EKOLOSKI I PROSTORNI ZNACAJ TUROPOLJSKOG LUGA
Damir Drvodelic dipl. ing.
Zagreb, 1999.

SADRZAJ
ZAKLJUCAK
LITERATURA

Svrha ovog diplomskog rada bila je upoznavanje s ekolosko - bioloskim vrijednostima Turopoljskog luga, zastitom kao i njegovim prostornim znacenjem tokom povijesti i danas.
Sume Turopoljskog luga posjedugu izuzetno bogatsvo faune. U odnosu na primjerice sume hrasta kitnjaka i bukove sume Hrvatske, Turopoljski lug ima izrazito vise ptica (cak 65. vrsta prema najvise 28 u drugim tipovima suma) i vodozemaca (13 vrsta prema najvise 7 u drugim tipovima suma), visok broj sitnih sisavaca (14 prema 12 odnosno 13 u drugim tipovima suma) i naravno najmanje gmazova (6 prema 7 u drugim tipovima suma).

Broj vrsta kraljezaka zabiljezenih u pojedinim tipovima suma u Hrvatskoj (tablica):

Ovako velikom bogatstvu vrsta pridonosi mozaicuost stanista, jer se u Turopoljskom lugu ispreplicu cak tri vrste suma (na gredama, u nizama i u depresijama sa stagnirajucom vodom), brojni vodotoci i stajace vode (izuzetno slozeni mikroreljef i hidrografija).
U sklopu toga treba naglasiti da sume Turopoljskog luga pripadaju slavonskoj sumi hrasta luznjaka s velikom zutilovkom koja ovdje ima svoj zapadni dio areala.
Tipicnu faunu suma hrasta luznjaka cine karakteristicne vrste kao sto su mocvarna smeda zaba, ridovka, crna roda, bjelovrata muharica, livadna voluharica i prugasti poljski mis.
Dominantne vrste su mali vodenjak, pjegavi dazdevnjak, mocvarna smeda zaba, zeba, velika sjenica, veliki djetlic, mocvarna rovka, sumska rovka, rida voluharica, prugasti poljski mis i zutogrli sumski mis.
Zanimljivost Turopoljskog luga cine vrste cije je rasprostranjenje u drugim dijelovima Hrvatske tipicno gorsko: planinski vodenjak, livadna smeda zaba, sova jastrebaca, alpski voluharic,... Za alpski voluharic ovo je uz Motovunsku sumu u Istri jedini dosad poznati lokalitet u mocvarnim sumama.
Najbitniji regulatori stabilnog ekosustava ove sume su odrzavanje specificnog rezima podzemnih voda i periodicnost poplava, pri cemu je bitno da se povrsinske vode ne zadrzavaju dugo jer izazivaju zamocvarvanje cijeli niz poremecaja.
U dosta gustom sklopu suma Turopoljskog luga za odrzavanje bioloske raznolikosti su veoma vazne sumske cistine, mocvarne livade i mocvare, prosjeke itd...
Danas je jedino Vratovo u "srcu" Turopoljskog luga jedini mocvarni neposumljeni kompleks, izuzetno bogat rijetkim i ugrozenim vrstama (leptiri, sismisi, zabe, ...).
Misljenja sam da bi Vratovu trebalo posvetiti vecu pozornost i poduzeti hitne mjere za ocuvanjem i zastitom (zaustaviti posumljavanje, zastiti stare hrastove u odjelu 86 c, urediti poucne staze za posjetitelje,...)
Na podrucju Turopoljskog luga utvrdene su i popisane ugrozene vrste. Prema medunarodnom kriteriju (IUCN, 1996.) stupanj ugrozenosti dijelimo u tri kategorije: kriticno ugrozene (CR), ugrozene (EN) i osjetljive (VU) vrste.
Od dosad utvrdenih 385 vaskularnih biljaka samo je 8. ugrozenih (mali zimzelen, kockavica, ...) i osjetljivih vrsta (drijemovac, vonjavi kacun, ....). Razlozi ugrozenosti su mnogostruki, a najvazniji su isusivanje stanista, zagadenost tala, masovno sabiranje u vrijeme cvatnje, sabiranje gomolja itd...
Medu 36 vrsta danjih leptira, sest ih je ugrozeno i zakonom zasticeno (prugasto jedarce, uskrsni leptir,...).
