Silvio Mirošničenko je hrvatski redatelj i montažer. Rođen je u Bad Schussenriedu (Njemačka) 1972. Dokumentarni film Na putu straha prikazan je na IDFA 2006-Amsterdam, najznačajnijem festivalu dokumentaraca. Njegov dokumentarni film Ophodar pruge osvojio je nagradu Cinerail d'Or Documentaires za najbolji dokumentarni film na festivalu Cinerail u Lilleu (Francuska). Edo Maajka-Sevdah o rodama, dobitnik je nagrade za najbolju montažu na Danima hrvatskog filma 2008. Predstavljao je Hrvatsku na najvećem televizijskom festivalu Prix-Europa u Berlinu 2002., 2003. i 2008. godine (Snovi na peronu djetinjstva , Čuvar tegljača, Edo Maajka-Sevdah o rodama).
 

 


Blago krša


BLAGO KRŠA

Poseban projekt HRT-a
Dokumentarna serija, boja, digitalna BETA, 3 epizode x 30 min.
Scenaristi: Lidija Gašparović, Silvio Mirošničenko
Redatelj: Silvio Mirošničenko
Stručni suradnik i koredatelj pojedinih scena: Branko Ištvančić
Snimatelj: Darko Halapija
Asistentica redatelja: Snježana Kundija
Montažeri: Dubravka Feller, Mladen Radaković, Branko Habuš, Kruno Kušec
Glazba: Nebojša Stijačić
Tonski snimatelj: Toni Bertović, Rudi Cupač
Tonska obrada: Đurđica Mandić
Producent: Hrvoje Habeković

BLAGO KRŠA: PUT KROZ RAJ
(1.epizoda)
Prva epizoda gledatelja vodi kroz ljepote krškog kraja od Tulovih greda preko, Velebita, šume Štirovače i Zavižana.

BLAGO KRŠA: KAMENA ZEMLJA
(2.epizoda)
Druga epizoda usredotočena je na kamen, njegovu ljepotu i sveprisutnost u prirodi od kamenoloma Kanfanar preko pulske Arene, najmanjeg istarskog gradića Huma, Aleje glagoljaša pa sve do fascinantnog spoja kamena i vode-potoka Kotli.

BLAGO KRŠA: PLAVI HORIZONTI
(3.epizoda)
Treća epizoda ''Plavi horizonti'' bavi se vodom u kršu prateći je od Plitvičkih jezera, kanjona rijeke Like, Majerovog i Tonkovićevog vrela preko rijeke Gacke i Zrmanje sve do samog mora.

''Blago krša'' je serija filmova HTV-a koja na popularno-dokumentaran način predstavlja atraktivne osobitosti i lokalitete na prostoru hrvatskog krša. Serija je pokrenuta uz potporu stručnih institucija i gospodarskih subjekata kao ekološko medijski projekt kojemu je cilj istaknuti atraktivnost i potencijal krajobraznih vrijednosti najvećeg nacionalnog prirodoslovnog fenomena. Filmovi iz serije-''Put kroz raj'', ''Plavi horizonti'' i ''Kamena zemlja''-digitalnom slikom i komponiranom etno-ambijentalnom glazbom snažno naglašavaju monumentalnost i značaj najveće krške planine Velebita kao i čarobnu igru vode što je u kršu stvorila jedinstvena jezera i rijeku Liku, Gacku i Zrmanju. Radi se posebno projektu kojeg je urednica Lidija Gašparović pripremala nekoliko godina konzultirajući se s mnogim stručnjacima koji se bave fenomenom hrvatskog krša kako bi dokumentarac što bolje obradio činjenice vezane uz izrazite reljefne i hidrogeološke suprotnosti krša. Prvi puta je na HRT-u za potrebe dokumentarca upotrebljena posebna snimateljska tehnika identična onoj kojom se snimaju igrani filmovi. Kako bi gledatelj što više uživao u ljepotama hrvatskih krajolika od Istre, Like i Dalmacije povremeno je upotrebljen helikopter za zračne snimke, kamera za podvodne snimke, jimy-yip i tračnice s farom po kojima kamera lagano klizi bilježeći prirodne raznolikosti Hrvatske. Kroz priče nas vodi sociolog Vladimir Lay komentirajući vlastite utiske i razgovarajući s autentičnim ljudima s krša odakle je i on sam. Prva epizoda ''Put kroz raj'' vodi nas zanimljivim krškim putovima od Tulovih greda preko Kugine kuće, šume Štirovače i Zavižana. Druga epizoda ''Plavi horizonti'' bavi se vodom u kršu prateći je od Plitvičkih jezera, rijeke Gacke i Zrmanje pa sve do samog mora. Treća epizoda ''Kamena zemlja'' usredotočena je na kamen, njegovu ljepotu i sveprisutnost u prirodi od kamenoloma Kanfanar preko pulske Arene pa sve do najmanjeg istarskog gradića Huma i fascinantnog spoja kamena i vode-potoka Kotli. U projekt su bili uključeni brojni produkcijski i postprodukcijski timovi HTV-a te nacionalne stručne i specijalističke institucije kako bi oživotvorili ideju i ostvarili prvu fazu serije popularno-dokumentarnih filmova ''Blago krša'' kao doprinos višedesetljetnom istraživačkom radu stručne javnosti i nastojanju da Hrvatska na putu stvaranja vlastitog identiteta bude prepoznata kao u svijetu jedinstvena zemlja fenomena krša.