ANALIZE PJESAMA
VEZE NA OSTALE STRANICE
1.   -D. Tadijanović: Dugo u noć
2.   -D. Cesarić: Jesen
3.   -A. G. Matoš: Notturno
4.   -I. G. Kovačić: Moj Grob
5.   -M. Krleža: Loza
6.   -A. B. Šimić: Opomena
c
c

 

.

---SITE JE NAMIJENJEN LJUBITELJIMA KNJIŽEVNOSTI , OSOBITO PJESNIŠTVA---
V E L I K A N I
hrvatskoga pjesništva
* * * * *

.
VIDEOPREZENTACIJA
MISLI I IZREKE

ANALIZIRANIH PJESNIKA

- *Dragutin Tadijanovič:
oo Moja je poezija izraz moga života. Ostanem li, ostat ću po njoj.
- * Ivan Goran Kovačić:
m U predsmrtnom izgaranju sve stvari i sva bića planu posljednjom ljepotom koja je najveća i oo oo oonajsavršenija. Sunce nije nikada tako krasno kao kada je na zapadu.
 o* Miroslav Krleža:
Nema ničega komičnijeg od oženjenog filozofa.
- *Antun Gustav Matoš:
Nsred kukavica čemu krepost diva.

 

 

Startna

ŽIVOTOPIS

Miroslav Krleža

,

- .Životni put
- Književna ostavština
- Osvrt na književno djelo
PJESME
VIZUALIZACIJA I INTERPRETACIJA
 

.Miroslav Krleža

---------------------------------------------------------------------------------------------------

LOZA

Lozine kretnje su čvoraste,kljaste,
polagano loza spram sunca raste.
 
Iz blata i kiše ,iz blata i pijeska
proziran grozd se na suncu lijeska.
 
Korijenje čokota krastavo ,tvrdo,
penje se žilavo na jesenje brdo.
 
Loza se tiho i nijemo penje,
o,divno je njeno slijepo htijenje!
 
Htjeti iz blata postati čista ,
kao vino kada u čaši se blista.

---------------------------------------------------------------------------

Interpretacija pjesme:
----Sadržaj :
Na vrh stranice (video )
Doživljajni sloj ( sadržaj )
Stilski postupci
Ritam
Tumačenjre pjesme i umjetnička poruka

Vanjska struktura pjesme
  • Pjesma je ispjevana u vezanom stihu, u pet strofa po dva stiha ( dvostihu ). Rima je parna ( aa, bb ...) i stalna u svim strofama. Stihovi su deveterci, deseterci, jedanaesterci i dvanaesterci.

Doživljajni sloj ( sadržaj )

  • Sporo, ali silovito i uporno, iz blata i kiše, u nezaustavljivoj težnji da se uzdigne do svjetla i sunca, do preobražene jasnoće i čistoće, simbolična je pjesnička slika loze, tematski okvir i osjećajna matrica za ovu pjesmu. Motivi blata, pijeska, sunca, korijenja, žilavog penjanja, htijenja, čistoće utkani su u emocionalnost i doživljajnost ove pjesničke tvorevine. Iz njega proizlazi njezin dominantni osjećaj sporog, upornog i nezaustavljivog ( ...penje se žilavo na jesenje brdo. ... ), gotovo elementarnog i nagonskog trganja i otimanja ponorima mračnog i nedostojnog ( Iz blata i kiše....), s jedne strane , a s druge silovitog htijenja, gotovo euforičnog uzdizanja i dosezanja čistog, neokaljanog i blistavog ( ... o, divno je njeno slijepo htijenje! ). To su raspoloženja i osjećajna matrica koji sadržajno ispunjavaju ovu pjesmu, daju joj osjećaj elementarnog , idealima probuđenog smisla.
  • . Nadahnuta ovakvim idejama i mislima, u čijoj pozadini stoje osjećaji koji tim mislima daju energiju, pjesmu možemo svrstvatu u lirsku misaonu ili refleksivnu poeziju.