Od 13 vrsta vodozemaca dvije su vrste potencijalno ugrozene (gatalinka i crveni mukac), zbog male populacije, a medu 6 gmazova nalazi se i u Europi ugrozena barska korujaca. Na popisu ugrozenih gmazova je i eskulapova zmija.
Medu 65 zabiljezenih vrsta ptica, u Hrvatskoj su dvije kriticno ugrozene - orao stekavac i orao kliktas, sedam je ugrozenih vrsta - crna roda, crna lunja, rida stijoka, sova jastrebaca, crna zuna, smedeglava travarka i gavran, te pet osjetljivih vrsta - siva zuna, crvenoglavi djetlic, sumska crvenperka, siva caplja i vodomar.
Od 27. vrsta utvrdenih sitnih sisavaca i poznate velike sisavce uz novouseljenog dabra (kriticno ugrozen) koji je bio izumro, u Europi ugrozene vidre (u RH je osjetljiva vrsta), te ugrozene izolirane populacije alpskog voluharica, nadeno je 11 vrsta sismisa koji su potencijalno ugrozene vrste.
Na osnovu biolosko - ekoloskih vrijednosti pojedinih dijelova Turopoljskog luga, valoriziran je citav kompleks i izdvojeni dijelovi koje bi trebalo zastititi, te dijelovi koji se preporucuju za razgled posjetiocima. Misljenja sam da su kategorije zastite poput poseDnog rezervata (zooloskog) i zasticenog krajolika dobre i primjerene stvarnom stanju i potrebi na terenu.Turopoljski kraj zasluzuje svojom prosloscu, kulturom i zivotnom povezanoscu sa sumom i prirodom da se Turopoljski lug sto prije stavi pod navedene kategorije zastite.
Sume Turopolja predstavljale su bitnu okosnicu covjekova zivota, a Turopoljski lug kao najdominantniji kompleks svakako zanzima vazno mjesto. Suma je za covjeka, Turopoljca znacila zivot. U toj sumi pronalazio je hranu za sebe i svoje zivotinje, sakupljao ljekovito bilje, gljive, ..., a na poseban nacin se koristio drvetom koje ga je pratilo kroz cijeli zivot, od drvene zipke i svakodnevnih predmeta oko nas, od drvenih domova pa sve do posljednjeg znamena na grobnom humku. Mozemo kazati da se u obradi drva ocitovalo ogromno bogatstvo umjetnickog stvaralastva turopoljskog covjeka.
Turopoljski lug danas osim gospodarske finkcije ima veoma vaznu drustvenu i ekolosku ulogu. Cinjenica je da opcekorisne finkcije sume Turopoljski lug imaju 16 puta vecu vrijednost od njihove ekonomsko - gospodarske vrijednosti. (Elaborat: "Zastita stanista i bioloske raznolikosti Turopoljskog luga". Rezultati druge godine bioloskih istrazivanja (98.) HPM, Zagreb 1998, dr. sc. Nikola Tvrtkovic.) * (Podatak iz osnove gospodarenja za g. j. Turopoijski lug I99S. - 2004.)

LITERATURA

Osnova gospodarenja za gj. Turopoljski lug, 1995. - 2004.

Elaborat "Zastita stanista i bioloske raznolikosti na podrucju Turopolja" - rezultati prve godine istrazivanja; ozujak - studeni 1997.
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Elaborat "Zastita stanista i bioloske raznolikosti Turopoljskog luga" - rezultati druge godine bioloskih istrazivanja (1998.)
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Laszowski E., 1910.: "Povijest plem. opcine Turopolja" - svezak I. Zagreb

Laszowski E., 1911.: "Povijest plem. opcine Turopolja" - svezak II. Zagreb

Laszowski E., 1924.: "Povijest plem. opcine Turopolja" - svezak III Zagreb

Raus O., 1991.: "Zastita prirode i covjekova okolisa" Zagreb

Maroevic I., 1997.: "Drvene ljepotice turopoljske" - monografija, Velika Gorica

Lastric O., 1988.: "Drvo u Turopolju," Muzej Turopolja, Velika Gorica

Huzjak, V.: Drveno graditeljstvo Turopolja, Muzej Turopolja, Velika Gorica

Turisticki prospekt Turisticke zajednice grada Velike Gorice 1999./