V E L I K A N I

hrvatskoga pjesništva

.Miroslav Krleža

---------------------------------------------------------------------------------------------------

LOZA

Lozine kretnje su čvoraste,kljaste,

polagano loza spram sunca raste.

 

Iz blata i kiše, iz blata i pijeska

proziran grozd se na suncu ljeska.

 

Korijenje čokota krastavo, tvrdo,

penje se žilavo na jesenje brdo.

 

Loza se tiho i nijemo penje,

o,divno je njeno slijepo htijenje!

 

Htjeti iz blata postati čista ,

kao vino kada u čaši se blista.

---------------------------------------------------------------------------

Interpretacija pjesme:

----Sadržaj :

		Na vrh stranice (video )
		Doživljajni sloj ( sadržaj )
		Stilski postupci
		Ritam
		Tumačenjre pjesme i umjetnička poruka

Vanjska struktura pjesme

• Pjesma je ispjevana u vezanom stihu, u pet strofa po dva stiha ( dvostihu ). Rima je parna ( aa, bb ...) i stalna u svim strofama. Stihovi su deveterci, deseterci, jedanaesterci i dvanaesterci.

Doživljajni sloj ( sadržaj )

• Sporo, ali silovito i uporno, iz blata i kiše, u nezaustavljivoj težnji da se uzdigne do svjetla i sunca, do preobražene jasnoće i čistoće, simboličke su pjesnička slike loze, njezin tematski okvir i osjećajna matrica za ovu pjesmu.
• Motivi blata, pijeska, sunca, korijenja, žilavog penjanja, htijenja i čistoće utkani su u emocionalnost i doživljajnost ove pjesničke tvorevine. Iz nje proizlaze njezini dominantni osjećaji sporog i upornog, elementarnog i nagonskog trganja i otimanja ponorima zla ( ...penje se žilavo na jesenje brdo. ... ), do osjećaja nezaustavljivog, gotovo euforičnog rasta i dosezanja čistog, neokaljanog i blistavog samoostvarenja. ( ... o, divno je njeno slijepo htijenje! ).

• Nadahnuta ovakvim idejama i mislima, u čijoj pozadini stoje osjećaji koji tim mislima daju energiju, pjesmu možemo svrstati u lirsku misaonu ili refleksivnu poeziju.