Stilski postupci

  • U stilskom pogledu pjesma je ispjevana kao alegorija ( Metafora proširena na cijelo djelo.) u kojoj je loza i ostali simboli ( blato, grozd ) samo preneseno značenje za nepokolebljivost i životnu hrabrost, nasuprot teškoćama i destruktivnim silama. Loza je dominantni simbol te alegorije, a predstavlja, mukotrpan rast i silno htijenje da se otme i iziđe iz negativnih energija koje sputavaju i guše život. Te razorne sile, koje su potiranje i otuđenje života, predstavlja simbol blato s pridruženim riječima kiša i pijesak. S druge strane finalizacija ili produkt neuništive životne energije je grozd, simbol za osjećaj dostignute čistoće i htijenja. ( ...proziran grozd se na suncu ljeska. ).
  • U kontekst ove alegorične simbolike uklapa se i kontrast ( Iz blata i kiše, iz blata i pijeska proziran grozd se na suncu ljeska. ... ili ...iz blata postati čista kao...). Kontrastom je uvijek jasno diferencirana suprotnost. Ovdje je to ono negativno ( blato ) u odnosu na pozitivno (... proziran grozd ili postati čista... ). Ovim kontrastima efektno je naglašena bezrezervna želja da se život izdigne iznad mračnih sila u korist svjetla i čistoće.
  • Željenom idealu pridodana je i usporedba na kraju pjesme ( ... kao vino kada u čaši se blista.) koja je toj čistoći dodala profinjeni osjećaj izuzetne blistavosti i sjaja.
  • Ipak, čini se da su centralno stilsko sredstvo u pjesmi epiteti koji su se očitovali širokim osjećajnim spektrom. Već na početku to su metaforični epiteti - čvoraste, kljaste koji upućuju na svojevrsne ožiljke i teške vijugave kretnje u tom nevidljivom životnom okršaju pritom ukazujući na osjećaj mukotrpnog i teškog izrastanja. Na slična oštećenja i rane ukazuju metaforični epiteti - korijenje čokota, krastavo, tvrdo - te kako se žrtvom i silnom željom, bez obzira na cijenu, ostvaruje cilj. Iza epiteta - slijepo htijenje - naslućuje se ona elementarna, nagonska snaga koja pokreće želju, gotovo strast za postizanjem cilja. Na drugom osjećajnom registru je epitet - proziran grozd - koji sugerira profinjenost, a nešto kasnije smirujući doživljaj ostvarenja i željenog postignuća.
  • U strukturi ovih stilskih postupaka nalazi se i ponavljanje riječi (...Iz blata i kiše, iz blata i pijeska...). Ova su ponavljanja potencirala dubinu negativnoga, a time i osjećaj zadivljujuće lozine težnje da se otme toj negativnoj i snažnoj gravitaciji.
  • Zanimljiv je i usklik O ( ... o, divnO je njenO slijepO htijenje... ) koji je podignuo razinu iskonske životne snage do ideala. Ovdje se u obliku stilskog sredstva asonance nastavlja ponavljanje samoglasnika O kao višefazni odjek navedenog usklika.
  • Ponavljanje suglasnika je aliteracija koja je potencirala sunčani sjaj ( ...proZiran groZd Se na Suncu ljeSka..). Glas Z, a posebice glas S javljao se u pjesničkom izražavanju kada se želi dočarati neki sjaj, svjetlost. ( I. G. Kovačić : Silna svjetlost sine sa Siona... ili A. G. Matoš: ...blaga svjetlost sipi sa visina..). Tako je ponavljanjem glasova Z i S pokazano koliki je intenzitet prozirnosti grozda i koliko je ta prozirnost upila sunčane svjetlosti.

