Kontinuirani sustavi mogu se dakle matematički prevesti u diskontinuirane sustave, da bi se s njima uopće moglo računati, ali oni i dalje predstavljaju sustave koji su u osnovi neisprekidani. Međutim, ispočetka u biologiji, a kasnije i ostalim znanostima, znanstvenici su htjeli svoditi svoje kompleksne sustave (a biološki sustavi zbilja to jesu) na jednostavne jednadžbe kakve su koristili fizičari. Jedan od problema je bio i brojnost neke životinjske populacije, odnosno predviđanje ovisnosti brojnosti te populacije o uvjetima okoliša. Kako je sustav diskontinuiran, za period se obično uzima da je godina dana, jer je to najčešći period reprodukcije kod životinja. Riješenja tih problema svidjela su se i fizičarima i matematičarima, jer su te jednadžbe bile daleko jednostavnije od diferencijalnih iz fizikalnih sustava, te samim time lakše za razumjevanje i proučavanje.

2.3.1. Izvod populacijske jednadžbe

2.3.2. Stabilnost u jednoj vrijednosti

2.3.3. Fiksne i periodičke vrijednosti

2.3.4. Atraktori većeg perioda

2.3.5. Kaos

2.3.6. Analitičko objašnjenje

2.3.7. Grafička objašnjenja

    2.3.7.1. Graf funkcije

    2.3.7.2. Mrežni dijagram

    2.3.7.3. Bifurkacijski dijagram

2.3.8. Feigenbaumova konstanta

2.3.9. “Period tri ukazuje na kaos”

2.3.10. Još dvije vrste bifurkacija

2.3.11. S onu stranu kaosa

Prethodno poglavlje          Povratak na sadržaj          Slijedeće poglavlje

Povratak na početnu stranicu          Kontakt autora