Stilski postupci

• U stilskom pogledu pjesma je ispjevana kao alegorija ( Metafora proširena na cijelo djelo.). Loza je dominantni simbol te alegorije, a predstavlja, mukotrpan rast i silno htijenje da se otme zagrljaju negativnih sila koje sputavaju i guše život, njegov rast k idealu slobode i nesputanosti. ( ... Htjeti iz blata postati čista, ... ).Taj se ideal kao težnja i cilj ogleda i u simbolu sunca i prozirnog grozda ( Proziran grozd se na suncu ljeska ). Gotovo slijepoj energiji koja je duboko ukorijenjena u srži svakog ideala pridružuje se i simbol korijenja ( ... Korijenje čokota krastavo, tvrdo penje se žilavo uz jesenje brdo ... ). Ono svojom žilavošću i neiscrpnom upornosti svladava sve okove i sputanosti. Moćne sile koje su okovi slobode, potiranje i otuđenje života, njegova negacija predstavlja simbol blata s pridruženim riječima kiša i pijesak. ( ...Iz blata i kiše, iz blata i pijeska... ).
• U kontekst ove alegorične simbolike uklapa se i kontrast ( Iz blata i kiše, iz blata i pijeska proziran grozd se na suncu ljeska. ... ili ...iz blata postati čista kao...). Kontrastom je uvijek jasno diferencirana suprotnost. Ovdje je to ono negativno ( blato ) u odnosu na pozitivno (... proziran grozd ili postati čista... ). Ovim kontrastima efektno je naglašena bezrezervna želja da se život izdigne iznad mračnih sila u korist svjetla i čistoće.
• Željenom idealu pridodana je i usporedba na kraju pjesme ( ... postati čista kao vino kada u čaši se blista.) koja je čistoći tog ideala dodala profinjeni osjećaj izuzetne blistavosti i sjaja.
• --- Ipak, čini se da su centralno stilsko sredstvo u pjesmi uz simbole epiteti koji su se očitovali širokim osjećajnim spektrom. Već na početku to su metaforični epiteti - čvoraste, kljaste iza kojih stoji osjećaj mukotrpnog i bolnog izrastanja. Osjećajem izloženosti nedaćama, ugrozama i ranama označeni su epiteti - korijenje čokota, krastavo, tvrdo. Iza epiteta - slijepo htijenje - naslućuje se osjećaj one nagonske, elementarne snage koja pokreće želju, gotovo strast za postizanjem cilja. Na drugom osjećajnom registru je epitet - proziran grozd - koji sugerira osjećaj profinjenosti čistoće, jasnosti, a nešto kasnije smirujući doživljaj ostvarenja i željenog postignuća ( ...kao vino koje u čaši se blista. ).
• --- Neki atributi mogu istodobno biti epiteti ( Zasnivaju se na nekom osjećaju. ) i metafore ( Iskazuju preneseno značenje i osobine. ). Stilska figura - čvoraste je uz epitet i metafora jer označava prijenos osobina čvora ( isprepletenost u jednoj točki ) na vijugavi i zamršeni rast ( kretnje ) loze. One iza sebe ostavljaju takve čvorove kao tragove nepravilnoga, višesmjernog, isprepletenog rasta. Slično je i s metaforom kljaste.( Označava nekoga ili nešto invalidno , nepotpuno i necjelovito .). Te invalidne osobine prenijete su na nedovršene, nepotpune kretnje loze u njezinom krivudavom rastu. Metafora iz zdravstvene sfere (... korijenje čokota krastavo, tvrdo... ) označava okorjele nakupine ( kraste ) na mjestu oštećenja ili rana na koži koje su po sličnosti izgleda prenijete na tvrde kvrge kao kraste korijenja. Metafora se krije i u epitetu slijepo htijenje. Značenje je prenijeto iz vidne optike (sljepilo ), a odražava nezadrživu nagonsku snagu slijepca koja silovito ruši sve prepreke pred sobom jer ih jednostavno ne prepoznaje i ne vidi.
• U strukturi ovih stilskih postupaka nalazi se i ponavljanje riječi (...Iz blata i kiše, iz blata i pijeska...). Ova su ponavljanja potencirala dubinu negativnoga, teških opterećenja i gušenje ideala..
• Zanimljiv je i usklik O ( ... O , divnO je njenO slijepO htijenje... ) koji je podignuo razinu iskonske životne snage do strasti i zanosa. Ovdje se u obliku stilskog sredstva asonance nastavlja ponavljanje samoglasnika O kao višefazni odjek navedenog usklika.
• Ponavljanjem suglasnika S i Z nastala je aliteracija koja je potencirala sunčani sjaj ( ...proZiran groZd Se na Suncu ljeSka..). Glas Z, a posebice glas S javljao se u pjesničkom izražavanju kada se želdočarati neki sjaj, svjetlost. ( I. G. Kovačić : Silna svjetlost sinu sa Siona... ili A. G. Matoš: ...blaga svjetlost sipi sa visina..). Tako je ponavljanjem glasova Z i S pokazano koliki je intenzitet prozirnosti grozda i koliko je ta prozirnost upila sunčane svjetlosti.

Ritam

• Ritam pjesme mora biti u skladnom i uzajamnom odnosu s njezinim sadržajem, odnosno s njezinim doživljajnim i misaonim strukturama. On, zapravo, gradi osjećajnu matricu pjesme, njezinu sadržajnu strukturu.

