Željko Kunej je naučio prve poteze u
šahu kao dvanaestogodišnji dječak u zagrebačkom Trnju. 10. 08. 1959.
ozlijedio je vratnu kralježnicu i ostao trajni invalid. Neprekidno je
hospitaliziran u Zagrerbu, Lovranu i Kraljevici do 16. 04. 1991.
godine.
U
ljepote ove drevne i najumnije igre proniknuo je igrajući svoje prve
prijateljske dopisne partije s dipl. ing. elektrotehnike g. Šunićom, 1969.
Tada upoznaje šahovske knjige: proučava teoriju šaha i zajedno radi na
šahu s fizioterapeutom Markom podosta i bez šahovnice. Naime, Marko je
slijepa osoba i dandanas vrli šahist Saveza slijepih Rijeka i mnoge
partije - većinom šah. završnice analizirali bi na slijepo za vrijeme fiz.
terapije na krevetu. Hvale je vrijedno da ga je kao slijepa osoba znao
obući i sâm smjestiti u invalidska kolica.
1972. osnovan je Šahovski klub "Kraljevica", gdje na prvom turniru osvaja 1.
mjesto i stječe titulu trećekategornika. Potom postaje drugokategornik. Na
klupskim prvenstvima osvaja dva puta drugo, jednom treće i 1981. 1.
mjesto. Na više open turnira plasiran je u gornjem dijelu tablice. 19
godina uspješno je branio boje tog kluba, a isto tako i
Šah. sekc.
para/kvadiraplegičara Hrvatske. Na prvom pojedinačnom turniru Sekcije
osvaja
1. mjesto
1972. godine. Željko uvijek veli da su mu
posebno drage prijateljske šahovske ekipne utakmice s riječkim Savezom
slijepih i Zvezom
paraplegikov Slovenije.
Sredinom sedamdesetih uspješno se ogledao i u rješavanju šahovskih
problema dobivši 1. i 3. nagradu u "Šahovskom glasniku". Šahovski problemi
se i dalje rješavaju, ali bez nagrada. Naime, glavni krivac svemu tome su
računala i svakim danom sve jaći šahovski programi s kojima se teško nose
i sami svjetski prvaci u šahu.
Prvo sudjelovanje para/tetraplegičara na open
turniru u Rijeci 1975. godine. Drugokategornici: Kunej, Perhat,
Jagar, Pribanić.
Ekipno takmičenje u šahu za Kup Maršala Tita u
Crikvenici 1978. godine. Ekipa Šahovske sekcije para/tetraplegičara
Hrvatske, Kraljevica: Jagar, Pribanić, Perhat,
Kunej.
Pojedinačno
prvenstvo ŠK "Kraljevica" 1981.
Straka, Kunej, Ercegović
Sudionici
turnira
Zbog
derutnosti zgrade Referalnog spinalnog centra Hrvatske u Kraljevici Centar
zatvaraju krajem četvrtog mjeseca 1991. Željko je smješten u Dom za
starije i nemoćne osobe Drenovačka u Zagrebu. Za Božić 1995. dobiva
zasebnu sobu (za samačku sobu puno je doprinijela Hrvatska kršćanska
demokratska stranka (HKDS) i tadašnja predsjednica DOPA mr. med. sc.
gospođa Mirjana Dobranović) i odmah se laća svojih hobija. Što se tiče
šaha nastupa za ekipu Doma Drenovačka koja osvaja na prvenstvu domova
Zagrebačke županije jednom prvo, tri puta drugo i jednom treće
mjesto. 11. 11. 1998. osvaja 3. mjesto na prvenstvu
invalida Grada Zagreba u organizaciji Saveza za šport i rekreaciju
invalida Grada Zagreba. Nezadovoljan je radom na šahu unutar udruga
koje sačinjavaju para/tetraplegičari, a koji nisu u stanju
više aktivirati šah. Ne zaboravimo da je šah
jedina disciplina gdje se osobe s invaliditetom ravnopravno nose sa
zdravima. Zar invalidna osoba u
kolicima ne može biti svjetski prvak!?
