecu kroz jedinicu teku u smjeru zapad -
istok, odnosno u smjeru nagiba terena i utjecu u rijeku Odru. To su
potoci: Koranec, Buna (kanal), Vranic, Pescenjak, Lekenicki potok i
Lomnica (kanal). Najveci dio vodnog rezima jedinice regulira kanal
Sava - Odra koji prolazi izmedu 9 sa sjeverne, te 10, 11 i 16 odjela
sa svoje juzne strane.
Koristili su se podaci meteoroloske stanice na uzletistu Pleso koja
je najbliza ovoj gospodarskoj jedinci i to za razdoblje od 1971. -
1989. god. Kao i najveci dio zapadne Hrvatske tako i ovo podrucje
prema Koppenovoj podjeli pripada u toploumjerenu kisnu klimu, a prema
klimatskoj formuli istog autora u "Cfwbx", klimatski tip.
Srednja godisoja temperatura zraka iznosi 10,20C, godisnje
padne 893 mm oborina, a prosjecna relativna vlaga zraka
iznosi
|
78,6%. |
Prema istrazivanjima znanstvenika sumarskog instituta iz Jastrebarskog najzastupljenije geolosko doba Gornje Posavine u koju spada i Odransko polje je kvartar koji je zastupljen diluvijem i aluvijem.
Sumska tla i opterecenosf onecvisvcivacvima
Opterecenost oneciscivacima tala ove gospodarske jedinice je u
tolikoj mjeri koliko poplavama dospiju u podrucje ove jedinice kao i
talozenjem iz zraka.
Na podrucju Turopoljskog luga susrecemo nekoliko tipova sumskih tala,
a to su:
- mineralno - mocvarna jako oglejna tla;
- mineralno - mocvarna glejna tla, jako izrazena;
- mocvarno - glejna tla - euglej;
- podzolasto - pseudoglejua i pseudoglej - glejna dolinska tla;
- aluvijalno ili fluvijativno - karbonatna tla (fluvisol).
Ova je gospodarska jedinica ravnicarskog karaktera, sto znaci da
su visinske razlike vrlo male te se o njima govori u mikro-reljefnom
smislu.
Teren jedinice, kako sam vec istaknuo, karakteriziraju grede, nize,
depresije i dolovi te o takvom mikroreljefnom polozaju ovisi raspored
sumske vegetacije.
U Turopoljskom lugu dolaze slijedece biljne
zajednice:
a) Tipicna suma hrasta luznjaka i obicuog graba
(Carpino betuli - Quercetum roboris typicum Raus 1969.) Dolazi
priblizno na 1/4 povrsine luga, a najvece komplekse nalazimo u
predjelu Gornjak, Klenovo, Podotocje, te u juznom dijelu Gospodarske
jedinice. Dominantna tla su parapodzolasto i pseudoglejno tlo.
b) Suma hrasta luznjaka i obicnog graba s bukvom
(Carpino betuli - Quercetum roboris fagetosum Raus 1969.) Specificna
i u nizinskom podrucju Hrvatske relativno rijetka subasocijacija koja
zauzima najvise i ocjedite terene. U sloju drveca i grmlja, tu je
neobicno vazna vrsta obicna bukva. Dolazi na pseudogleju ravnicarskom
i luvisolu pseudoglejnom.
c) Suma hrasta luznjaka i velike zutilovke s obicnim
grabom
(Genisto elatae - Quercetum roboris carpinetosum betuli Horvat
1938.)
Ova subasocijacija se razvila iz subasocijacije Genisto elatae -
Quercetum roboris caricetosum brizoides, a sukcesija ce zavrsiti
prijelazom u zajednicu Carpino betuli Quercetum roboris.
d) Suma hrasta luznjaka i velike zutilovke s drhtavim
sasem
(Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum brizoides Horvat
1938.)
Ova subasocijacija pokriva velike povrsine u sredisnjem dijelu
Turopoljskog luga, te u desetak odjela predjela Hrastine.
e) Suma hrasta luznjaka i velike zutilovke s drhtavim sasem -
varijanta sa sitom
(Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum brizoides
var. Juncus effusus)
Zbog susenja hrasta luznjaka u sredisnjem dijelu Turopoljskog luga, a
posebno u odjelima 38, 43, 45, 59, 61, 63 i 75 dolazi do postupne
promjene flornog sastava i cijelog stanista. Kao posljedica je
prisutnost atipicnih vrsta za subasocijaciju Genisto elatae -
Quercetum roboris caricetosum brizoides, kao so je: Juncus effusus,
Cirsium palustre, Peucedanum palustre, ....
f) Suma hrasta luznjaka i velike zutilovke s rastavljenim
sasem
(Genisto elatae - Ouercetum roboris caricetosum remotae Horvat
1938.)
Zauzima gotovo polovicu povrsine Turopoljskog luga. Medutim, njeno
stanje, sastav, struktura daleko su od tipski razvijenih sastojina
Posavine, pa je morala biti rasclanjena na vise varijanti. Dolazi na
epigleju, hipogleju i manje na semigleju. Varijante su slijedece:
g) Suma hrasta luznjaka i velike zutilovke s rastavljenim sasem
- varijanta s kupinom
Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum remotae - var.
Rubus fruticosus var. nova
h) Suma hrasta luznjaka i velike zutilovke s rastavljenim gasem
- varijanta s glogom
Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum remotae - var.
Crataegus oxvacantha var. n
i) Suma hrasta luznjaka i velike zutilovke s ritskim
sasem
(Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum ripariae subas. nova
prov.
j) Suma poljskog jasena i kasnog drijemovca
(Leucio - Fraxinetum angustifoliae Glavac 1959.)
Dolazi na jugoistocnom dijelu Turopoljskog luga. To su mlade
sastojine podignute u predjelu
Turopoljske krci gdje su iskrceni stari livadni hrastovi. Dolazi na
amfigleju i nesto na hipogleju.
k) Suma crne johe s trusljikom
(Frangulo - Alnetum glutinosae Raus 1971.)
Zauzimaju svega nekoliko hektara.
i) Sumske kulture
Tu spadaju topole u predjelu Kobilica, te kulture jasena i johe na
cistinama.