• U ovoj je pjesmi, njezina osjećajna struktura, rezultat raznih ritmičkih segmenata: rasporeda pridjeva, stihova s većim brojem slogova, rima, velikog broja trosložnih naglasnih cjelina, ponavljanja pridjeva i načinskih priloga, inverzija.
• -- Značajnu ulogu tu imaju paralelni pridjevi, posebice oni drugi koji djeluju smirujuće, i tako ujednačavaju liniju ritma ( Lozine kretnje su čvoraste, kljaste... ili ... Korijenje čokota krastavo, tvrdo ...). Izbacimo li te druge pridjeve, shvatit ćemo kolika je njihova uloga u ujednačavanju i usporavanju ritma.
• -- Mirnom i jednoličnom tijeku ritma značajno pridonosi parna rima koja je stalna ( - kljaste - raste ... ili ... pijeska - ljeska ... ), ali i rima unutar stiha ( ... Lozine kretnje su čvoraste, kljaste... ).
• -- Ponavljanjem pridjeva iz blata ( Iz blata i kiše, iz blata i pijeska...) ritam je dobio još jednu dimenziju stišavajuće ujednačenosti i usporenosti.
• -- Slično je i s periodičnom uporabom načinskih priloga ( , žilavo, tiho, nijemo: ... Loza se tiho i nijemo penje...).
• -- I inverzija pridjeva se jasno uklapa u stvaranje ovakvog ritmičnog obrasca zbog svojega naknadnog vremenskog odmaka, odnosno pauze koja iza toga slijedi. ( Korijenje čokota, --- krastavo,,,--- tvrdo... ).
• -- Veliki broj stopa s tri sloga kao i stihovi dužeg vremenskog trajanja ( deseterci, jedanaesterci, dvanaesterci ) vremenski otežu tempo, pridonoseći ujednačenosti, ali i sporosti ritmičkog razvitka.
• -- Metrički gledano uočljive su četverosložne, a naročito trosložne naglasne cjeline koje u odnosu na dvosložne i jednosložne stope otežu i smiruju ritam ( na primjer:. Ko-ri-je-nje / čo-ko-ta / kra-sta-vo / tvr-do / pe-nje se /ži-la-vo/ na je-se-nje / br-do ).

• Na kraju možemo reći da je ritam ove pjesme, u skladu s pjesničkom slikom sporog i "čvorastog" rasta loze, uglavnom ujednačen, stišan, smiren i usporen, povremeno čak težak i stegnut sve do samoga kraja kad postaje živahniji, "uzburkaniji", dinamičniji, a dinamizirao ga je usklik : ... o, divno je ..., te raskošnija osjećajna pozadina koja iza toga slijedi ( ...Htjeti iz blata postati čista kao vino kada u čaši se blista.).

Tumačenje pjesme i umjetnička poruka

• -- Iz pozicije morala život je sudar dvije suprotstavljene strane; jedne destruktivne, negativističke koja sputava, guši, koči taj život u njegovu razmahu, rastu i one druge pune svjetlosti i ideala slobode, zanosa i stvaralačke energije
• -- U takvom ozračju uznositog i plemenitog u odnosu na ono razarajuće, nedostojno javlja se loza kao simbol onih moralnih i voljnih divova, ljudi koji se znaju izdignuti iz nemoralnog taloga i blata do svojih snova, postajući ljudi svjetla, heroji visokih ljudskih ostvarenja ( ... iz blata i pijeska proziran grozd se na suncu ljeska. .....) .
• -- To su ljudi koji će onoj negativističkoj strani života, njegovoj varijanti kiše i blata; ma što ono značilo u sebi: zlo, ropstvo, nepravdu, nesigurnost, nesreću, rat, nepoštenje i brojne druge mračne natruhe negativističkih ljudskih odnosa, suprotstaviti gotovo instinktivnu ljudsku potrebu za humanijim, idealnijim, nesputanimijim i slobodnimjim životom (... Htjeti iz blata postati čista!...).

  -- Ti su karakteri ljudske gromade, osobnosti iz čijih korijena, bez obzira na rane i ožiljke, isijava žilava životna energija, snaga nezadrživog htijenja na putu svjetla i samoostvarenja u tom svjetlu ( ... Korijenje čokota krastavo tvrdo, / penje se žilavo na jesenje brdo... ).
• -- To su "ratnici" rasta k vrhuncima slobode i svjetla; oni mijenjaju i preobražavaju život u novu vrijednost, oni su graditelji čistih ljudskih odnosa, nositelji nedosanjanih snova ( ... kao vino kada u čaši se blista. ).

1. Međutim loza nam kazuje još jednu dimenziju tog rasta. To je onaj sudbinski : kako? i kada?

• --- Stalno, ustrajno, polako, mukotrpno, ali nezaustavljivo, silovito i nepokolebljivo, makar uz ožiljke i rane, ( ... o divno je njeno htijenje ...); samo zanosom i istinom, iz negativnog u pozitivno, iz nedostojnog u dostojno i nedosegnuto, iz neljudskog u ljudsko, iz "blata" u svjetlo i čisto . (... Htjeti iz blata postati čista...).

Što nam sugerira poruka pjesme?

• Pjesma je svojevrsna himna mukotrpne ustrajnosti i rasta, nemirenja s nedostojnim i nečovječnim, iskrenog zanosa i hrabrosti, onog čistog iskonskog ljudskog instinkta k idealnijem, dostojnijem i savršenijem životu.