"Frankopan"
|
Glasilo Grada
Kraljevice
|
prosinac 2010.
|
broj 26
Feljton:
AH,
LIPA NAŠA “LIBURNIJA”...
PIŠE:
Morena Lekan
Članak je
napisan uz pomoć
monografije
KBC-a Rijeka od
1984. do 2009. i
sjećanja bivše
djelatnice
Ortopedske
bolnice
Kraljevica -
gđe. Irene
Mihalić
Šebalj
FOTOGRAFIJA:
Arhiva Grada
Kraljevice
Tin Crnkoviæ
Zgrada
nigdanjega
hotela
“Liburnija” fanj
let činela je
Kraljevi-cu
ponosnun. Bil je
tamo kasnije i
sanatorij i se
je bilo dobro
dok se i on ni
zaprl. Od tad,
samo stari
litrati i
sjećanja
Kraljevičani svjedoče
kakova je to
monumentalna
građevina
bila...
Kraljevica je
još nigda imela
bolnicu, točnije
1818. leta. Ta
prva bolnica
bila je va
Frankopanu i
bila je
specijalizirana
za bolnih od
sifilisa ili
škrljevske
bolesti. O ten
san već pisala
pa ću ov put reč
neć o drugoj
bolnici va
našemu gradu:
drugi “špital”
bil je va nekad
lipoj zgradi
hotela
“Liburnija”.
Na kraljevičkoj
strani ulaza va
Bakarski zaljev
1904. sagrađena
je vela
secesijska
zgrada - hotel
“Liburnija”. Ona
skoro pa se taka
dvorca
Frankopana; sigurno
ih je nekad bilo
lipo videt
skupa, pogotovo
z mora. Zdanje
je minjalo svoju
namjenu više
puti pa se tako
fanj i
preuređivalo.
Najmanje je bilo
hotel. 1911.
leta tamo je
bilo Dječje
oporavilište;
tad je uvedeno i
centralno
grijanje. Leta
1914. va
“Liburniju” je
smešćena bolnica
Crvenoga križa,
a 1916.
zimlje ju
Vojna
poljska
bolnica i
tamo se
otpira
lječilište za
vojnike obolele
od malarije.
NAKON
SLOMA AUSTRO-UGARSKE
Kad je pala
Austro-Ugarska upravu
nad bolnicun preuzima Narodno vijeæe
Kraljevice. Zgradu je
storil Beèanin Philip
Olschbauer, on je bil
celo vrime njezin
vlasnik, se do 1920.
leta kad je Ministarstvo
narodnoga zdravlja
Kraljevine
SHS kupilo od njega celu
zgradu i sav njezin
inventar.
Skupa z “Liburnijun”
kupili su od Olschbauera
i kupalište
Oštro i okolni park.
Navodno je tu tribala
bit heliostanica,
ali 1921. leta došlo je
do promjene plana i va
zgradu su
prišle ruske izbjeglice
Wrangelove vojske. Oni
su prišli z
Krasice kadi su prije
bili smešćeni. Te
izbjeglice su bile
teško bolne i zarazne pa
je z Zagreba prišla
komisija od
Ministarstva; oni su
utvrdili da ti vojnici
boluju od pjegavca
(tifus) i povratne
groznice. Bolnica je
postala tzv. “kužna
bolnica”. Nakon ča je i
zadnji “kužni” partil z
Kraljevice,
ni se baš znalo ča će
bit š njun. Očekivalo se
čak i da se
raspusti i se da se
prenese na Sušak, ali va
lipnju misecu
va Kraljevicu je put
nanesal dr. Andriju
Štampara. On je tu
otel storit lječilište
za kiruršku tuberkulozu.