Ritam

  • Ritam pjesme mora biti u skladnom i uzajamnom odnosu s njezinim sadržajem, odnosno s njezinim doživljajnim i misaonim strukturama. On, zapravo, sugerira osjećajnu matricu pjesme, njezinu sadržajnu strukturu. U ovoj pjesmi ona je rezultat raznih ritmičkih segmenata: rasporeda pridjeva, stihova s većim brojem slogova, rima, velikog broja trosložnih naglasnih cjelina, ponavljanja pridjeva i načinskih priloga, inverzija.
  • Značajnu ulogu imaju paralelni pridjevi, posebice onaj drugi koji djeluje smirujuće, ujednačavajući liniju ritma ( Lozine kretnje su čvoraste, kljaste... ili Korijenje čokota krastavo, tvrdo ...). Izbacimo li te pridjeve, shvatit ćemo kolika je njihova uloga u ujednačavanju i usporavanju ritma.
  • Veliki broj stopa s tri sloga kao i stihovi dužeg vremenskog trajanja ( deseterci, jedanaesterci, dvanaesterci ) vremenski otežu tempo pridonoseći ujednačenosti, ali i sporosti ritmičnog slijeda.
  • Mirnom tijeku ritma značajno služi i parna rima koja je stalna, ali i rima unutar stiha ( ...čvoraste, kljaste.. ).
  • Metrički gledano uočljive su četverosložne, a naročito trosložne naglasne cjeline koje u odnosu na dvosložne i jednosložne stope otežu i smiruju ritam ( na primjer:. Ko-ri-je-nje / čo-ko-ta / kra-sta-vo / tvr-do / pe-nje se /ži-la-vo/ na je-se-nje / br-do ).
  • Ponavljanjem pridjeva iz blata ( Iz blata i kiše, iz blata i pijeska...) ritam je dobio još jednu dimenziju stišavajuće ujednačenosti.
  • Slično je i s periodičnom uporabom načinskih priloga ( polako, žilavo, tiho, nijemo ).
  • I inverzija pridjeva se jasno uklapa u stvaranje ovakvog ritmičnog obrasca zbog svojega naknadnog vremenskog odmaka, odnosno pauze koja iza toga slijedi. ( Korijenje čokota, krastavo, tvrdo... ).
  • Na kraju možemo reći da je ritam ove pjesme stišan i smiren, usporen, čak težak i napregnut sve do samoga kraja kad postaje živahniji, uzburkaniji, dinamičniji, a dinamizirao ga je usklik - o, divno je njeno slijepo htijenje.!..., te raskošnija i zanosnija osjećajna pozadina koja iza toga slijedi ( ...Htjeti iz blata postati čista kao vino kada u čaši se blista.).

Tumačemje pjesme i umjetnička poruka

  • Ljudski je život stalno nadmetanje između one tamne i negativističke stvarnosti koja ga sputava, zasjenjuje, koči u svakom ispunjenju, te s druge strane svjetlosti i ljepote, čežnje k nedosegnutom, dalekom, idealnom. U takvom kontrapunktu života i smisla nameće nam se umjetnička poruka ove pjesme. Negativističkoj strani života, ( ...Iz blata i kiše, iz blata i pijeska...), njegovoj općeprisutnoj dimenziji mraka i blata; ma što ono krilo u sebi: zlo, ropstvo, nepravdu, nesigurnost, nesreću, rat, nepoštenje i brojne druge slične mračne varijante negativnih ljudskih odnosa, suprotstavljena je gotovo instinktivna ljudska potreba za ljepšim, idealnijim, smislenijim životom koji simbolizira loza u svom ustrajnom dizanju ka svjetlu (... o, divno je njeno slijepo htijenje!...). Vodi nas loza u toj dijalektici simbolične težnje prema istini, iskrenosti, nesputanosti, razumijevanju, poštenju. Ta moć svjetla i čistoće, taj trijumf ideala ogleda se u produktu silnoga htijenja nasuprot mraku i crnilu suprotnih životnih energija, mračnih gravitacijskih sila ( ...proziran grozd se na suncu ljeska. ...). U kontinuiranoj geometriji rasta ka svjetlu i suncu, život se mijenja, preobražava u novu vrijednost zbog čistoće odnosa i blizine dosanjanih ideala ( ... kao vino kada u čaši se blista. )
  • Međutim loza nam sugerira još jednu dimenziju te težnje. To je onaj sudbinski - kako? i kada? Stalno, ustrajno, polako, mukotrpno, ali nezaustavljivo, silovito i nepokolebljivo, makar uz ožiljke i rane, ( Korijenje čokota krastavo, tvrdo ...); samo zanosom i istinom, iz negativnog u pozitivno, iz nedostojnog u dostojno i nedosegnuto, iz banalnog u vrijedno, iz "blata" u čisto i idealno. (... htjeti iz blata postati čista...). Pjesma je tako svojevrsna himna humanosti i oslobođenja, ustrajnosti i nepokolebljivosti, nemirenja s nedostojnim i nečovječnim, iskonskog ljudskog instinkta k boljem, dostojnijem i savršenijem životu.

Startna pozicija