Ta ideja ipak ni
dočekala svoje
ostvarenje aš je 1922.
leta zgrada “Liburnije” dana Vojnoj komisiji
za razgraničenje Rike i
bivšoj vladi
Slobodne države Rike
(Ricardo Zanella) na
korištenje; oni su pak
bižali pred D’Annunzijen
i talijanskimi
iredentistimi. Leto
potle toga prostor je
temeljito preuređen.
Odlučeno je da će tu bit
bolnica pa su uređene
kamare, operacijska
sala, rendgen... Tad se
započelo gradit još
jednu zgradu. za administraciju, a
uređena je i
bakteriološka stanica.
Bolnica se je opremila
priboron i instrumentimi
tako da je svećano otvorenje bilo
15. rujna 1924.
FRIŠKA
MORSKA ARIJA
Ova naša morska arija
bila je preporod za bolni od
tu- berkuloze kosti i zglobi. S
ciljen da se ča bolje moru
mirit
klimatski uvjeti, va bolnici
je storena i vela
meteorološka
stanica ka se smatra prvun
takove sorte poli nas. Za dicu ka su boravila dugo
vrimena va bolnici bila je
organizirana i nastava. Jedno
vrime va bolnici je bilo
fanj problemi; od najezde stjenic
(čamži) do se većih
pristojbi ke su
se morale plaćat. Čak je i
fasada morala bit obnovljena
aš
je bila fanj rovinana od
utjecaja mora. Zminilo se i
puno ravnatelji; ča tujih
ča domaćih ljudi. Za
vrime NOB-a ravnatelj je dr.
Nikola Pravdica, a va to
vrime
va bolnici djeluje i
Kirurški odjel Bolnice 4.
jugoslavenske
armije.
NOVI ZAMAH POTLE
RATA
Potle rata
bolnica se obrnula ka
bolestimi lokomotornoga sustava i reparacijskoj
kirurgiji. Pod
ravnateljstvon dr. Aleksandra Manzonija kraljevička
bolnica dobiva novi zamah;
uvode se i neke nove metode
i tehnike. Leta 1954. orkanska bura
znela je krov bolnici pa su
si bolesnici morali bit
smešteni nekamo drugamo.
Bolnica se obnovila se uz pomoć
Ministarstva a nakon toga
prom- inila se djelatnost. Kako je
bilo se manje bolnih od
TBC-a,
bolnica se obrnula
ortopediji i traumami
kralježnice. Tad
minja i naziv va “Ortopedska
bolnica Kraljevica”. 1974.
leta “Ortopedska bolnica
Kraljevica” integrirala se z
bolnicun “Dr. Zdravko Kučić” i
“Bolnicun za tuberkulozu
pluća”
va Ičićimi. Tako je počela
konačna integracija ričkoga
bolničkoga zdravstva. i
“Spinalni centar” ki pomaže
da bi
se ča bolje zbrinule
povređene osobe osnovan
je1981. Va
tomu je puno pomogal i
primarijus dr. Boris Domić.
I KRAJ
Kraj
kraljevièke bolnice bil je
1991. kad je tadašnji
ministar
zdravstva, dr. Andrija
Hebrang natental provest
zdravstvenu reformu. Otel je
smanjit broj ležećih
kapaciteti i
odlučil je zaprit lokalitet
Kraljevica KBC-a Rijeka.
Brojni
dugogodišnji pacijenti
smešteni su diljen Hrvacke.
Djelatnici pak, od kuharic,
čistačic, medicinskih sestar
i dohtori,
raspoređeni su na radna
mesta va KBC Rijeka; neki na
Sušak, neki na Kantridu itd. Nakon toga započela je
devastacija te lipe
građevine. Va njoj su se
sklanjali manje sritni ljudi
bez
svojega krova nad glavun,
igrala se dica i dišpeti
delala
i tako bliže i tako dalje.
Sada je ona ruglo našega
grada.
O razlozimi zač š njun
nikako na zelenu granu neću
ovdi
pisat aš ovo ni tip članka
ki bi to “podnesal”...ali
morda va nekon drugon navratu...dotad sritno ti bilo, Liburnijo!
1996.
2003.
2004.
Putanec, m.,
upravitelj Doma Lepej
Ivanko, Merkl, Zgaga
II. K., Kunej II. k.
Zgaga, ll k., Ulamec,
Kekelj
Zgaga, II k.
Došen, Kunej, II k.
Kunej, ll
k.
Šahovski glasnik 12/2005 on-line
vijesti
Zagreb - Već deseti
put za redom Dom umirovljenika Maksimir u suradnji sa
Šahovskim savezom Zagreba organizirao je ekipno
prvenstvo domova
umirovljenika grada Zagreba. Na istome se okupilo 9 ekipa koje
su odigrale 4 kola po švicarskome sustavu, a svaka ekipa
sastojala se od četiri igrača. Pobijedila je ekipa Trnja
igrajući u sastavu: Nikola Jorgić, Ivo Petrović, Mirko
Abramović i Dane
Sabljak.
Konačan poredak: Trnje 15, Drenovačka
12, Maksimir 9, Sveti Josip 8, Peščenica 7 1/2, Ksaver, Centar
6 1/2, Medveščak 5 1/2, S. Penkala 5
bodova.
V.
Pokupec
MILJENKO
MEDIĆ PROGLAŠEN ZA NAJUSPJEŠNIJEG SPORTAŠA S INVALIDITETOM ZA 2003.
GODINU
MILJENKO MEDIĆ, majstor FIDE
SVEČANOST PROGLAŠENJA NAJUSPJEŠNIJIH SPORTAŠA S
INVALIDITETOM U 2003. GODINI
Miljenko
Medić - 1. mjesto - pojedinačno 1. - 10.
08. 2003, Hrabyne, Češka, IPCA Svjetski kup -
ŠAH
3.
prosinac 2001. - Međunarodni dan invalida
Šahovsko
druženje u organizaciji Udruge za svekoliku pomoć invalidima
Hrvatske na Zagrebačkom Velesajmu.
Najteže je odigrati prvi
potez!
ŠAHOVSKI
TURNIR DOMA DRENOVAČKA 2007.
Šahisti
Doma organiziraju Pojedinačni turnir u šahu.
Učestvovalo bi 6 igrača, a igrala bi se slobodna partija ili
sa satom (po dogovoru) jednokružno po Bergerovom sistemu –
svatko sa svakim.
Turnir se
igra redovnim tjednim igranjem šaha: utorkom i četvrtkom u 16
sati u dnevnom boravku u prizemlju stacionara. Odmah, prije
odigravanja prvog kola, izvlačili bi se turnirski brojevi za
parove igranja po kolima.
Pojedina kola igraju
se:
I. kolo
1. 5. 2007.
IV. kolo 10. 5.
2007.
II. kolo 3.
5. 2007.
V. kolo 15.
5. 2007.
III. kolo 8. 5.
2007.
U slučaju da dva ili
više igrača imaju jednak broj bodova, o plasmanu odlučuju
kriteriji shodno ovom sistemu. Suđenje i odluku o plasmanu
(doradu rezultata) obavljaju: članovi (dva izabrana šahista
II. kat. i viša) turnirskog odbora.
Turnir se igra po
pravilima šaha FIDE i prema Pravilnicima HŠS-a.
Organizacijski odbor turnira
U Zagrebu, 1. 5. 2007.
Godine 2007.
djeluju SPORTSKO-REKREACIJSKE AKTIVNOSTI pod
voditeljstvom socijalne djelatnice Tanje s ciljem što
aktivnije organiziranosti samih korisnika Doma Drenovačka
30.
Kako šahisti već niz
godina prednjače svojim aktivnostima što i rezultira
osvajanjem brojnih odličja - potaknuti time odlučili su
organizirati (vjerojatno prvi put) pojedinačni šahovski turnir
u Domu. Među ostalim, ovakvi turniri razvijaju osim
natjecateljskog duha, pravednosti (šahovska partija uvijek
završava prijateljskim stiskom ruke) i društvene odnose i
prijateljstvo što ovu drevnu i najumniju igru čini
jedinstvenom... A sve su to načela što ih žele promovirati
Sportsko-rekreacijske aktivnosti!
Turnir je okupio 6 igrača,
a lista sudionika je izgledala: Josip Kekelj, Petar
Gabarić, Velimir Zgaga, Antun Ulamec, Antun Krajinović i
Željko Kunej. Igrala se slobodna partija po
Bergeru svatko sa svakim s početkom u 16 sati: utorkom i
četvrtkom od 15. do 29. svibnja u dnevnom boravku u prizemlju
stacionara.
Turnir se igrao po
Pravilima šaha FIDE i Pravilnicima HŠS-a.
Po završetku turnira neki
šahisti dijelili su mjesto s istim brojem osvojenih bodova i
odlučivali su dodatni kriteriji, a konačni plasman svih
sudionika vidljiv je iz priloženih tablica.
Trojica prvoplasiranih
dobili su šahovske diplome.
Suđenje i odluku o
plasmanu (doradu rezultata) priveli su uspješno kraju članovi
Turnirskog odbora, a da sve tehnički (izrada plakata, tablica,
diploma, slika...) besprijekorno funkcionira pobrinuo se informatički
tim Doma.
Na kraju pozivamo sve
zainteresirane korisnike da se i ubuduće prijave na ovaj, sada
već tradicionalni - domski šahovski turnir. Pokazalo se da
se šah može dobro igrati i u trećoj dobi.
Organizacijski odbor turnira
U Zagrebu, 29.
svibnja 2007
PRVOPLASIRANIM DODIJELJENE SU DIPLOME
RTL
Televizija
Novi izazov za školarce:
Šah kao obavezan predmet
26.03.2012. UVEDEN OVE ŠKOLSKE GODINE
Armenija je za svoje učenike osnovnih škola uvela od ove školske godine
šah kao obavezni predmet za školarce koji trenutno pohađaju
drugi, treći i četvrti razred.
Armenski osnovnoškolci
osim što uče pisati, čitati i zbrajati, uče i grati šah.
Vlada Armenije izdvojila
je dva milijuna eura iz proračuna kako bi uvela šah kao
obavezan predmet za učenike drugog, trećeg i četvrtog
razreda.
"Šah je iskrena i poštena
igra. Gradi karakter i uči poštenju", tvrdi predsjednik
državne šahovske akademije koji je zaslužan za uvođenje te
igre u škole. Naravno, djeca su oduševljena.
Autor:
K. T.
Vecernji
hr.
-
OBJAVA:
24.01.2013
STIŽU IDUĆI TJEDAN
Učenicima daju šahovske
ploče, žele šah za novi
školski predmet
Milan Bandić odlučio je
podijeliti šahovske
ploče po gradskim
obrazovnim ustanovama.
Piše: pb/VLM
Kako bi zagrebačke
učenike zainteresirao za
šah, gradonačelnik Milan
Bandić odlučio je
podijeliti šahovske
ploče po gradskim
obrazovnim ustanovama.
Dogovorio je to jučer na
sastanku s izaslanstvom
Međunarodne svjetske
šahovske federacije
FIDE, a prve ploče u
školama će se pojaviti
već sljedeći tjedan.
Učenicima će pomoći
hrvatski i svjetski
velemajstori, a
iniciralo bi se i da se
šah uvede kao
fakultativni predmet u
zagrebačke škole.
Također, na sastanku je
dogovoreno da će grad u
suradnji s Hrvatskim i
Svjetskim šahovskim
savezom obnoviti Turnir
mira, nekad
najznačajniji i
najpoznatiji šahovski
turnir u povijesti
FIDE-a koji se
desetljećima održavao u
Zagrebu.